Atos 21
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NVI
1 Kalu alualu ada ka sui, kalu ka ra laona baru, ma kalu ka leka na. Kada ne kalu tofolo na, kalu ka dao ana bubunga 'i Kos. Sui ana ruana maedangi, kalu ka dao ana bubunga 'i Rodes. Ma kalu ka leka kau 'uria fere 'i Patara fasia 'i senai.
1 Depois de nos separarmos deles, embarcamos e navegamos diretamente para Cós. No dia seguinte fomos para Rodes, e dali até Pátara.
2 'I senai, kalu dao to'ona na baru ne leka 'uria lofaa 'i Fonisia laona 'i Siria. Sui kalu ka ra laona na baru senai, ma kalu ka leka lau.
2 Encontrando um navio que ia fazer a travessia para a Fenícia, embarcamos nele e partimos.
3 Kalu ka liu ana kula ne kalu ada to'ona bubunga 'i Saeprus. 'Urinai kalu ka gali bali 'i asi, kalu ka leka 'uria lofaa 'i Siria. Kalu ka koso 'i sara ana fere 'i Taea, kula ne baru kalu fakosoa na luludae ki ana.
3 Depois de avistarmos Chipre e seguirmos rumo sul, navegamos para a Síria. Desembarcamos em Tiro, onde o nosso navio deveria deixar sua carga.
4 Ma 'i senai kalu ka dao to'ona tani wane ne kera famamana ki, ma kalu ka to faida sulia fiu maedangi ki. Ma sulia na Anoeru Abu ka kwatea na manatalae fuada, kera ka fata 'abero ana sa Paul fua nao nia si leka lau 'uria Jerusalem.
4 Encontrando os discípulos dali, ficamos com eles sete dias. Eles, pelo Espírito, recomendavam a Paulo que não fosse a Jerusalém.
5 'Urinai boroi 'ana, kada fuana lekalae kalu, kalu ka leka na 'amalu. Ma na wane ki, fainia 'afe kera ki, ma na wele kera ki tafau go ne kera leka fai kalu 'uria ninimana asi. Kada kalu dao, kalu ka boruru laona one, ma kalu ka foa.
5 Mas quando terminou o nosso tempo ali, partimos e continuamos nossa viagem. Todos os discípulos, com suas mulheres e filhos, nos acompanharam até fora da cidade, e ali na praia nos ajoelhamos e oramos.
6 'Urinai kalu ka alualu ada ka sui, kalu fi ra na laona baru, ma kera ka oli na 'ada 'i fera.
6 Depois de nos despedirmos, embarcamos, e eles voltaram para casa.
7 Sui kalu ka leka fasia 'i Taea, kalu ka dao ana fere 'i Tolemais, kalu ka ada to'ona tani wane ne kera famamana, ma kalu ka to faida sulia te maedangi.
7 Demos prosseguimento à nossa viagem partindo de Tiro, e aportamos em Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia com eles.
8 Ma ana ruana maedangi, kalu ka leka lau, kalu ka dao ana fere 'i Sesarea. 'I senai, kalu ka to laona lume sa Filip, na wane ne rao ana 'ainitaloa na Farongoe Lea. Ma nia ta wane ana fiu wane be kera filida 'i Jerusalem 'uria kwai'adomilae ana wane ne kera famamana ki.
8 Partindo no dia seguinte, chegamos a Cesaréia e ficamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete.
9 Nia too ana fai sari ki, ne kera too ana kwatee fua farongolae laugo ana fatalana God.
9 Ele tinha quatro filhas virgens, que profetizavam.
10 Ma kalu to senai sulia bara maedangi, ma te profet satana sa Agabus ka dao mai fasia 'i Jiudea.
10 Depois de passarmos ali vários dias, desceu da Judéia um profeta chamado Ágabo.
11 Nia leka mai siamalu, ma ka ngalia na fosae sa Paul fuana lobilana salafana, ma ka kani fafia ana ro 'ae nia ki talana fainia ro 'abana ki laugo, sui ka fata 'uri, “Na Anoeru Abu 'e saea, na wane ne fosae nia, Jiu ki kera kai kani 'uri ana laugo 'i Jerusalem, sui kera ka kwatea fuana wane ne nao lau Jiu ki.”
11 Vindo ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e, amarrando as suas próprias mãos e pés, disse: "Assim diz o Espírito Santo: ‘Desta maneira os judeus amarrarão o dono deste cinto em Jerusalém e o entregarão aos gentios’ ".
12 Ana kada kalu rongoa ru nai, kalu fainia wane nai ki kalu 'ingoa sa Paul fua nao nia si leka 'uria 'i Jerusalem.
12 Quando ouvimos isso, nós e o povo dali rogamos a Paulo que não subisse para Jerusalém.
13 Boroi ma nia olisi kalu ka 'uri, “'Uta ne mulu ka angi 'urinai ma mulu ka kwate nau ku kwaimanatai? Nau ku sasi akau nao lau fuana kani laku ga 'ana 'i Jerusalem, boroi ma fua nau ka mae laugo sulia na 'Aofia sa Jesus.”
13 Então Paulo respondeu: "Por que vocês estão chorando e partindo o meu coração? Estou pronto não apenas para ser amarrado, mas também para morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus".
14 Ma sulia kalu si bobola go fuana rokisilana manatana sa Paul, 'urinai boroi 'ana kalu ka fata na 'amalu 'uri, “Nia lea, alamatainia na kwaidoria God ka fuli na 'ana.”
14 Como não pudemos dissuadi-lo, desistimos e dissemos: "Seja feita a vontade do Senhor".
15 Burina kalu to 'i senai sulia bara maedangi, kalu ka sasi akau na ana ru kalu ki, kalu ka leka na 'uria 'i Jerusalem.
15 Depois disso, preparamo-nos e subimos para Jerusalém.
16 Ma tani wane famamana laugo fasia Sesarea kera leka fai kalu, ma kera ka talai kalu 'uria lume wane ne kalu kai to siana, satana sa Nason wane 'i Saeprus, nia ta wane ne eta famamana 'ua na mai.
16 Alguns dos discípulos de Cesaréia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, onde devíamos ficar. Ele era natural de Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Kada kalu dao na 'i Jerusalem, na wane ne kera famamana ki kera ka kwalo lea 'asiana amalu.
17 Quando chegamos em Jerusalém, os irmãos nos receberam com alegria.
18 Ana ruana maedangi, sa Paul ka leka fai kalu fuana adalae to'ona sa Jemes. Ma na wane fanaonao ki tafau laona fikute wane famamana ne, kera to 'i senai.
18 No dia seguinte Paulo foi conosco encontrar-se com Tiago, e todos os presbíteros estavam presentes.
19 Sa Paul ka fata lealae fuada, sui nia ka farongo kera ana ru ne God nia sasi tafau ki ana raoe ne sa Paul sasia safitana na wane ne nao lau Jiu ki.
19 Paulo os saudou e relatou minuciosamente o que Deus havia feito entre os gentios por meio do seu ministério.
20 Ma 'i buri'ana kera rongo nia ka sui, kera tafau go kera tangoa God. Sui kera ka fata 'uri fuana sa Paul, “Wane kwaimani Paul 'ae, 'oe ada to'ona ga 'amu na wane 'oro 'asiana ana wane Jiu ki kera famamana, ma kera ka fabaita ga 'ada 'ua na taki sa Moses ki.
20 Ouvindo isso, eles louvaram a Deus e disseram a Paulo: "Veja, irmão, quantos milhares de judeus creram, e todos eles são zelosos da lei.
21 Kera rongoa farongoe ne saea, 'oe famanata Jiu ki ne kera to ana mae fere wane ne nao lau Jiu ki, fua sae kera nao si ro lau sulia na taki ne sa Moses nia kwatea, ma 'oko saea fuada kera nao si 'ole 'unge ana wele kera ki, ma kera nao si sasi sulia na falafala kulu Jiu ki.
21 Eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a se afastarem de Moisés, dizendo-lhes que não circuncidem seus filhos nem vivam de acordo com os nossos costumes.
22 Ma te na ne kulu kai sasia? Kera kai rongoa ga 'ada ne 'oe dao na seki.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou;
23 'Oe sasia te ne kalu saea fuamu. Na fai wane ki kera to 'i seki, ma kera fata alangai fuana God.
23 portanto, faça o que lhe dizemos. Estão conosco quatro homens que fizeram um voto.
24 'Oe leka fai kera fuana fafalue 'i maana God laona Beu Abu God, ma 'oko foli fuana fafalue senai, fua kera ka sufi koria gwauda. Dia 'oe sasi 'urinai sulia taki sa Moses, na wane ki tafau kera kai saitamana na ru ne kera rongoa ne kera saea suli 'oe ki, nao si mamana, boroi ma 'oe boroi rosulia laugo taki sa Moses ki.
24 Participe com esses homens dos rituais de purificação e pague as despesas deles, para que rapem a cabeça. Então todos saberão que não é verdade o que falam de você, mas que você continua vivendo em obediência à lei.
25 “Ma fuana wane ne nao lau Jiu ki ne kera famamana, kalu kekede fuada tafau, ma kalu ka farongoda ana na manatae wane ne kalu alafafia: Kera nao si 'ania na fanga ne kera afafu ana mamala god ne kera fosia, ma kera nao si 'ania 'abu naoma ta ru ne kera lioa, ma kera ka ada suli kera fasia oeelae.”
25 Quanto aos gentios convertidos, já lhes escrevemos a nossa decisão de que eles devem abster-se de comida sacrificada aos ídolos, do sangue, da carne de animais estrangulados e da imoralidade sexual".
26 Sa Paul alafafia na manatae wane nai, ma ana ruana maedangi, nia ka leka na fainia na fai wane nai ki, ma ka fafalu faida. Sui nia ka leka laona Beu Abu God, ka farongoa na fataabu ana na kada te ne na fiu maedangi fuana fafalue sui ana, sui kera fi kwatea na afafue kera ki.
26 No dia seguinte Paulo tomou aqueles homens e purificou-se juntamente com eles. Depois foi ao templo para declarar o prazo do cumprimento dos dias da purificação e da oferta que seria feita individualmente em favor deles.
27 Ma kada fiu maedangi nai ki karangi sui, tani wane Jiu mai fasia lofaa 'i Esia, kera ka ada to'ona sa Paul laona Beu Abu God. Ma kera ka suradua tani wane ki, ma kera ka daua sa Paul.
27 Quando já estavam para terminar os sete dias, alguns judeus da Província da Ásia, vendo Paulo no templo, agitaram toda a multidão e o agarraram,
28 Ma kera ka akwa koko kera ka 'uri, “Wane ana 'i Israel! Mulu kai kwai'adomi mai amalu! Na wane ne nia liu ana fere ki tafau fua famanatalana wane ki fua ngengelana wane Jiu ki, ma fainia na taki sa Moses ki fainia na Beu Abu ne. Ma ana kada ne, nia ka talaia wane ne nao lau Jiu ki 'uria laona Beu Abu ne, ma kera ka fasua na kula abu ne!”
28 gritando: "Israelitas, ajudem-nos! Este é o homem que ensina a todos em toda parte contra o nosso povo, contra a nossa lei e contra este lugar. Além disso, ele fez entrar gregos no templo e profanou este santo lugar".
29 Kera saea ru nai, sulia ne kera ada to'ona sa Trofimus na wane 'i Efesus nia to fainia sa Paul senai 'i Jerusalem ana maedangi eteta, ma kera ka kwaisae sa Paul nia talaia 'uria laona Beu Abu God.
29 Anteriormente eles haviam visto o efésio Trófimo na cidade com Paulo e julgaram que Paulo o tinha introduzido no templo.
30 Ma na ngalungalue ka tatae laona fere 'i Jerusalem tafau, ma na wane ki kera afururu mai tafau, ma kera ka daua sa Paul, ma kera tara 'uria 'i maa fasia laona Beu Abu God. Ma 'urinai go na maana sakae ki ana Beu Abu nai, kera ka bilaki na.
30 Toda a cidade ficou alvoroçada, e juntou-se uma multidão. Agarrando Paulo, arrastaram-no para fora do templo, e imediatamente as portas foram fechadas.
31 Kada ne wane ki kera doria ka saungia sa Paul, tani wane kera ka kwate fatae fuana wane 'initoa ana omee 'i Rom, sulia na ngalungalue baita nai liu laona fere 'i Jerusalem.
31 Tentando eles matá-lo, chegaram notícias ao comandante das tropas romanas de que toda a cidade de Jerusalém estava em tumulto.
32 Ma ana kada ne wane 'initoa nia rongoa na ru nai, nia fi leka, ma ka talaia tani wane ni omee nia ki fainia na wane fanaonao kera ki, kera ka leka 'ali'ali 'uria kula ne wane ki kera oku ana. Ma ana kada ne wane ki kera ada to'ona na wane 'initoa nai fainia na wane omee nia ki, kera fi sui fasia na kwaelana sa Paul.
32 Ele reuniu imediatamente alguns oficiais e soldados, e com eles correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os seus soldados, pararam de espancar Paulo.
33 Kada na wane 'initoa nai ka dao na, nia ka leka siana sa Paul, ma ka daua. Sui nia ka saea fuana wane nia ki fua kera ka kani fafia ana ro seni ki. Sui nia ka ledia wane ki ka fata 'uri, “Sa ti ne wane ne, ma ru ta'a te ne nia sasia?”
33 O comandante chegou, prendeu-o e ordenou que ele fosse amarrado com duas correntes. Então perguntou quem era ele e o que tinha feito.
34 Ma na wane ki kera ka saea na fatae 'oro 'e'ete kwailiu ki, na wane 'initoa nai ka ulafusia na te ne kera guisasu fuana sa Paul 'uria. Nia ne nia ka saea fuana wane ni omee nia ki, fua kera ka ngalia sa Paul, kera ka alua laona lume na wane ni omee ki ne kera to ana.
34 Alguns da multidão gritavam uma coisa, outros gritavam outra; não conseguindo saber ao certo o que havia acontecido, por causa do tumulto, o comandante ordenou que Paulo fosse levado para a fortaleza.
35 Ma na wane ni omee ki kera ka talaia 'uria 'aena mae ana lume nai, ma kera ka ngalia 'i langi, sulia wane nai ki kera ngalungalua ka baita 'asiana.
35 Quando chegou às escadas, a violência do povo era tão grande que ele precisou ser carregado pelos soldados.
36 Ma na Jiu ki kera ka lae 'ali'ali fainia akwalae kera ka 'uri, “Saungia ka mae lalau! Saungia ka mae lalau!”
36 A multidão que o seguia continuava gritando: "Acaba com ele! "
37 Ana kada ne wane ni omee ki kera sasi akau fuana rulae 'i lume fainia sa Paul, nia ka fata 'uri fuana wane 'initoa nai, “Nau ku doria saea te ru fuamu.”
37 Quando os soldados estavam para introduzir Paulo na fortaleza, ele perguntou ao comandante: "Posso dizer-te algo? " "Você fala grego? ", perguntou ele.
38 'Urinai ma 'oe nao lau na wane be 'i Ijip be ana kada be suina toli be 'oe safalia na firue baita, ma 'oko talaia na fai to'oni wane ki, ma kera ka leka 'uria laona lofaa 'eke'eke fainia na naife ni sauwanee kera ki fua firue?”
38 "Não é você o egípcio que iniciou uma revolta e há algum tempo levou quatro mil assassinos para o deserto? "
39 Sui sa Paul ka olisia ka 'uri “Nao! Nau na wane Jiu lalau, nau ku futa 'i Tasas fere 'initoa 'i Silisia. Nau ku doria 'oe alamatainia fua nau ku fata basi fuana wane ne ki.”
39 Paulo respondeu: "Sou judeu, cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Permite-me falar ao povo".
40 Go na wane 'initoa ne ka alamatainia, ma sa Paul ka uu 'i maana lume nai 'i langi, ma ka kwaikaru ana 'abana ka fa aroaro na wane ki. Ana kada kera to aroaro, sa Paul ka fata fuada ana fatae wane Jiu.
40 Tendo recebido permissão do comandante, Paulo levantou-se na escadaria e fez sinal à multidão. Quando todos fizeram silêncio, dirigiu-se a eles em aramaico:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.