Atos 7

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 'Urinai na 'inita fataabu ka ledia sa Stefen ma ka fata 'uri, “'Uri ma ru ne kera fai fafi 'oe ana ki, nia mamana ne?”
1 Perguntou-lhe então o sumo sacerdote: É realmente assim?
2 Sa Stefen olisida ka 'uri, “Wane kwaimani nau ki, ma maa nau ki 'ae, mulu fafurongo nau basi! God ne 'initoa ma ka nikila, nia fatai fuana koko kia sa Abraham kada nia to 'ua 'i Mesopotemia, sui nia fi leka to 'i Haran.
2 Respondeu ele: Irmãos e pais, escutai. O Deus da glória apareceu a nosso pai Abraão, quando estava na Mesopotâmia, antes de ir morar em Harã.
3 God fata 'uri fuana, ‘'Oe tatae fasia na fui wane 'oe, ma na fere 'oe, 'oko leka 'uria na gano ne nau ku saea 'oe kai leka 'uria.’
3 E disse-lhe: Sai de teu país e de tua parentela, e vai para a terra que eu te mostrar {Gn 12,1}.
4 Sui nia ka leka fasia lofaa nia 'i Kaldia, ma ka leka to 'i Haran. Ma burina na maa sa Abraham nia mae, God ka sae nia ka 'idu mai 'uria na gano ne mulu to na ana 'i ta'ena, ne kera saea 'i nao ana 'i Kenan.
4 Ele saiu da terra dos caldeus, e foi habitar em Harã. Dali, depois que lhe faleceu o pai, Deus o fez passar para esta terra, em que vós agora habitais.
5 Aia, God nao si kwatea go ta bali ana gano ne fuana sa Abraham, ta bali tu'u boroi fua sae sa Abraham ka to ana 'e nao laugo. Boroi ma God nia eta fatae fua sa Abraham ne nia kai kwatea na gano nai fua gano nia na 'ana, fainia na olitana kwalafa nia. Ma kada God nia eta fatae fuana, sa Abraham nao nia si to 'ua ana ta wele.
5 Não lhe deu nela propriedade alguma, nem sequer um palmo de terra, mas prometeu dar-lha em posse, e depois dele à sua posteridade, quando ainda não tinha filho algum.
6 'I buri God ka fata 'uri fuana, ‘Na olitamu kai to ana gano ne nao lau gano kera, ma 'i senai kera kai rao 'o'oni. Ma na wane ki kera kai famalagaigaida sulia fai talanga fangali ki.
6 Eis como falou Deus: Tua descendência habitará em terra estranha e será reduzida à escravidão e maltratada pelo espaço de quatrocentos anos.
7 Boroi ma nau ku kwatea kwaekwaee fuana wane ne kera rao fuada ki. Ma 'i buri, na olitamu kera kai sakatafa mai fasia fere nai, ma kera kai fosi nau laona kula ne.’
7 Mas eu julgarei a nação que os dominar - diz o Senhor -, e eles sairão e me prestarão culto neste lugar {Gn 15,13s.; Ex 3,12}.
8 “God eta fatae fuana sa Abraham ma ka saea fuana, dia na wane nia ki kera 'ole 'unge, kera alafafia na alangaie nia. Nia ne sa Abraham ka 'ole 'unge ana sa Aesak, fiu maedangi ki 'i burina ne nia futa. 'Urinai laugo, sa Aesak ka 'ole 'unge ana wele nia sa Jakob, ma sa Jakob ka 'ole 'unge ana akwala ma ro wele nia ki ne kera na ne na koko kia ki.
8 E deu-lhe a aliança da circuncisão. Assim, Abraão teve um filho, Isaac, e, passados oito dias, o circuncidou; e Isaac, a Jacó; e Jacó, os doze patriarcas.
9 “Sa Josef ne ta wane na ana akwala ma ro wele nai sa Jakob fafutada ki. Na saoana ki tafau lioda kwaifi fuana, ma kera ka foli ana fuana wane ne kera leka 'uria 'i Ijip ki, fua sae nia kai rao 'o'oni 'i senai. Boroi ma God nia to fainia,
9 Os patriarcas, invejosos de José, venderam-no para o Egito. Mas Deus estava com ele.
10 ma ka tagi sulia laona 'afitaie nia ki. Kada sa Josef nia dao siana na kingi 'i Ijip, God kwatea na saitamarue fuana, ma ka kwai'adomi ana ne kwate ma na kingi ka doria, ma ka alu nia ka gwaungai ana tooa 'i Ijip, ma ka alua nia ka ada laugo sulia na toorue nia ki tafau.
10 Livrou-o de todas as suas tribulações e deu-lhe graça e sabedoria diante do faraó, rei do Egito, que o fez governador do Egito e chefe de sua casa.
11 Ma kada nai laugo ne na uni fioloe baita ka liu laona lofaa 'i Ijip ma 'i Kenan, ne ka kwatea na 'afitaie baita fuana wane ki. Ma kada nai, nia 'afitai 'asiana fuana sa Jakob fainia wele nia ki ka dao to'ona ta fanga.
11 Sobreveio depois uma fome a todo o Egito e Canaã. Grande era a tribulação, e os nossos pais não achavam o que comer.
12 Nia ne kada sa Jakob rongoa ne na fanga 'e 'oro 'i Ijip, nia ka kwatea wele nia ki (ne koko kia ki), kera ka eta leka dao 'i senai.
12 Mas quando Jacó soube que havia trigo no Egito, enviou pela primeira vez os nossos pais para lá.
13 'Urinai ana ruana kada ne kera leka lau mai, sa Josef ka fata madakwa 'ani nia fuana saoana ki ma kera fi ada saitamana. Ma na kingi boroi ka saitamana laugo fui wane sa Josef ne kera to 'i Kenan.
13 Na segunda, foi José reconhecido por seus irmãos, e foi descoberta ao faraó a sua origem.
14 Ma sa Josef ka kwate fatae 'uria na maa nia sa Jakob, ma ka sae nia fai na kwalafa nia tafau kera ka leka mai 'uria 'i Ijip. Ma kera na fiu akwala ma lima wane ki.
14 Enviando mensageiros, José mandou vir seu pai Jacó com toda a sua família, que constava de setenta e cinco pessoas.
15 Sa Jakob ka leka 'uria 'i Ijip fainia wele nia ki, ma kera ka to leka kera mae na 'i senai.
15 Jacó desceu ao Egito e morreu ali, como também nossos pais.
16 Kera ka ngalia nonida kera ka faitoli ada 'i Sekem fere laona lofaa 'i Kenan, na gano be sa Abraham folia fasia na kwalafa sa Hamor.
16 Seus corpos foram trasladados para Siquém, e foram postos no sepulcro que Abraão tinha comprado, a peso de dinheiro, dos filhos de Hemor, de Siquém.
17 “Ma na kada karangi na fuana God ka famamana na fata alangaie ne nia sasia fuana sa Abraham, na wane kulu ki ne kera to 'i Ijip, kera 'oro 'asiana.
17 Aproximava-se o tempo em que devia realizar-se a promessa que Deus havia jurado a Abraão. O povo cresceu e se multiplicou no Egito
18 Ana kada nai, na kingi falu, ne nao si saitamana ta falafala sulia sa Josef, nia safali ka gwaungai ana 'i Ijip.
18 até que se levantou outro rei no Egito, o qual nada sabia de José.
19 Nia ka sukeda na koko kia ki, ma ka famalagaigaida, ma ka fata totongai fuada, fua kera ka alua wele kera ki 'i maa, fua kera ka saungida.
19 Este rei, usando de astúcia contra a nossa raça, maltratou nossos pais e obrigou-os a enjeitar seus filhos para privá-los da vida.
20 Ma ana kada sa Moses nia futa mai ana, nia na wele sualana lea 'asiana. Ma gaa nia ka ada sulia go sulia olu madame ki laona lume nia.
20 Por este mesmo tempo, nasceu Moisés. Era belo aos olhos de Deus e por três meses foi criado na casa paterna.
21 Ma kada kera alua sa Moses 'i maa, na sari na kingi 'i Ijip ngalia, ka sangonia, ma ka ada sulia dia na 'ana wele nia.
21 Depois, quando foi exposto, a filha do faraó o recolheu e o criou como seu próprio filho.
22 Wane 'i Ijip ki kera famanata sa Moses ana ru 'oro ne wane saitamaru 'i Ijip ki kera saitamana. Ma nia ka baita na, ma nia ta wane talingai ana fatalana ma na abulolana.
22 Moisés foi instruído em todas as ciências dos egípcios e tornou-se forte em palavras e obras.
23 “Ma kada sa Moses nia baita mai ka dao ana fai akwala fangali ki, nia manata 'uria kai dao siana wane nia ki ana kwalafa sa Israel.
23 Quando completou 40 anos, veio-lhe à mente visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Ma kada nia dao, nia ka ada to'ona te wane Jiu ne wane Ijip nia mala ta'a 'asiana ana. Ma nia leka kau ka 'adomia, ma ka duua ana saungilana wane Ijip nai.
24 Viu que um deles era maltratado; tomou-lhe a defesa e vingou o que padecia a injúria, matando o egípcio.
25 Nia ka kwaisae na wane nia ki fulina kera ka saitamana ne God 'e filia nia fuana talailada fasia na famalagaigailada 'i Ijip, boroi ma na wane ki tafau nao kera si saitamana go.
25 Ele esperava que os seus irmãos compreendessem que Deus se servia de sua mão para livrá-los. Mas não o entenderam.
26 Ma ana te maedangi lau, nia ada to'ona ro wane Jiu ki keroa firu, ma nia ka sasi 'uria kwatelana aroaroe safitadaro ma nia ka fata 'uri, ‘Kamoro rongo basi, kamoro na ro wane Israel ki go na. Tala'ana nao moro si firu lau.’
26 No dia seguinte, dois dentre eles brigavam, e ele procurou reconciliá-los: Amigos, disse ele, sois irmãos, por que vos maltratais um ao outro?
27 Ma te wane ana keroa ne mala ta'a ana tolana ka suia sa Moses, ka fata 'uri, ‘Sa ti ne alua 'oko gwaungai fuamaro, ma 'oe to ni wane kwaiketoi 'i safitamaro?
27 Mas o que maltratava seu compatriota o repeliu: Quem te constituiu chefe ou juiz sobre nós?
28 'Oe doria 'oe saungi nau laugo, dia be 'oe saungia na wane be 'i Ijip 'i roki?’
28 Porventura queres tu matar-me, como ontem mataste o egípcio?
29 Kada sa Moses nia rongoa ru nai, nia ka tafi fasia 'i Ijip, ma ka leka to na 'ana 'i Midia, ma nia ka arai na 'i senai, ma na 'afe nia ka fafuta ro welewane ki.
29 A estas palavras, Moisés fugiu. E esteve como estrangeiro na terra de Madiã, onde teve dois filhos.
30 “Ma 'i burina ne sa Moses nia to na 'i senai sulia fai akwala fangali ki, na 'ainsel ka fatai fuana laona meamea ana ere ne meafia na 'ai tu'u ne uu karangia toloa 'i Saenae, 'i laona lofaa 'eke'eke ne nao si bobola fuana ta wane ka to ana.
30 Passados quarenta anos, apareceu-lhe no deserto do monte Sinai um anjo, na chama duma sarça ardente.
31 Sa Moses ka kwele 'asiana ana ru ne nia ada to'ona, ma ka 'idu karangia kau na 'ai nai, fua sae nia ka ada lea to'ona. Boroi ma nia rongoa lalau lingena God
31 Moisés, admirado de uma tal visão, aproximou-se para a examinar. E a voz do Senhor lhe falou:
32 ne 'uri, ‘Nau na God koko 'oe ki, God sa Abraham, sa Aesak, ma sa Jakob.’ Ma sa Moses ka lelebe, ma ka noni'ela ada na kau, sulia nia mau 'asiana.
32 Eu sou o Deus de teus pais, o Deus de Abraão, de Isaac, de Jacó. Moisés, atemorizado, não ousava levantar os olhos.
33 Ma God ka fata 'uri fuana, ‘'Oe lugea tae butu 'oe ki fasia 'aemu, sulia kula ne 'oe uu ana, nia na gano abu.
33 O Senhor lhe disse: Tira o teu calçado, porque o lugar onde estás é uma terra santa.
34 Nau ku ada to'ona na famalagaigaie ta'a 'asiana ne kera sasi ana wane nau ki ne kera to 'i Ijip, ma nau ku rongoa lingena na angilae kera ki. Nia ne nau ku koso mai fuana nau ku lafuda fasia. 'Oe leka na kau 'i Ijip, sulia nau ku fili 'oe na.’
34 Considerei a aflição do meu povo no Egito, ouvi os seus gemidos e desci para livrá-los. Vem, pois, agora e eu te enviarei ao Egito.
35 “Sa Moses na wane be wane Israel ki kera noni'ela ana, ma kera ka fata 'uri fuana, ‘Ti ne alua 'oe fua 'oko gwaungai fafi kalu, ma 'oe uu fuana keto lamalu?’ Nia be God ka kwatea mai fua sae ka gwaungai, ma ka lugeda fainia kwai'adomilae fasia na 'ainsel be nia fatai fuana ana 'ai tu'u be na ere 'e meafia.
35 Este Moisés que desprezaram, dizendo: Quem te constituiu chefe ou juiz?, a este Deus enviou como chefe e libertador pela mão do anjo que lhe apareceu na sarça.
36 Ma sa Moses ka talaia wane Jiu ki fasia 'i Ijip, ma ka fulia fanadae ki ma ru ni kwelelae ana ki 'i Ijip, ma laona asi ne kera saea ana ‘Asi Meo,’ ma 'i laona lofaa 'eke'eke sulia fai akwala fangali ki.
36 Ele os fez sair do Egito, operando prodígios e milagres na terra do Egito, no mar Vermelho e no deserto, por espaço de quarenta anos.
37 Sa Moses laugo be nia fata 'uri fuana wane Israel ki, ‘God kai kwatea mai te profet siamulu, dia ne nia odu nau mai siamulu, ma nia ta wane ga 'ana, ana wane kamulu ki.’
37 Foi este Moisés que disse aos filhos de Israel: Deus vos suscitará dentre os vossos irmãos um profeta como eu.
38 Ma sa Moses ka to fainia wane Israel ana okue be laona lofaa 'eke'eke, nia ka to fainia koko kia ki, ma fainia na 'ainsel ne fata fainia 'i gwauna toloa be 'i Saenae. Ma nia ka ngalia na farongoe sulia maurie fasia God fua ka kwatea fuaka.
38 Este é o que esteve entre o povo congregado no deserto, e com o anjo que lhe falara no monte Sinai, e com os nossos pais; que recebeu palavras de vida para no-las transmitir.
39 “Boroi ma na koko kia ki, kera 'e noni'ela 'asiana ana rolae sulia sa Moses. Ma kera ka abulo 'ada fasia, ma kera doria 'asiana olilae 'uria 'i Ijip.
39 Nossos pais não lhe quiseram obedecer, mas o repeliram. Em seus corações voltaram-se para o Egito,
40 Kada sa Moses to 'ua gwauna toloa, kera ka fata 'uri fuana sa Eron, ‘'Oe saungainia mai tani nunuiru ne dia tani god fua malu, fua sae kera kai talai kalu. Sulia kalu ulafusia na te ne sasia ma sa Moses, na wane be talai kalu mai fasia 'i Ijip, ka dole mai gwauna toloa lo.’
40 dizendo a Aarão: Faze-nos deuses, que vão diante de nós, porque quanto a este Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que foi feito dele.
41 Ma kera ka saungainia na nunuiru adalae to'ona dia na buluka fuana fosilana 'ada, ma na sungilana afafue ki fuana, ma kera ka sasia na fanga fuana fabaitalana ru ne kera saungainia 'ada talada.
41 Fizeram, naqueles dias, um bezerro de ouro e ofereceram um sacrifício ao ídolo, e se alegravam diante da obra das suas mãos.
42 Sulia ne kera sasi 'urinai, God ka abulo fasida, ma ka fasida fua kera ka fosia na 'ada na sato, na madame, ma na bubulu ki 'i langi, dia be na profet ki kera kedea ka 'uri,
42 Mas Deus afastou-se e os abandonou ao culto dos astros do céu, como está escrito no livro dos profetas: Porventura, casa de Israel, vós me oferecestes vítimas e sacrifícios por quarenta anos no deserto?
43 Na 'o'obe ne mulu ngalia fai kamulu, ru fuana nunuiru Molok.
43 Aceitastes a tenda de Moloc e a estrela do vosso deus Renfão, figuras que vós fizestes para adorá-las! Assim eu vos deportarei para além da Babilônia {Am 5,25ss.}.
44 “Na koko kia ki boroi, kera ngalia laugo na 'O'obe Abu God fai kera laona lofaa 'eke'eke. Kera saungainia na 'o'obe Abu ne sulia te ne God saea ma ka fatainia fuana sa Moses.
44 A Arca da Aliança esteve com os nossos pais no deserto, como Deus ordenou a Moisés que a fizesse conforme o modelo que tinha visto.
45 'I burina, na koko kia ki kera ngalia na 'o'obe ne fasia na maa kera ki. Kada kera leka fainia sa Josua, kera ngalia kau na 'o'obe. Kada nai ne God taria wane ki fasia na gano kera, ma na wane Israel ki ka ngalia na fuada. Ma na 'o'obe nai ka to 'i senai, leka ka dao ana kada sa Deved nia kingi.
45 Recebendo-a nossos pais, levaram-na sob a direção de Josué às terras dos pagãos, que Deus expulsou da presença de nossos pais. E ali ficou até o tempo de Davi.
46 Ma God ka eele fainia sa Deved, ma nia ka gania God ka alamatainia fua nia ka saungainia ta beu fuana God ne sa Jakob fosia.
46 Este encontrou graça diante de Deus e pediu que pudesse achar uma morada para o Deus de Jacó.
47 Boroi ma sa Solomon lalau ne saungainia na beu fuana.
47 Salomão foi quem lhe edificou a casa.
48 “Boroi ma God ne 'initoa 'asiana, nao si to 'i laona 'o'obe ne wane ki kera saungaida. Dia na profet Aesaea be kedea fatalana God fuana wane Jiu ki ka 'uri,
48 O Altíssimo, porém, não habita em casas construídas por mãos humanas. Como diz o profeta:
49 ‘Nau ne nau ku gwaungai mai 'i langi fafia ru ki tafau, ma na molagali ne na kula fuana alulana 'aeku ana.
49 O céu é o meu trono, e a terra o escabelo dos meus pés. Que casa me edificareis vós?, diz o Senhor. Qual é o lugar do meu repouso?
50 Sulia nau ne saungainia ru ne ki tafau 'i langi ma laona molagali.’”
50 Acaso não foi minha mão que fez tudo isto {Is 66,1s.}?
51 Ma sa Stefen ka fata lau ka 'uri, “Sui boroi 'ana mulu na wane Jiu ki, na maurilamulu ngasi ka dia lalau na wane ne nao si doria rolae sulia God, ma na maurilamulu ka rodoa. Nia ne kwatea ma nao mulu si doria rongolana ma kwairoilae ana fatalana God. Mulu dia na koko kamulu ki, sulia mulu sasi laugo 'uria aburongoe ana Anoeru Abu.
51 Homens de dura cerviz, e de corações e ouvidos incircuncisos! Vós sempre resistis ao Espírito Santo. Como procederam os vossos pais, assim procedeis vós também!
52 Na koko kamulu ki kera famalagaigaia profet ki tafau. Sulia 'i nao mai be kera saungia wane ne 'ainitaloa God ki, ne kera farongo ana lekalana mai na Christ, na wane 'o'olo. Ma ana kada nai, mulu ka kwate nia fuana malimae nia ki, ma mulu ka saungia ka mae.
52 A qual dos profetas não perseguiram os vossos pais? Mataram os que prediziam a vinda do Justo, do qual vós agora tendes sido traidores e homicidas.
53 Iu, ma kamulu be ngalia taki God ki be 'ainsel ki kera kwatea mai fua mulu, boroi ma nao mulu si ro go sulia taki nai ki!”
53 Vós que recebestes a lei pelo ministério dos anjos e não a guardastes...
54 Ma ana kada ne wane fanaonao ki laona okue ne kera rongoa sa Stefen, na manatalada ka ngengela 'asiana, ma kera ka 'ala girigiri ana lifoda, sulia kera guisasu 'asiana.
54 Ao ouvir tais palavras, esbravejaram de raiva e rangiam os dentes contra ele.
55 Na Anoeru Abu nia sura na ana sa Stefen, nia ada 'alaa 'uria 'i langi, ma ka ada to'ona God 'initoa ma ka nikila, ma ka ada to'ona laugo sa Jesus nia uu ana bali 'aba 'o'olo ana.
55 Mas, cheio do Espírito Santo, Estêvão fitou o céu e viu a glória de Deus e Jesus de pé à direita de Deus:
56 Ma sa Stefen ka fata 'uri, “Ada basi! Nau ku ada to'ona fere 'i langi nia 'ifi, ma na Wele nia Wane ka uu 'i bali 'aba 'o'olo ana God!”
56 Eis que vejo, disse ele, os céus abertos e o Filho do Homem, de pé, à direita de Deus.
57 Ma kada ne wane fanaonao ki kera rongoa ru ne, kera ka bokota na alingada, ma kera ka akwa koko, ma kera ka afururu na fafia.
57 Levantaram então um grande clamor, taparam os ouvidos e todos juntos se atiraram furiosos contra ele.
58 Ma kera ka suilofotainia 'uria 'i maa fasia 'i laona fere, ma kera ka safali 'uilana ana fau ki. Ma wane ne kera 'uia sa Stefen ana fau ki, kera ka lugea na maku gwala kera ki, ma kera ka aluda 'aena te wane fi baita ne satana sa Saul.
58 Lançaram-no fora da cidade e começaram a apedrejá-lo. As testemunhas depuseram os seus mantos aos pés de um moço chamado Saulo.
59 Ma kada kera 'uia, sa Stefen foa ka 'uri, “Jesus, 'Aofia nau 'ae, 'oe ngalia na mangoku.”
59 E apedrejavam Estêvão, que orava e dizia: Senhor Jesus, recebe o meu espírito.
60 Ma nia ka boruru 'i ano, ma ka fata baita ka 'uri, “'Aofia, 'oe manatalugeda fua saungilaku!” Burina ne nia saea ru ne ki tafau, nia ka mae na.
60 Posto de joelhos, exclamou em alta voz: Senhor, não lhes leves em conta este pecado... A estas palavras, expirou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.