Atos 20
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NVT
1 Ma 'i burina ngalungalue ne 'e aroaro na, sa Paul ka saea mai na wane famamana ki siana, ma ka kwatea fatae ni kwairaduilae ki. Ma nia ka fata alualu ada, sui nia ka leka na 'uria 'i Masedonia.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Kada nia leka na 'uria 'i Masedonia, nia ka liu laona na fere ki, ma ka radua na wane famamana ki ana fatae 'oro ki. Sui nia ka dao ana lofaa 'i Gris.
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 Ma nia ka to senai sulia olu madame ki. Ma kada nia sasi akau fuana lekalae 'uria lofaa 'i Siria ana baru, nia ka rongoa na Jiu ki kera naia saungilana. 'Urinai nia ka manata na fuana olilae sulia taale tolo ne liu 'i Masedonia. Sui nia fi leka 'uria 'i Siria.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Ma sa Sofata, na wele sa Pirus na wane 'i Berea, ma sa Aristakus, ma sa Sekundus ne keroa wane 'i Tesalonika ki, ma sa Gaeas na wane 'i Debe, ma sa Tikikus, ma sa Trofimus keroa wane 'i Esia ki, ma sa Timoti, ne kera leka fainia sa Paul.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Kera leka 'i nao ka makwali kalu ana fere 'i Troas.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 Ma kalu ka tofolo fasia fere 'i Filipae burina na Fafanga ana beret ne nao ta isi 'i laona, ma lima maedangi ki 'i burina, kalu ka fiku lau faida 'i Troas. 'I senai kalu ka to sulia fiu maedangi ki.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Ana Sarere 'i saulafi, kalu oku mai fuana fanga kwaimanilae. Ma sa Paul ka fata fuana wane ki, safali 'i saulafi leka ka dao laona tofungana rodo, sulia nia kai leka na malakwasi.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 Laona mae lume ne 'i langi ne kalu oku ana, ne kwesu 'oro ki kera nia 'i senai.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 Ma te wele fi baita satana sa Iutikus nia gouru 'ana maana 'olofolo, ma sulia sa Paul nia fata ka tau, na wele fi baita ne maana ka maleua, leka nia ka maleu buro na 'ana, ma nia ka 'asia fasia oluna tala lume 'i langi 'uria 'i ano. Kada kera lafua nia kau, kera ada to'ona ne nia 'e mae na.
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Boroi ma sa Paul ka koso 'i ano, ka boruru, ma ka ofia, sui ka fata 'uri, “Nao mulu si manata 'abero, nia mauri ga 'ana 'ua.”
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 'Urinai nia ka oli laugo 'ana 'uria mae lume ne kera oku ana, ma ka ngiia na beret, ma kera ka fanga. Ma burina, nia fata faida leka ka 'ofodangi na, sa Paul ka fi leka.
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 Ma kera ka oli fainia na wele fi baita ne 'uria lume nia, ma kera ka eele 'asiana sulia ne nia mauri na.
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 'Urinai kalu ka leka eteta na 'uria laona baru, ma kalu ka tofolo 'uria fere 'i Asos, fua sae kalu ka ngalia sa Paul senai. Nia saea 'urinai fua malu, sulia nia leka kau 'i senai ana taale tolo.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Kada nia dao to'omalu 'i Asos, nia ka ra na fai kalu laona baru, kalu ka leka na 'uria fere 'i Mitilene.
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 Ma kalu leka fasia 'i senai, kalu ka liu ana bubunga 'i Kios ana ruana maedangi. Ma ana na oluna maedangi, kalu ka dao ana bubunga 'i Samos. Ma ana faina maedangi, kalu ka dao ana fere 'i Miletus.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Sa Paul nia manata 'uria sae ka daofa liu kau 'uria 'i Efesus, fua nao kalu si to ana lofaa 'i Esia, sulia kalu leka 'ali'ali fua kalu ka dao 'ali'ali go 'i Jerusalem 'i naona maedangi ana Pentekos, dia nia ngwaluda.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Ana kada sa Paul to 'i Miletus, nia ka kwate fatae fuana wane fanaonao ki ana fikute wane famamana ki 'i Efesus, fua kera ka leka mai siana.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Kada kera dao mai, nia ka fata 'uri fuada, “Kamulu saitamana suina falafala nau ana kada ki tafau ne nau to fai kamulu, safali mai ana maedangi eteta ne nau ku dao mai laona lofaa 'i Esia.
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Nau ku sasia na raoe fuana 'Aofia fainia na marabibilae, ma na angilae, ma kada Jiu ki kera sasi ngangata fua saungilaku, nau ku nonifi 'asiana.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 Kamulu ka saitamana tafau na, kada nau famanata laona lume kamulu ki, ma fuana wane ki tafau, nao nau si safungainia go ta ru fasi kamulu fuana 'adomilamulu.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Fuana Jiu ki, ma fuana wane ne nao lau Jiu ki, nau ku fata totongai fuada fua kera ka kari abulo fasia ta'alae kera ki, ma kera ka abulo 'uria God, ma kera ka famamana na 'Aofia sa Jesus.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 “Boroi ma sulia nau ku rosulia na Anoeru Abu, nau ku leka 'uria 'i Jerusalem, ma nao nau si saitamana te ne kai fuli fuaku 'i senai.
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 Ma ana fere ki tafau ne nau ku dao ana, na Anoeru Abu ka saea fuaku ne nau kai dao to'ona 'afitaie, ma nau kai to 'i laona beu ni kanie 'i Jerusalem.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Boroi ma nia lea ga 'ana. Nao nau si 'abero go sulia ru ne kai fuli fuaku, sulia dia nau ku fasuia na raoe ne na 'Aofia sa Jesus nia kwatea fuaku. Ma na raoe nai ne 'ainitaloa ana Farongoe Lea sulia na kwaiofeie God fuana wane ki tafau.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 “Ma nau ku liu 'i safitamulu tafau fainia fatae sulia 'Initoe God. Ma ana kada ne, nau ku saitamana nao mulu si ada lau to'oku.
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 Boroi ma nau ku sae madakwa na ana fua mulu 'i ta'ena ne, dia ta wane boroi 'ana amulu ne nao si too ana na maurie falu fasia God, nia na 'aberolae nia tala'ana na.
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 Sulia nao nau si safungainia go ta ru fua farongolae amulu ana sulia na kwaidoria God ki fuaka.
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Nia ne kamulu wane fanaonao ki, kamulu kai ada suli kamulu talamulu, ma na wane ki ne na Anoeru Abu alua fuana mulu kai ada sulida. Mulu kai ada sulia na wane ne kera famamana God, dia na wane ada sulia na sipsip ki ne ada sulida. God ka folida ana na maelana na Wele nia talana.
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 Nau ku saitamana burina nau ku leka, tani wane famanata garo kera kai leka mai, ma kai ili 'uria falilana fitoe wane ne kera famamana ki, dia na kui kwasi ki ne saungia na sipsip ki.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Kada kai dao mai ne tani wane ana okue kamulu kai sukea sa tifaida ne famamana 'uria lekalae sulida.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Mulu kai adaada, ma mulu kai manata to'ona sulia olu fangali ki, sulia maedangi ma na rodo, nau ku famanata kamulu, sui boroi 'ana laona 'afitaie ma na angie ki.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 “Ma ana kada ne, nau ku kwate kamulu na fuana God, fua nia ka ada suli kamulu. Ma ana fatae sulia kwaiofeilae nia. Sulia fatae nai nia bobola fuana fa nikilalana kamulu ma nia ka kwatea ru lea ne God nia to ana fuana wane nia ki tafau.
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 Ma kamulu boroi saitamana laugo ne, nao nau si doria go ta malefo, naoma ta maku fasia ta wane amulu.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 Ma kamulu tafau go mulu saitamana ne nau ku rao ana ro 'abaku ki, fua nau ku 'adomi nau talaku ma wane kwaimani nau ki laugo fua daolae to'ona ru ne kalu bobo 'urida ki.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 Nau ku fatainia tafau na fua mulu ana raoe nikila 'urinai, kulu saitamana kulu ka 'adomia na wane ne kera ngwatautau ki. Mulu ka manata to'ona na fatae be na 'Aofia kia sa Jesus nia saea, ‘Na wane ne nia kwate ru, nia eele ka baita liufia na wane ne ngali ru fua nia talana.’”
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Kada sa Paul nia fata ka sui, nia ka boruru, ma ka foa fai kera.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Ma kera tafau go kera ka angi kada kera ofia sa Paul, ma kera ka nono'ia.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Ma kera ka kwaimanatai 'asiana sulia nia saea kera nao si ada lau to'ona. 'Urinai kera ka leka fainia 'uria 'ae na baru.
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.