Hebreus 10
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC
1 Na taki ne sa Moses kwatea ki, na nununa ga 'ana ru mamana ne lea ka tasa ne sa Jesus sasida fua kulu ki. Na taki ki saea kera 'idufa kwatea afafue ki ana fangali ki tafau. Ma kulu ka saitamana taki nai ki, kera 'afitai go ka fa'o'olosia wane ne kera fosia God ki.
1 A lei, por ser apenas a sombra dos bens futuros, não sua expressão real, é de todo impotente para aperfeiçoar aqueles que assistem aos sacrifícios que se renovam indefinidamente cada ano.
2 Dia na afafue nai kwate ma sa tifaida ne kera foa ma kera ka falu na, nao kera si bobola fuana kwatelana lau ta afafue, sulia kera saitamana God kai manatalugea na ta'alae kera ki tafau, ma nao kera si kwaimanatai lau.
2 Realmente, se os fiéis, uma vez purificados, não tivessem mais pecado algum na consciência, não teriam cessado de oferecê-los?
3 Boroi ma sulia fangali ki tafau, afafue kera ki famanata oli ada ana ta'alae kera ki.
3 Pelo contrário, pelos sacrifícios se renova cada ano a memória dos pecados.
4 Sulia nia 'afitai go fuana 'abuna buluka ki fainia nanigot ki ka lafua na ta'alae kia ki.
4 Pois é impossível que o sangue de touros e de carneiros tire pecados.
5 Nia ne ana kada sa Jesus Christ karangi ka leka na mai laona molagali, nia fata fuana God ka 'uri,
5 Eis por que, ao entrar no mundo, Cristo diz: Não quiseste sacrifício nem oblação, mas me formaste um corpo.
6 Nao 'oe si eele go fainia afafu ana na ru mauri 'a'ala ki ne kera sungia ma na 'abuna ru 'a'ala ki fuana lafutailana ta'alae ki.
6 Holocaustos e sacrifícios pelo pecado não te agradam.
7 Sui, nau ku saea, ‘God 'ae, nau ku dao na fua ne nau ku sasi sulia te ki ne 'oe doria, dia kera kekede na suli nau 'i laona Kekedee Abu.’”
7 Então eu disse: Eis que venho {porque é de mim que está escrito no rolo do livro}, venho, ó Deus, para fazer a tua vontade {Sl 39,7ss}.
8 Aia, sa Jesus ka saea ne God nao si doria go na kwatee ki ma na afafue ne kera sungia ma na 'abuna ru mauri 'a'ala ki fuana lafutailana ta'alae ki. Ma nao nia si eele sulia na ru nai ki. Ma nia ka fata 'urinai, sui boroi 'ana na taki sa Moses ki kera fata sulia afafue nai ki.
8 Disse primeiro: Tu não quiseste, tu não recebeste com agrado os sacrifícios nem as ofertas, nem os holocaustos, nem as vítimas pelo pecado {quer dizer, as imolações legais}.
9 Ma nia ka fata lau 'uri fuana God, “Nau ku dao na fua ne nau ku sasi sulia te ki ne 'oe doria.” Ma sulia na fatae nai, kulu saitamana God ka lafua na afafu ana na taki, ma ka talana na ana na afafu ana sa Jesus Christ.
9 Em seguida, ajuntou: Eis que venho para fazer a tua vontade. Assim, aboliu o antigo regime e estabeleceu uma nova economia.
10 Ma sulia sa Jesus Christ nia sasi sulia na kwaidorilae God, ma God ka lafua na ta'alae kia ki, ma ka fafalu kulu na. Nia 'urinai, sulia afafue sa Jesus Christ ana nonina talana ana te kada go, ma ka nao lau ta afafu ana nonina ana ruana kada.
10 Foi em virtude desta vontade de Deus que temos sido santificados uma vez para sempre, pela oblação do corpo de Jesus Cristo.
11 Ma na fataabu Jiu ki kera 'idufa ru 'i laona Beu Abu sulia dangi ki, ma kera ka sasia na raoe kera ana afafu ana kada 'oro ki. Boroi ma na afafue nai ki, nao kera si bobola fuana lafutailana na ta'alae wane ki.
11 Enquanto todo sacerdote se ocupa diariamente com o seu ministério e repete inúmeras vezes os mesmos sacrifícios que, todavia, não conseguem apagar os pecados,
12 Boroi ma sa Jesus Christ ne, nia kwatea afafue nia ana te kada go fuana lafutailana na ta'alae ki. Ma nia si doria kai kwatea lau ta afafu ana ta kada 'e'ete. Ma ana kada nia ka kwatea na afafue nia ka sui, nia ka gouru 'i bali 'o'olo ana God, sulia na raoe nia fuana afafue sui na.
12 Cristo ofereceu pelos pecados um único sacrifício e logo em seguida tomou lugar para sempre à direita de Deus,
13 Ma sa Jesus Christ kai to ga 'ana 'i senai, ma nia ka kwaimakwali ana kada ne God kai firu ka liufia na malimae nia ki.
13 onde espera de ora em diante que os seus inimigos sejam postos por escabelo dos seus pés {Sl 109,1}.
14 Aia, sulia te afafue nai, nia ka lafua na ta'alae kia ki, ma nia kwate ma kulu ka 'o'olo toto firi.
14 Por uma só oblação ele realizou a perfeição definitiva daqueles que recebem a santificação.
15 Ma na Anoeru Abu nia fata lau sulia na ru nai ki ka 'uri,
15 É o que nos confirma o testemunho do Espírito Santo. Depois de ter dito:
16 “Nau na 'Aofia, ma laona maedangi ne kai dao mai, nau kai alua ta alangaie falu fuada fuana famaurilada 'uri:
16 Eis a aliança que, depois daqueles dias, farei com eles - oráculo do Senhor: imprimirei as minhas leis nos seus corações e as escreverei no seu espírito,
17 Ma na Anoeru Abu ka fata lau 'uri,
17 acrescenta: dos seus pecados e das suas iniqüidades já não mais me lembrarei {Jr 31,33s}.
18 Aia, kada God ka manatalugea na ta'alae, nao si bobola fua kwatelana lau ta afafue fua lafutailana ta'alae ki.
18 Ora, onde houve plena remissão dos pecados não há por que oferecer sacrifício por eles.
19 Wanefuta nau ki, sulia na maelana sa Jesus, kulu saitamana kulu kai leka nonira'a fuana rulae laona “kula abu 'asiana.”
19 Por esse motivo, irmãos, temos ampla confiança de poder entrar no santuário eterno, em virtude do sangue de Jesus,
20 Sulia sa Jesus nia saungainia na taale falu fua kulu fuana lekalae mai siana God, fua ne kulu kai mauri firi fainia. Nia sasi 'urinai ania na afafu ana nonina.
20 pelo caminho novo e vivo que nos abriu através do véu, isto é, o caminho de seu próprio corpo.
21 Kulu too na ana te 'inita fataabu lea 'asiana ne gwaungai fafia wane God ki.
21 E dado que temos um Sumo-sacerdote estabelecido sobre a casa de Deus,
22 Ma sulia ru nai ki, kulu kai dao siana God fainia folae ne mamana, ma na famamanae ne ngasi, ma na manatalae ne falu, sulia kulu saitamana God fafalu kia na sulia sa Jesus. Ma kulu kai siuabua laugo fuana fatailana God ne fafalu kulu na.
22 acheguemo-nos a ele com coração sincero, com plena firmeza da fé, o mais íntimo da alma isento de toda mácula de pecado e o corpo lavado com a água purificadora {do batismo}.
23 Kulu saea fuana wane ki ne kulu manata kwaimakwali ana God. Ma kulu ka dau ngasi ana fitoe 'uria na ru be God nia fata alangai ana fua kulu ki, sulia kulu saitamana nia kai famamana na fatalana.
23 Conservemo-nos firmemente apegados à nossa esperança, porque é fiel aquele cuja promessa aguardamos.
24 Ma kulu ka manata sulia na kwaidorilae kia kwailiu, fua ne kulu ka kwai'adomi akulu kwailiu, ma kulu ka fatainia na kwaimanie fua kulu kwailiu ana ru lea ne kulu sasida ki.
24 Olhemos uns pelos outros para estímulo à caridade e às boas obras.
25 Aia, ma nao kulu si to fasia na okue fainia fosilana God, dia tani wane ne kera sasia. Boroi ma kulu kai oku fua ne kulu ka radu kulu kwailiu, sulia kulu saitamana na maedangi ana olilana mai na 'Aofia sa Jesus nia karangi na.
25 Não abandonemos a nossa assembléia, como é costume de alguns, mas admoestemo-nos mutuamente, e tanto mais quando vedes aproximar-se o Grande Dia.
26 Dia kulu saitamana sui na famanatalae mamana ki, ma dia kulu inau go 'akulu ana sasilana ru ta'a ki, tama nao ta afafue si bobola go fainia lafutailana garoe kia ki.
26 Depois de termos recebido e conhecido a verdade, se a abandonarmos voluntariamente, já não haverá sacrifício para expiar este pecado.
27 Ma dia ta wane sasi 'urinai, nia ka mau sulia nia makwalia na kwaekwaee baita ma na ere 'ako'ako ne God kai fafunuia sa tifaida ne kera tatae suali nia.
27 Só teremos que esperar um juízo tremendo e o fogo ardente que há de devorar os rebeldes.
28 Ma ana kada be sui, sa ti ne ka aburongo ga 'ana ana taki sa Moses ki, ma dia ta ro wane naoma ta olu wane ka fata famamana ne wane nai garo, nao kera si manataia, kera ka saungia go.
28 Se alguém transgredir a Lei de Moisés - e isto provado com duas ou três testemunhas -, deverá ser morto sem misericórdia.
29 Ma dia ka 'urinai fuana taki sa Moses ki, na kwaekwaee ne baita ka tasa fuana sa ti ne noni'ela ana na Wele God 'i ta'ena. Sulia na abulolana na wane 'urinai nia fatainia ne nia kwaisae na maelana sa Jesus Christ nao si 'initoa go, ma nia kwaisae na alangaie falu ne bobola ka fafalu nia, nao si 'initoa laugo. Aia, na wane 'urinai nia fata falia na Anoeru Abu ne kwaiofei ani nia.
29 Quanto pior castigo julgais que merece quem calcar aos pés o Filho de Deus, profanar o sangue da aliança, em que foi santificado, e ultrajar o Espírito Santo, autor da graça!
30 Kulu saitamana God be fata 'uri, “Nau kai duumae, nau na ne nau kwatea kwaekwaee fuana wane ki, sulia na abulo ta'alae kera ki.” Ma na Kekedee Abu ka fata lau 'uri, “Na 'Aofia kai ketoa na wane nia ki.”
30 Pois bem sabemos quem é que disse: Minha é a vingança; eu a exercerei {Dt 32,35}. E ainda: O Senhor julgará o seu povo {Sl 134,14}.
31 Dia God mauri nia dau fafia ta wane fuana ketolana, na wane nai kai mau 'asiana.
31 É horrendo cair nas mãos de Deus vivo.
32 Ma mulu ka manata to'ona kada 'afitai 'oro be kamulu ru 'i laona ki, kada kamulu eta too ana madakwalae sa Christ. Sui boroi 'ana kamulu nonifi, mulu uu ngasi.
32 Lembrai-vos dos dias de outrora, logo que fostes iluminados. Quão longas e dolorosas lutas sustentastes.
33 Kera fanonifi kamulu, ma kera ka fata fali kamulu 'i maana wane 'oro ki. Ma ana tani kada, kamulu ka nonimabe fuana 'adolae fainia wane kwaimani kamulu ki ne tani wane kera fanonifi kera 'urinai.
33 Seja tornando-vos alvo de toda espécie de opróbrios e humilhações, seja tomando moralmente parte nos sofrimentos daqueles que os tiveram que suportar.
34 Aia, ma ana kada kera alu wane famamana ki laona beu ni kanie, mulu ka manataida, ma mulu ka 'afida. Ma mulu ka eele ga 'amulu ana kada wane ki kera laua na toorue kamulu ki tafau, sulia mulu saitamana mulu ka too lau ana toorue lea ka tasa ki ne nia toto firi 'i langi.
34 Não só vos compadecestes dos encarcerados, mas aceitastes com alegria a confiscação dos vossos bens, pela certeza de possuirdes riquezas muito melhores e imperecíveis.
35 Sulia 'urinai, nao mulu si mau. Dia mulu ka famamana ngangata ana God, mulu kai ngalia na kwaiarae nia fua mulu ne lea ka tasa.
35 Não percais esta convicção a que está vinculada uma grande recompensa,
36 Mulu ka too ana mabetaue, fua ne mulu ka sasi sulia kwaidorilae God, ma mulu kai ngalia na ru ne nia fata alangainia fua mulu ki.
36 pois vos é necessária a perseverança para fazerdes a vontade de Deus e alcançardes os bens prometidos.
37 Sulia na Kekedee Abu be fata 'uri,
37 Ainda um pouco de tempo - sem dúvida, bem pouco -, e o que há de vir virá e não tardará.
38 Ma wane 'o'olo nau ki, kera kai famamana ma kera kai mauri.
38 Meu justo viverá da fé. Porém, se ele desfalecer, meu coração já não se agradará dele {Hab 2,3s}.
39 Boroi ma kulu nao si dia na wane ne kera ngalia kwaekwaee sulia kera 'ada ne oli faburi 'urinai. Kulu famamana God, ma nia ka famauri kia.
39 Não somos, absolutamente, de perder o ânimo para nossa ruína; somos de manter a fé, para nossa salvação!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.