Levítico 19
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs ARA
1 Yawe Yɛnŋɛlɛ làa para Moyisi wi ni ma yo
1 Disse o Senhor a Moisés:
2 wigi sɛnrɛ nda ti yo Izirayɛli gbogolomɔ woolo pe kan wi pe pye fɔ:
2 Fala a toda a congregação dos filhos de Israel e dize-lhes: Santos sereis, porque eu, o Senhor , vosso Deus, sou santo.
3 «Ye ni fuun nuŋgba nuŋgba yaa ye teele naa ye nɛɛlɛ pe gbogo, yaa na cɛnpilige ki cɛɛn. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
3 Cada um respeitará a sua mãe e o seu pai e guardará os meus sábados. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
4 «Yaga kaa yarisunndo ti gbogo, yaga ka tugurɔn yan mbe yarisunndo gbegele ye yɛɛ kan. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
4 Não vos virareis para os ídolos, nem vos fareis deuses de fundição. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
5 «Na ye kaa nayinmɛ saraga woo mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ na yeri, ye yaa ki wɔ mbe yala ki wɔlɔmɔ pi ni jaŋgo mbe yɛnlɛ ki na.
5 Quando oferecerdes sacrifício pacífico ao Senhor , oferecê-lo-eis para que sejais aceitos.
6 Ye mbe ya mbe saraga kara ti ka saraga ki wɔpilige ki ni nakoma ki goto; nda ka koro sa gbɔn pilige taanri wogo ki na, yeri sogo.
6 No dia em que o oferecerdes e no dia seguinte, se comerá; mas o que sobejar, ao terceiro dia, será queimado.
7 Pilige taanri wogo ki na, na lere wa ka ki kara ta ka, ki saraga ki yaa pye fyɔngɔ yaraga, ki se yigi.
7 Se alguma coisa dele for comida ao terceiro dia, é abominação; não será aceita.
8 Lere ŋa ka ta ka, wi yaa wi kapege ki go kala li lɛ, katugu yaraga ŋga ki le mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ na kɛɛ, wìgi tɛgɛ fyɔngɔ ni. Wi daga poo purɔ poo wɔ wi woolo pe sɔgɔwɔ.
8 Qualquer que o comer levará a sua iniquidade, porquanto profanou coisa santa do Senhor ; por isso, será eliminado do seu povo.
9 «Na yaga ka saa ye yarilire ti kɔɔn wa ye tara sanga ŋa ni, kɛrɛfɔ wiga ka yarilire ti kɔn mbe gbɔn wa kɛrɛ koŋgo ki na. Laga ŋga wì kɔn, shegele ŋgele kè toori wa, wiga ka sɔngɔrɔ mbe sa ke wulo.
9 Quando também segares a messe da tua terra, o canto do teu campo não segarás totalmente, nem as espigas caídas colherás da tua messe.
10 Ki pyelɔmɔ nuŋgba pi na, ye ɛrɛzɛn pire ti cɔŋgɔlɔ, ye se ka sɔngɔrɔ wa ye ɛrɛzɛn kɛɛrɛ ti ni mbe sa shashara nda tì koro wa ti cɔ konaa mbe pire nda tì toori tara ti wulo. Ye yaa to yaga fyɔnwɔ fɛnnɛ naa nambanmbala pe kan peri wulo. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
10 Não rebuscarás a tua vinha, nem colherás os bagos caídos da tua vinha; deixá-los-ás ao pobre e ao estrangeiro. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
11 «Yaga kaa yuun, yaga kaa finlɛlɛ, yaga kaa ye yɛɛ fanla.
11 Não furtareis, nem mentireis, nem usareis de falsidade cada um com o seu próximo;
12 Yaga ka wugu na mɛgɛ ki na, katugu na yaga ki pye ma, ye yaa mi ŋa ye Yɛnŋɛlɛ na mɛgɛ ki tifaga. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
12 nem jurareis falso pelo meu nome, pois profanaríeis o nome do vosso Deus. Eu sou o Senhor .
13 «Maga kaga yerege ma lewee yɛnlɛ wa na, mbaa nii wi go na. Maga ka yu. Maga kɔɔn tunmbyee wi sara wi yaga wa ma yɛɛ yeri sa gbɔn ki goto.
13 Não oprimirás o teu próximo, nem o roubarás; a paga do jornaleiro não ficará contigo até pela manhã.
14 Maga ka nuŋgbojili wa tɛgɛlɛ. Maga ka yaraga ka tɛgɛ fyɔɔn wa yɛgɛ, ŋga wi mbe kurugo ki na. Ɛɛn fɔ, yaa fyɛ na yɛgɛ. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
14 Não amaldiçoarás o surdo, nem porás tropeço diante do cego; mas temerás o teu Deus. Eu sou o Senhor .
15 «Yaga ka kambasinŋge pye kiti kɔnkala la ni. Maga ka fyɔnwɔ fɔ wi mbɔnrɔ lere wa na wi fyɔnwɔ pi kala na; maga si ka legbɔɔ wi mbɔnrɔ lere wa na wi legbɔgɔwɔ pi kala na. Ɛɛn fɔ, maa ma leweele yɛɛnlɛ pe kiti wi kɔɔn maa yala ŋga ki yɛn ma sin ki ni.
15 Não farás injustiça no juízo, nem favorecendo o pobre, nem comprazendo ao grande; com justiça julgarás o teu próximo.
16 Maga kaa ye woolo pe mɛgɛ jogo la toro; maga ka yagbolo sɛrɛya yo mbe taga ma lewee yɛnlɛ na mbe ti poo gbo. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
16 Não andarás como mexeriqueiro entre o teu povo; não atentarás contra a vida do teu próximo. Eu sou o Senhor .
17 «Maga ka ma lewee yɛnlɛ wa panra wa ma nawa. Ɛɛn fɔ, ma daga mboo yɛri ŋgbanga wi kapyege ki na, jaŋgo kiga ka pye kapege ma go na wi kala na.
17 Não aborrecerás teu irmão no teu íntimo; mas repreenderás o teu próximo e, por causa dele, não levarás sobre ti pecado.
18 Maga ka kayaŋga wɔ ma yɛ, maga si ka gbu tɛgɛ ma nawa ma lewee yɛnlɛ wi ni. Ɛɛn fɔ, ma lewee yɛnlɛ wi daga mbɔɔn ndanla paa yɛgɛ ŋga na mɔɔ yɛɛ ndanla. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
18 Não te vingarás, nem guardarás ira contra os filhos do teu povo; mas amarás o teu próximo como a ti mesmo. Eu sou o Senhor .
19 «Yaa tanri na ŋgasegele ke na. Maga ka ti ma yaayoro ti cɛnlɛ shyɛn, naŋa naa jɛlɛ, mbe lugu ti yɛɛ na. Maga ka yariluguro cɛnlɛ shyɛn lugu wa kɛrɛ nuŋgba ti ni. Maga ka yaripɔgɔ le ŋga pè ti jese cɛnlɛ shyɛn ni.
19 Guardarás os meus estatutos; não permitirás que os teus animais se ajuntem com os de espécie diversa; no teu campo, não semearás semente de duas espécies; nem usarás roupa de dois estofos misturados.
20 «Na naŋa wa ka sinlɛ kulojɔ wa ni, ŋa pè kan naŋa wa yɛgɛ yeri, ki pye pe fa kulojɔ wi go shɔ, wi fa si wɔ wa kulowo pi ni, ŋa wì sinlɛ wi ni, wi yaa tɔnŋgɔ yaara ti wɔ. Ɛɛn fɔ, pee daga mbe pe gbo, katugu jɛlɛ wi fa wɔ wa kulowo pi ni gbɛn.
20 Se alguém se deitar com uma mulher, se for escrava desposada com outro homem e não for resgatada, nem se lhe houver dado liberdade, então, serão açoitados; não serão mortos, pois não foi libertada.
21 Ki naŋa wi yaa pan simbapɔlɔ ni wa filisaga paraga go ki yɔn na, wi kapege ŋga wì pye ki kala na, mboo wɔ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri saraga ŋga pe ma wɔ mbe kajɔɔgɔ gbegele.
21 O homem, como oferta pela sua culpa, trará um carneiro ao Senhor , à porta da tenda da congregação.
22 Saraga wɔfɔ wi yaa kapere kala yagawa ja kapyege ki pye ki naŋa wi kan, kapege ŋga wì pye ki kala na, Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ, kapere kala yagawa ja simbapɔlɔ wi ni; pa wi kapere ti yaa kala yaga wi na.
22 Com o carneiro da oferta pela culpa, o sacerdote fará expiação, por ele, perante o Senhor , pelo pecado que cometeu, e ser-lhe-á perdoado o pecado que cometeu.
23 «Na yaga ka sa ye wa Kana tara ti ni, mbe tire nda ti maa sɛni ti cɛnlɛ pyew ta lugu, yɛgɛlɛ koŋgbanŋgala taanri ke ni, pire nda ti yaa sɛ, ye yaa la to jate fyɔngɔ ni. Yaga ka ta ka.
23 Quando entrardes na terra e plantardes toda sorte de árvore de comer, ser-vos-á vedado o seu fruto; três anos vos será vedado; dele não se comerá.
24 Yɛlɛ tijɛrɛ wolo li na, tiga pire nda fuun sɛ, ye yaa ti le mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ na kɛɛ fɛti wa nɔgɔ mbanla sɔn.
24 Porém, no quarto ano, todo o seu fruto será santo, será oferta de louvores ao Senhor .
25 Yɛlɛ kaŋgurugo wolo li na, ye yaa lari pire ti kaa. Na ye kaa ki piin ma, pa ye tire ti yaa la sɛni lɛgɛrɛ lɛgɛrɛ. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
25 No quinto ano, comereis fruto dela para que vos faça aumentar a sua produção. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
26 «Yaga ka yaraga ka kara ka wa laga ŋga pège kasanwa pi wo. Yaga kaa kajɛnmɛ piin, yaga si kaa jɛlɛ.
26 Não comereis coisa alguma com sangue; não agourareis, nem adivinhareis.
27 Yaga kaa ye yinrɛ ti nɔgɔ woo. Yaga si kaa ye siyɔ wi kanŋgara ti kunlu.
27 Não cortareis o cabelo em redondo, nem danificareis as extremidades da barba.
28 Yaga ka ye witige laga ka kɔɔnlɔ kɔɔnlɔ mbege naga fɔ ye yɛn na kunwɔ gbele. Yaga si ka njelewe gbɔn ye witige laga ka na. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
28 Pelos mortos não ferireis a vossa carne; nem fareis marca nenhuma sobre vós. Eu sou o Senhor .
29 «Yaga ka ye sumborombiile pe le nanjara ni mbe pe tifaga, jaŋgo leele paga ka ye kɛɛnrɛ limɛ pi ni laga tara ti ni fuun ti ni.
29 Não contaminarás a tua filha, fazendo-a prostituir-se; para que a terra não se prostitua, nem se encha de maldade.
30 Yaa na cɛnpilige ki cɛɛn, yaa na cɛnsaga paraga go ki jate. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
30 Guardareis os meus sábados e reverenciareis o meu santuário. Eu sou o Senhor .
31 «Yaga kaa kee kuulo yewefɛnnɛ pe kɔrɔgɔ saa pe yewe konaa jɛlɛfɛnnɛ pe kɔrɔgɔ saa jɛlɛ pe yeri; katugu ki yaa ye tɛgɛ fyɔngɔ ni. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
31 Não vos voltareis para os necromantes, nem para os adivinhos; não os procureis para serdes contaminados por eles. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
32 «Ma daga mbaa yinrigi la fɔli lelɛŋgbaara ti yɛgɛ sɔgɔwɔ lari gbogo. Pa ma yaa laga piin ma mbaa mi ŋa ma Yɛnŋɛlɛ na gbogo. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
32 Diante das cãs te levantarás, e honrarás a presença do ancião, e temerás o teu Deus. Eu sou o Senhor .
33 «Na nambanŋa wa ka sa cɛn wa ye tara, yaga kaa tɛgɛ mbaa nii wi go na.
33 Se o estrangeiro peregrinar na vossa terra, não o oprimireis.
34 Ɛɛn fɔ, yoo yigi paa ye tara pyɔ yɛn. Wi daga mbe ye ndanla paa yɛgɛ ŋga na ye yɛn ma ye yɛɛ ndanla we, katugu yoro fun yàa pye nambanmbala wa Ezhipiti tara. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ le.
34 Como o natural, será entre vós o estrangeiro que peregrina convosco; amá-lo-eis como a vós mesmos, pois estrangeiros fostes na terra do Egito. Eu sou o Senhor , vosso Deus.
35 «Yaga ka kambasinŋge pye kiti kɔnkala ni, nakoma mɛtɛrɛ wogo na, nakoma culo wogo na, nakoma tiwiyaraga wogo na.
35 Não cometereis injustiça no juízo, nem na vara, nem no peso, nem na medida.
36 Yaa taanla culo ŋa wì yala wo ni, naa puwakuru ŋa wì yala konaa litiri ŋa wì yala wo ni. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ na làa ye yirige wa Ezhipiti tara.
36 Balanças justas, pesos justos, efa justo e justo him tereis. Eu sou o Senhor , vosso Deus, que vos tirei da terra do Egito.
37 «Yaa tanri na ŋgasegele naa na kakɔnndɛgɛŋgɛlɛ ke ni fuun ke na, yaa ke piin. Muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.»
37 Guardareis todos os meus estatutos e todos os meus juízos e os cumprireis. Eu sou o Senhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Levítico 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.