Marcos 1

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sɛntanra nda ti yɛn na para Yɛnŋɛlɛ li Pinambyɔ Zhezu Kirisi wi kanŋgɔlɔ ti lɛsaga ki ŋga.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Ki yɛn ma yɔnlɔgɔ wa Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔEzayi wi sɛwɛ wi ni, ma yo Yɛnŋɛlɛ lì yo fɔ:
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 Wo magala lo laa yinrigi wa \+w gbinri\+w* wi ni na yuun fɔ:
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 Kì pye ma, ki pitunŋɔ wo wìla pye Zhan we. Wìla pan maa yɛɛ naga wa gbinri wi ni, na leele pe batize naga yuun pe kan fɔ: «Ye ye kapere ti jɛn, yeri yaga, ye ye yɛɛ kan pe ye batize. Pa Yɛnŋɛlɛ li yaa ye kapere ti kala yaga ye na.»
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 Kì pye ma, Zhude tara fɛnnɛ poro naa Zheruzalɛmu ca woolo pe ni fuun pàa pye na kee Zhan wi kɔrɔgɔ, ma saa naga yuun naga finligi ma yo pe yɛn kapere pyefɛnnɛ. A Zhan wi nɛɛ pe batize wa Zhuridɛn gbaan wi ni.
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Yaripɔrɔ nda Zhan wìla pye na nii, pàa ti gbegele yɔngɔmɛ sire ni. Kurusijara sɛlɛgɛ woo wìla pye na poo wa wi sɛnnɛ. Gbatɔ naa sɛnrɛgɛ wìla pye na kaa.
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Leele mbele pàa pan wi kɔrɔgɔ, wìla pye naga yuun pe kan fɔ: «Ŋa wi yaa pan mi puŋgo na, wo fanŋga ko wɛ mi wogo ko na. Mii daga yɛrɛ mbe fɔli mboo sawira manda ti sangala.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Mì wo ye batize tɔnmɔ ni, ɛɛn fɔ, wo yaa ka ye batize Yinnɛkpoyi lo ni.»
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 Ki sanga wi ni, a Zhezu wì si yiri wa Nazarɛti ca, wa Galile tara mɛɛ pan Zhan wi kɔrɔgɔ. A wì suu batize wa Zhuridɛn wi ni.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 Naa Zhezu wila kaa na yinrigi wa tɔnmɔ pi ni, a wì si yɛnŋɛlɛ li yan lì yɛngɛ. A Yinnɛkpoyi li nɛɛ tinri wi na paa ketenɛ yɛn.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 A wì si magala la logo lì yiri wa yɛnŋɛlɛ na, ma yo fɔ: «Mboro ma yɛn na Pinambyɔ ŋa wìlan ndanla jɛŋgɛ we. Ma kala lìlan ndanla fɔ jɛŋgɛ.»
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a Yinnɛkpoyi lì si kari Zhezu wi ni wa gbinri wi ni.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Wìla pye piliye nafa shyɛn wa gbinri wi ni, a Sɔtanla wì si saa wi wa ma wele mboo le kapege. Wìla pye wa yanyaara ti sɔgɔwɔ, a mɛrɛgɛye pè si saa naa kala li yɔngɔ wi kan.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 Naa pàa kaa Zhan wi le wa kaso, ko puŋgo na, a Zhezu wì si pan wa Galile tara, nɛɛ Yɛnŋɛlɛ li Sɛntanra ti yari leele pe kan.
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 Wìla pye na yuun fɔ: «Wagati ŋa wìla tɛgɛ wì gbɔn, Yɛnŋɛlɛ li wunluwɔ pì yɔngɔ. Ki kala na, ye ye kapere ti jɛn, yeri yaga. Ye taga Sɛntanra ti na!»
15 Ele dizia:
16 Pilige ka, Zhezu wìla pye na tanri na toro Galile lɔgbɔgɔ yɔn ki na, mɛɛ saa ŋgbanra wɔfɛnnɛ shyɛn yan. Simɔ wo naa wi nɔsepyɔ lenaŋa Andire poro la wɛlɛ. Pàa pye na pe mɛrɛ ti waa wa lɔgbɔgɔ ki ni na ŋgbanra woo.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 A Zhezu wì si pe pye ma yo fɔ: «Ye pan ye taga na na, mi yaa ye pye leele lagajafɛnnɛ paa yɛgɛ ŋga na yaa ŋgbanra ti woo we.»
17 Jesus lhes disse:
18 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a pè si pe mɛrɛ ti yaga le, mɛɛ taga wi na.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 A Zhezu wì si kari yɛgɛ jɛnri, mɛɛ saa Zebede wi pinambiile shyɛn pe yan; poro la wɛlɛ Zhaki naa wi nɔsepyɔ lenaŋa Zhan. Pàa pye wa pe tɔnmɔkɔrɔ ki ni na pe mɛrɛ ti gbegele.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a Zhezu wì si pe yeri. A pè si pe to Zebede wi yaga wa tɔnmɔkɔrɔ ki ni, konaa wi tunmbyeele pe ni, mɛɛ taga Zhezu wi na nɛɛ kee.
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 A Zhezu wo naa wi fɔrɔgɔfɛnnɛ pe ni, pè si kari wa Kapɛrinawu ca. Naa Zhufuyecɛnpilige kìla kaa gbɔn, a Zhezu wì si kari wa shɛrigo, mɛɛ saa na leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Leele mbele pàa pye na nuru wi yeri, wi Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ nagalɔmɔ pìla pe pari; katugu wi sila pye na pe nari paa lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ pe yɛn. Ɛɛn fɔ, wìla pye na pe nari fanŋga ni.
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 A kì si yala ki sanga wi ni, wa pe shɛrigo ki ni, naŋa wà la pye wa, yinnɛ tipele la pye wi ni.
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 A wì si gbele ŋgbanga ma yo fɔ: «Iye! Nazarɛti ca fɛnnɛ Zhezu, yiŋgi ki yɛn woro naa mboro sɔgɔwɔ! Ma pan mbe we tɔngɔ wi le? Lere ŋa wi mboro, mɔ̀ɔ jɛn. Ma yɛn Yɛnŋɛlɛ li Lere kpoyi.»
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 A Zhezu wì si gbanla ki yinnɛ tipele li na, ma sili pye fɔ: «Pyeri wa, mɛɛ wɔ wa ki naŋa ŋa wi ni!»
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 A yinnɛ tipele lì si naŋa wi yangara ŋgbanga, ma gbele ŋgbanga, mɛɛ wɔ wi ni.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 A leele pe ni fuun pe nɛɛ kawa nɛɛ pe yɛɛ yewe na yuun fɔ: «Yiŋgi yi ŋga ko yɛɛn? Nagawa fɔnmbɔ wi mba po wì kan fanŋga ni dɛ. Wi yɛrɛ yɛn na para fanŋga ni yinnɛ tipegele ke ni, a kaa wi sɛnrɛ ti nuru.»
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a wi mɛgɛ kì si yiri wa Galile tara ti lagapyew ki ni.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Naa pàa kaa yiri wa shɛrigo ki ni, a pè si kari teere wa Simɔ naa Andire pe go. Zhaki naa Zhan pàa pye pe ni.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Ki sanga wi ni, Simɔ wi jɔ nɔ wìla pye ma sinlɛ. Witiwɛrɛwɛ pìla pye wi na. Naa Zhezu wìla kaa gbɔn wa, a pè suu yama pi sɛnrɛ yo maa kan.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 A Zhezu wì si fulo wi tanla, maa kɛɛ ki yigi, ma suu yirige. A wi witiwɛrɛwɛ pì si kɔ. A wì si yiri nɛɛ pe kala li yɔngɔ pe kan.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Naa yɔnlɔ kìla kaa kɔ, ma yala yɔnlɔ kì to makɔ, a leele pè si yambala poro naa yinnɛ tipegele fɛnnɛ pe lɛ, ma pan pe ni Zhezu wi kɔrɔgɔ.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Ki ca woolo pe lɛgɛrɛ la pye ma gbogolo le go yɔn ki na.
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 A Zhezu wì si lelɛgɛrɛ sagala yama cɛnlɛ lɛgɛrɛ ni, ma yinnɛ tipegele lɛgɛrɛ purɔ ma ke wɔ lelɛgɛrɛ ni fun. Ɛɛn fɔ, wi sila yɛnlɛ yinnɛ tipegele kaa para, katugu kàa wi jɛn.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Ki goto yirifaga ki na, lawɔrɔ ti ni, a Zhezu wì si yiri wa ca, mɛɛ kari wa yan, wa laga ŋga lere sila pye we, ma saa na Yɛnŋɛlɛ li yɛnri wa ki laga ki na.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 A Simɔ naa wi pinlɛyɛɛnlɛ pe ni, pè si saa naa lagajaa.
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 Naa pàa ka saa wi yan, a pè suu pye fɔ: «Leele pe ni fuun paa ma lagajaa.»
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 A wì si pe pye fɔ: «Ye pan we kari lafɔnŋgɔ, wa kanŋgara na cara sannda ti ni. Mi daga mbe Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti yari wa fun; katugu ko kala kì ti mì pan.»
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 A wì si kari, mɛɛ saa na yanri wa Galile tara ti lagapyew, na Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti yari wa shɛriyinrɛ ti ni, na yinnɛ tipegele ke puro na ke woo leele pe ni.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 A yayɛnwɛ fɔ wà si pan Zhezu wi kɔrɔgɔ, mɛɛ kanŋguuro kan wi jegele, maa yɛnri ma yo fɔ: «Na kaa pye maa ki jaa, ma mbe ya mbanla sagala kpoyi!»
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 A wi yinriwɛ si Zhezu wi ta. A wì suu kɛɛ ki sanga maga jiri wi na, ma suu pye fɔ: «Mila ki jaa, sagala kpoyi!»
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a yayɛnwɛ pì si kɔ, a wì si sagala kpoyi.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 A Zhezu wì sigi yo maga ŋgban wi ni, mɛɛ wi torogo teere
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 ma yo fɔ: «Ta nuru, maga kaga yo mbe lere kpɛ kan. Ɛɛn fɔ, kari ma sɔɔn yɛɛ naga saraga wɔfɔ wi na, paa yɛgɛ ŋga na ma yɛn we. Saraga ŋga sɛnrɛ Moyisi wìla yo, maga wɔ maga naga leele pe ni fuun pe na fɔ mà sagala!»
44 E lhe disse:
45 Ɛɛn fɔ, a ki naŋa wì si kari, mɛɛ saa na ŋga kìla pye wi na ki yɛgɛ yuun lagapyew. Ki kala na, Zhezu wì saa ya mboo yɛɛ naga ca ka ni naa janwa wi kala na. Kì kaa pye ma, a wì si koro wa ca ki puŋgo na, wa laga ŋga lere sila pye we. A leele pe nɛɛ yinrigi lagapyew na paan wi kɔrɔgɔ.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.