João 12
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NTLH
1 Ma ono maedangi ki naona Fafanga ana Daofa Liue, sa Jesus fainia fafurongo nia ki kera oli lau 'uria 'i Betani, na mae fere sa Lasaros be sa Jesus nia famauria fasia na maea.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Kera sasi akau ana fanga ki fuana sa Jesus. Sa Lasaros ta wane laugo ana na wane ne kera laefida mai 'uria fanga fikulae fainia sa Jesus. Ma ni Mata ka ngali fanga mai fuada.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ma ni Mary ka ngalia mai te bi ngwaingwai ne kera saea ana “nad” ne folilana 'e baita 'asiana. Ni Mary ka ngalia mai ka 'igitainia 'i fafona 'aena sa Jesus fua fa'initolana. Sui ni Mary ka usua 'aena sa Jesus ana ifuna. Ma ana kada nai, na lume ne ka fungu ana moko na ngwaingwai moko lea ne.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Boroi ma sa Jiudas Iskariot, na fafurongo be kai kwatea sa Jesus fuana malimae nia ki, nia fata kau ka 'uri,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 “'Uta nao nia si 'oifoli ana na ngwaingwai lea ne? Na ngwaingwai ne dia nia 'oifoli ana, nia kai ngalia malefo ne bobola fainia na folifolie ne te wane ka rao 'uria sulia te fangali. Ma malefo nai fulina nia ngalia ka kwatea fuana wane siofa ki.”
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 Sa Jiudas nia saea na ru ne, nao lau sulia ne nia manata 'uria 'afilana wane ne kera siofa ki, boroi ma sulia lalau ne nia ta wane beli. Ma nia ne na wane fuana adalae sulia na ngwai malefo kera. Ma kada ki tafau, nia saitamana ka falia ga 'ana malefo ne fua nia talana.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Ana kada nai, sa Jesus ka fata 'uri, “Mulu alua nia to 'ana! Nia konia 'ana na ngwaingwai ne fuana usulana noniku kada ana faitolilae.
7 Então Jesus respondeu:
8 Ma wane ne kera siofa ki, kera to ga 'ada fai kamulu sulia dangi ki. Boroi ma nao nau si to tau go fai kamulu.”
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Wane 'oro ki kera rongoa sa Jesus nia to 'i Betani, ma kera ka leka mai siana. Kera si leka lau mai sulia sa Jesus taifilia go ne to 'i fere nai, boroi ma kera leka laugo mai fua adalae to'ona sa Lasaros wane be sa Jesus nia famauria fasia maea.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 — ausente —
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 — ausente —
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Sui ana ruana maedangi, wane 'oro ne kera leka mai 'ana Fafanga ana Daofa Liue, kera rongoa sa Jesus ne karangi kai dao na 'i Jerusalem.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Kera leka, kera ka ngalia mai ulina niniu ki, ma kera ka leka mai fua kera ka dao to'ona sa Jesus. Ma kera ka akwa kera ka 'uri,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Ana kada nai, sa Jesus ngalia te dongki, ma ka ra mai 'i fafona. Na ru ne nia famamana ga 'ana na ru be Kekedee Abu saea ka 'uri,
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 “Mulu wane 'i Jerusalem ki, nao mulu si mau! Mulu ada to'ona na kingi kamulu ne nia leka mai 'i fafona ka dongki.”
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Ma ana kada nai, na fafurongo ki kera nao si susulia 'ua na ru ne. Sui 'i burina ne sa Jesus nia mauri lau ma ka oli 'uria 'i langi, kera fi manata to'ona na Kekedee Abu sulia nia, ma na ru ne kera ka sasia ana.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Na wane ne kera to fainia sa Jesus ana kada nia saea mai sa Lasaros fasia laona faoda wane mae ma ka kwatea nia ka mauri lau, kera farongo ana ru nai fuana wane 'oro ki.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Nia ne sasi ma wane 'oro ki ka leka mai, kera ka dao to'ona sa Jesus. Kera leka sulia kera rongoa tafau ne sa Jesus fulia na ru fanadae nai.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Ma ana kada nai, na Farasi ki kera ka fata 'uri ada fuada kwailiu, “Mulu ada to'ona! Sui boroi 'ana kulu ka lokoa manatae wane 'oro ki, nia 'afitai na. Sulia wane 'oro ki kera leka na 'ada sulia na wane ne!”
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Tani wane ne nao lau Jiu ki, kera to laugo safitana na wane ne kera leka mai 'uria 'i Jerusalem fuana folae ana Fafanga ana Daofa Liue.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Kera leka siana sa Filip, na wane fasia 'i Betsaeda laona lofaa 'i Galili, ma kera ka fata 'uri fuana, “Wane baita 'ae, kalu doria kalu kai ada to'ona sa Jesus.”
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Sui sa Filip leka ka farongoa sa Andru, ma keroa leka ka farongoa sa Jesus.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Ma sa Jesus olisida ka 'uri, “Na kada nia dao na fuana God ka fatainia na 'initoa laku, na Wele nia Wane.
23 Então ele respondeu:
24 Ru mamana nau ku saea fua mulu. Dia ta te mege witi nia 'asia laona ano ma ka mae, na witi falu kai bulao ma nia kai too ana fueru witi 'oro. Boroi ma dia mege witi nai nao si 'asia laona ano ma ka mae, te mege witi go ne kai to taifilia.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Ma dia ta wane ka manata baita ana na maurilana 'ana talana, nia kai mae ga 'ana. Boroi ma dia ta wane nao si ada baita ana maurilana laona molagali ne, nia kai too ana maurie firi.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Ma ta wane boroi 'ana ne nia doria ka rao fuaku, nia ka leka suli nau, fua ne nia na wane rao mamana nau, ma ka to ana na kula ne nau ku to ana. Ma na Maa nau kai fa'initoa na wane ne nia rao fuaku.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 “Ma na kada ne, na lioku nia isifufuli, ma ta te ne nau kai saea? Nau kai fata 'uri, ‘Maasi 'ae, 'oe si alamatainia kada ne ka dao mai fafi nau.’ Nao. Sulia nia na ne na ru ne nau ku leka mai fuana, fua ne nau ku liu ana kada ne ana na nonifilae.
27 Jesus continuou:
28 Maasi 'ae, 'oe fa'initoa satamu.”
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Ma na okue ne kera uu 'i senai, kera rongoa na lingeru nai, ma tani wane ada ka saea ana gwa kukurue. Ma tani wane kera ka fata 'uri, “Ta 'ainsel nena fata mai fuana!”
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Sui sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Na lingeru ne nia fata mai, nao lau fuana 'adomilaku, boroi ma nia fata lalau mai fuana 'adomilamulu.
30 Mas ele disse:
31 Ma kada ne dao na fuana God ka ketoa na wane ki laona molagali ne. Ma ana kada ne, God ka liufia na sa Saetan, na wane gwaungai ana na molagali ne.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Ma ana kada kera kai lafutai nau ana 'airarafolo, nau kai talaia mai na wane ki tafau siaku.”
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 (Ma ana na fatae ne ki, nia ka fatainia ga 'ana na maea 'uta ne nia kai mae ana.)
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Ma na wane ki kera ka fata 'uri, “Na Kekedee Abu kia nia saea ne na Christ kai mauri firi. 'Urinai ma 'uta 'oe saea kera kai lafutainia na Wele nia Wane ana 'airarafolo? Ma sa ti na ne na Wele nia Wane ne?”
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 Sa Jesus ka olisida ka 'uri, “Fua ka kada tu'u go ne madakwalae kai to fai kamulu. Nia ne mulu liu kwailiu 'amulu kada madakwalae nia 'ua fai kamulu fasia maerodo nia dao fafi kamulu. Wane ne nia leka laona maerodo nia ulafusia ga 'ana kula ne nia leka 'uria.
35 Jesus respondeu:
36 Kada ne na madakwalae nia to 'ua fai kamulu, mulu famamana, fua ne kamulu na wele ana madakwalae ki.”
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Sui boroi 'ana sa Jesus ka sasia fanadae 'oro ki ma kera ka ada to'ona, kera nao si famamana nia go.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Na ru ne ki nia 'urinai, fua ka famamana na fatae sa Aesaea na profet be nia saea na mai 'i nao, be nia fata 'uri,
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Ma sulia kada ne kera nao si saitamana famamanalae ana, na fatalana God ne sa Aesaea na profet ne farongo 'ua na mai ana 'i nao ne nia fi mamana.
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 Laona Kekedee Abu, God nia fata 'uri,
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Sa Aesaea ka saea ru ki sulia nia ada to'ona na 'initoe sa Jesus, ma nia ka fata sulia.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Sui boroi 'ana ka 'urinai, wane fanaonao 'oro Jiu ki ne kera famamana sa Jesus. Boroi ma kera nao si fata go sulia fuana wane 'e'ete ki, sulia kera maungia na Farasi ki, fasia kera ka luida fasia rulae laona beu fuana folae kera ki.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Kera manata 'abero 'asiana sulia sasilana ru fuana wane ga 'ana ne ka eele fafia. Boroi ma kera nao si manata 'abero go sulia sasilana ru fuana God ne nia eele fafia.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Ma sa Jesus ka fata baita ma ka 'uri, “Dia ta wane boroi 'ana ne famamana nau, nia famamana laugo God ne odu nau mai.
44 Jesus disse bem alto:
45 Ma dia ta wane nia ada to'oku, nia ada to'ona na God ne nia odu nau mai.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Nau ku leka mai laona molagali ne dia madakwalae fuana wane ki, fua ne sa tifaida ne famamana nau, kera nao si to laona maerodo.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Ma sa ti boroi 'ana ne ka rongoa fatalaku, ma nao si sasi sulia, nao nau si ketoa, sulia nao nau si leka lau mai laona molagali ne fuana kwaiketoilae. Ma nau ku leka lalau mai fuana famaurilana wane ki.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Wane nao si doria nau, ma nao si doria sasilana ru nau ku saea ki, na ru nia to na fuana ketolana na wane nai. Na fatae nau ki ne na ru ne kai ketoa nia ana maedangi 'isi.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Na ru ne nia mamana, sulia kada nau ku fata ana, nao nau si fata sulia na ru sulia manatalaku talaku. Boroi ma Maa nau ne nia odu nau mai, nia saea fuaku na fatae totongai ki fua nau ku saea, ma nau ku fata sulida.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Ma nau ku saitamana, na fatae totongai Maa nau ki ne kwatea mauri firi fuana wane ki. Ma na te ne nau ku saea, nia na ne ru ne Maa nau nia saea fuaku, fua ne nau ku 'ainitalo ania.”
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.