Atos 23
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NVT
1 Ma sa Paul ka ada 'o'olo na fuana wane fanaonao nai ki ne kera oku, ma ka fata 'uri, “Wane kwaimani nau ki 'i Israel, nau ku fabaita God, ma ana na lioku tafau, nau ku saitamana na maurilaku nia 'e lea leka ka dao ana fa dangi ta'ena.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Kada sa Paul nia fata 'urinai, na 'inita fataabu sa Ananaeas ka saea fuana wane ne kera uu karangia sa Paul fua kera ka fidalia ngiduna.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Ma sa Paul ka fata 'uri fuana, “God nia kai fidali 'oe, 'oko dia ta 'odoe be kera farafua ka kwao fuana sofungailana na bili ki. 'Oe to laugo 'i seki fua ketolaku ana taki sa Moses ki. Ma 'oe boroi, 'oe si ro go sulia na taki ne ki kada ne 'oe saea kera ka fidali nau!”
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Ma na wane ne kera uu karangia sa Paul, kera rongoa, kera ka fata 'uri fuana, “'Oe fata ta'a ana 'inita fataabu God!”
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Ma sa Paul ka olisida ka 'uri, “Wane kwaimani nau ki 'i Israel, kwaimanatai, nao nau si saitamana ne nia na 'inita fataabu. Sulia na Kekedee Abu nia saea, ‘Nao 'oe si fata ta'a ana na wane 'initoa kamulu.’”
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Ma kada sa Paul nia ada to'ona ne tani ai ana fikute wane lokoeru nai ki ne Sadusi ki, ma tani ai ada ne Farasi ki, nia ka fata baita fuana okue nai ka 'uri, “Wane kwaimani nau ki 'i Israel, nau na Farasi, na wele na Farasi ki. Ma kera ka keto nau na, sulia nau ku famamana na wane ne kera mae ki, God kai taeda lau 'uria na maurie!”
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Ma ana kada nia saea na fatae nai ki, na Farasi ki ma na Sadusi ki, kera ka safali ana olisusue, ma na okue nai kera ka tolingida ana ro fikute wane ki.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 Kera tolingida, sulia na Sadusi ki kera saea dia wane mae, 'afitai kera ka mauri lau, ma kera saea nao go ta 'ainsel, ma ka nao laugo ta anoeru. Boroi ma na Farasi ki kera famamana olu ru nai ki.
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Ma na akwa fi baita fuada kwailiu, ma tani wane famanata ana taki ki ne kera Farasi ki laugo, kera uu, ma kera ka fata nikila 'asiana kera ka 'uri, “Nao kalu si dao go to'ona te ne garo ana wane ne! Boroi ma alamia na anoeru naoma ta 'ainsel 'oto ne fata ania.”
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 'Urinai, ma na olisusue baita ka safali na, ma na wane 'initoa ana omee, nia ka mau fasia kera ka saungia sa Paul. Ma nia ka saea fuana wane ni omee ki, kera ka leka siana okue ne fua kera ka talaia sa Paul fasi kera 'uria laona lume wane ni omee ki.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Sui ka rodo na mai na 'Aofia ka uu siana sa Paul ka fata 'uri, “Nao 'oe si mau. 'Oe fata nonira'a na suli nau seki 'i Jerusalem, ma 'oe kai sasi laugo 'urinai 'i Rom.”
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Ma 'i 'ofodangi tani wane ana Jiu ki kera oku, ma kera ka naia fuana saungilana sa Paul. Ma kera ka fata alafu kera nao si 'ania ta fanga, ma kera nao si kufia ta kafo, leka ka dao ana kada kera saungia sa Paul.
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Alamia nia bobola fainia fai akwala wane ma ka tarenga ne kera saungai oku ana manatalae nai.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 'Urinai na wane nai ki, kera ka leka siana fataabu baita ki, ma na wane fanaonao ana Jiu ki, kera ka fata 'uri, “Kalu fata alafu nao kalu si 'ania ta fanga leka kalu ka saungia sa Paul.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 'Urinai ma kamulu fainia na wane laona fikute wane lokoeru, mulu ka kwate fatae fuana wane 'initoa ana omee ki 'i Rom, fua kera ka talaia mai sa Paul siamulu. Kamulu ka suke saea mulu doria kai rongo lea ana tani fatae sulia te ki ne nia fulida. Boroi ma kalu kai sasi akau fuana saungilana kada nia kai dao karangi na mai.”
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Boroi ma kada ne koko sa Paul nia rongo sulia na lokoerue nai, nia ka leka 'i lume na wane ni omee ki, ka farongoa sa Paul.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Kada sa Paul nia rongoa, nia ka saea mai te wane ni omee, ka fata 'uri fuana, “'Oe talaia kau na wele fi baita ne siana na wane 'initoa 'oe, sulia nia doria ka saea te ru fuana.”
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Sui na wane ni omee ne ka talaia na wele fi baita nai siana wane 'initoa kera, ka fata 'uri, “Na wane be nia to laona beu ni kanie be satana sa Paul ne saea nau ku talaia mai wele fi baita ne siamu, sulia nia doria saelana te ru fuamu.”
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Ma na wane 'initoa nai ka dau ana 'abana na wele fi baita nai ka talaia te tau kau, ma ana kada taifili keroa, nia ka fata 'uri, “Te ne 'oe doria 'oko farongo nau ana?”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Sui na wele fi baita nai ka fata 'uri fuana, “Tani wane Jiu, kera alafafia ka suina, alamia malakwasi kera kai leka mai kera kai gani 'oe fua 'oko talaia sa Paul 'i malakwasi 'uria na kula ne fikute wane lokoeru kera oku ana, fua sae kera kai dao mamana to'ona te ki ne nia sasia.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Boroi ma nao 'oe si rosulida, sulia fai akwala wane ma ka tarenga ne kera agwa makwalia fua saungilana. Sulia kera alafu 'ato 'asiana fuana kera nao si fanga, ma kera nao si ku, leka kera ka saungia sa Paul. Ma kera sasi akau na, ma na ru ne kera makwalia go ne na fatalamu.”
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Sui na wane 'initoa ne ka fata 'uri fuana wele fi baita nai, “Nao 'oe si farongoa ana ta wane ne 'oe farongo nau ana na ru ne.” Sui nia ka kwatea ka leka na 'ana.
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Sui na wane fanaonao ana wane ni omee ki, nia ka saea mai ro wane kera baita 'i farana, ka fata 'uri fuadaro, “Kamoro kai sasi akau ana ro telenge wane ni omee ki fuana lekalae 'uria fere 'i Sesarea, fainia fiu akwala wane fuana lekalae fafona hos ki, ma ro telenge wane ki ne kera dau ana sue ki, kera ka sasi akau fua lekalae ana sikwana kada rodo laona rodo 'i ta'ena.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Kamulu ka alua tani hos fua sa Paul ka tae 'i fafona, ma mulu ka folo lea 'usia, ma mulu ka talaia siana sa Feliks na wane gwaungai.”
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 'Urinai na wane 'initoa ana omee ka kedea na fatae fuana sa Feliks ka 'uri,
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 “Nau sa Klodias Lisias, nau ku kekede kau fuamu 'oe na wane 'initoa sa Feliks. Nau ku fata basi kau fai 'oe.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Na Jiu ki kera daua na wane ne, ma kera ka karangi saungia. Kada nau ku dao to'ona nia na wane 'i Rom, nau ku leka fainia wane ni omee nau ki, kalu ka laua fasida.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Ma sulia nau ku doria saitamana te ne kera fai fafi nia ana, nau ku talaia siana na fikute wane lokoeru Jiu ki.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Sui nau ku dao to'ona nao nia si sasia go ta ru ne bobola fua kera ka saungia naoma kera ka alua laona beu ni kanie. Na fai fafilana kera sasi ga 'ada sulia na taki kera ki talada.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Ma kada nau ku rongoa Jiu ki kera lokoeru agwa fua saungilana ka mae, nia ne nau ku 'ali'ali kwatea kau siamu. Ma nau ku farongoa wane ne kera fai fafia ki fua kera ka ketoa 'i naofamu, sulia 'oe na ne wane gwaungai.”
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Sui na wane ni omee ki kera ka sasi na sulia te ne wane 'initoa kera saea. Ma kera ka talaia sa Paul ana fa rodo nai leka kera ka dao ana fere 'i Antipatris.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Ma ana ruana maedangi, na wane ni omee ki ne kera fali ana 'aeda, kera ka oli 'uria lume kera 'i Jerusalem. Ma na wane ni omee ne kera leka fafona hos ki, kera ka daofa liu fainia sa Paul.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Kera talaia ka dao ana fere 'i Sesarea, ma kera ka kwatea na kekedee be fuana sa Feliks na wane gwaungai, ma kera ka fasia na sa Paul siana.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Ana kada ne wane gwaungai ne nia idumia na kekedee nai ka sui, nia ka ledia sa Paul 'uria na lofaa 'i fai ne nia futa ana. Kada nia dao to'ona nia leka mai fasia Silisia,
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 nia ka fata 'uri, “Nau kai rongo ma ku keto 'oe ana kada wane ne kera fai fafi 'oe ki kera dao mai.” Sui nia ka kwatea na wane ni omee nia ki kera ka folo lea 'usia sa Paul laona lume baita ne sa Herod saungainia.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.