Lucas 5

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pilige ka, Zhezu wìla pye wa Zhenezarɛti lɔgbɔgɔ yɔn ki na, a janwa gbɔlɔ là si saa gbogolo maa maga, naa jiire lagapyew mbe ta mbe Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti logo wi yeri.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 A wì si tɔnmɔkɔɔrɔ shyɛn yan wa lɔgbɔgɔ ki yɔn na. Ŋgbanra wɔfɛnnɛ pàa tigi ma yiri wa ti ni, na pe mɛrɛ ti jogo.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 A Zhezu wì si ye wa ki tɔnmɔkɔɔrɔ nuŋgba ni, Simɔ wogo layi. A wì si Simɔ wi yɛnri ma yo wi kɔrɔ ki piri wi ni wigi lali jɛnri lɔgɔ koŋgo ki ni. A Zhezu wì si cɛn wa tɔnmɔkɔrɔ ki ni nɛɛ leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Naa wìla kaa para ma saa kɔ, a wì si Simɔ wi pye fɔ: «Simɔ, tɔnmɔkɔrɔ ki piri ma kari ki ni tɔnmɔ pi latijugo ka ni. Mboro naa ma pinlɛyɛɛnlɛ pe ni, ye ye mɛrɛ ti wa wa tɔnmɔ ye ŋgbanra ta wɔ!»
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 A Simɔ wì suu pye fɔ: «Na To, wè tunŋgo pye ma saa laga ki laga, wee yaraga yigi. Ɛɛn fɔ, ma sɛnrɛ to kala na, mi yaa mɛrɛ ti wa wa tɔnmɔ.»
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Naa pàa kaa ko pye ma, a pè si ŋgbanra lɛgɛrɛ ta yigi, fɔ a pe mɛrɛ tila kɔɔnlɔ.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 A pè si kɛɛ wa pe tunŋgo pyeyɛɛnlɛ pele yeri, poro la pye tɔnmɔkɔrɔ ka ni fun, ma yo pe pan pe saga pe na. A poro si pan. A pè si tɔnmɔkɔɔrɔ ti shyɛn ti yinyin ŋgbanra ti ni, fɔ a tila jaa mbe liwi wa tɔnmɔ.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Naa Simɔ Pyɛri, wìla kaa ki yan ma, a wì si kanŋguuro kan Zhezu wi jegele ma sho fɔ: «We Fɔ, mii daga ma yere na tanla, katugu mi yɛn kapege pyefɔ!»
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Simɔ wo naa mbele pàa pye wi ni, pàa pye na kawa ŋgbanra lɛgɛrɛ nda pàa yigi ti kala na,
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 konaa Zebede wi pinambiile Zhaki naa Zhan pe ni. Poro mbele pàa pye Simɔ wi pinlɛyɛɛnlɛ wele. A Zhezu wì si Simɔ wi pye fɔ: «Ma kaa fyɛ! Mbege lɛ nala wo na, ma yaa pye leele lagajafɔ.»
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Kona, a pè si pan pe tɔnmɔkɔɔrɔ ti ni le lɔgbɔgɔ ki koŋgo na, mɛɛ pe yaara ti ni fuun ti yaga le, mɛɛ taga Zhezu wi na.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Pilige ka, ma Zhezu wi ta ca ka ni, naŋa wà si kɔn ma yiri wi na, yayɛnwɛ la pye wi wire ti lagapyew ki na. Naa wìla kaa Zhezu wi yan, a wì si to maa yɛgɛ ki jiile le tara, mɛɛ Zhezu wi yɛnri ma yo fɔ: «We Fɔ, na kaa pye maa ki jaa, ma mbe ya mbanla sagala kpoyi!»
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 A Zhezu wì suu kɛɛ ki sanga ma jiri wi na, ma suu pye fɔ: «Mila ki jaa, sagala kpoyi!» Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a wi yayɛnwɛ pì si kɔ.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 A Zhezu wì sigi yo maga ŋgban wi ni, ma yo fɔ: «Maga kaga yo mbe lere kan dɛ. Ɛɛn fɔ, kari ma sɔɔn yɛɛ naga saraga wɔfɔ wi na, paa yɛgɛ ŋga na ma yɛn we. Saraga ŋga sɛnrɛ Moyisi wìla yo, maga wɔ, maga naga leele pe ni fuun pe na fɔ mà sagala kpoyi!»
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 A Zhezu wi mɛgɛ ki nɛɛ yinrigi naa na seregi. A lelɛgɛrɛ nɛɛ paan wi kɔrɔgɔ na gbogolo wi tanla mbaa nuru wi yeri, wi ta wila pe yama pi koo.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Ɛɛn fɔ, wagati lɛgɛrɛ na, wi ma yiri le pe tanla ma kari wi yɛ wa laga ŋga lere na pye we, mbe sa Yɛnŋɛlɛ yɛnri.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Pilige ka, Zhezu wìla pye na leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni. Fariziye poro naa lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ pèle la pye ma cɛn wa wi tanla. Pa pàa yiri wa Galile tara cara to naa Zhude tara cara naa Zheruzalɛmu ca ki ni ma pan. We Fɔ wi yawa pìla pye Zhezu wi ni, a wila yambala pe sagala.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Ye wele, a leele pèle si pan murugu wa ni, wìla pye ma sinlɛ sinlɛyaraga na. A pe nɛɛ ki jaa mboo leŋge wa go, mbe ta mboo tɛgɛ le Zhezu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Ɛɛn fɔ, janwa wi kala na, pe sila pyelɔmɔ ta mboo leŋge wa go. Kì kaa pye ma, a pè si lugu wi ni wa go ki naayeri, ma laga ka yɛngɛ, mɛɛ wi tirige wa ki fogo ki ni wa go nawa, wi sinlɛyaraga ki na le Zhezu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ, wa janwa wi nandogomɔ.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Naa Zhezu wìla kaa ki leele pe tagawa pi yan, a wì si murugu wi pye fɔ: «Na wɔnlɔ, mila ki yuun ma kan, ma kapere ti kala yaga ma na!»
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Naa Zhezu wìla kaa ko sɛnrɛ to yo ma, a lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ poro naa Fariziye pe ni, pe nɛɛ ki jate wa pe nawa nɛɛ yuun fɔ: «Ki naŋa ŋa wila wi yɛɛ jate ambɔ ma, nɛɛ Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ki jogo yɛɛn? Na Yɛnŋɛlɛ lo nuŋgba ma, ambɔ wi mbe ya mbe lere kapere kala yaga wi na?»
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Ɛɛn fɔ, Zhezu wìla pe nawa jatere wi jɛn. A wì si pe pye fɔ: «Yiŋgi na ye nɛɛ ki jatere cɛnlɛ ŋa wi piin wa ye nawa?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Ki sɛnrɛ shyɛn nda ti ni, titiin yowo pi yɛn ma tanla ma wɛ? Mbe yo fɔ: ‹Ma kapere ti kala yaga ma na›, nakoma: ‹Yiri maa tanri we.›
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ɛɛn fɔ, mila jaa yege jɛn fɔ Lere wi Pinambyɔ yawa yɛn wi ni laga tara ti na mbaa leele pe kapere ti kala yari pe na.»
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Le ki yɔngɔlɔ nuŋgba ke ni, a murugu wì si yiri ma yere le leele pe ni fuun pe yɛgɛ na, ma wi yarisinlɛgɛ ki lɛ, na Yɛnŋɛlɛ li gbogo, mɛɛ kari wi go.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 A kì si pe ni fuun pe pari. A pe nɛɛ fyɛ jɛŋgɛ, nɛɛ Yɛnŋɛlɛ li gbogo na yuun fɔ: «Wè kafɔnŋgɔlɔ yan nala.»
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Ko kagala koro puŋgo na, a Zhezu wì si yiri wa, mɛɛ saa nizara shɔfɔ wa yan, pàa pye naa yinri Levi. Wìla pye ma cɛn wa wi tunŋgo pyesaga. A Zhezu wì suu pye ma yo fɔ: «Levi, yiri ma taga na na, ma pye na fɔrɔgɔfɔ!»
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 A Levi wì si yiri maa yaara ti ni fuun ti yaga le, mɛɛ taga wi na.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 A Levi wì si saa sɔgɔlɔ gbɔlɔ sɔgɔ wa wi go Zhezu wi mɛgɛ na. Nizara shɔfɛnnɛ lɛgɛrɛ la pinlɛ na nii pe ni ja, konaa leele pele ni.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 A Fariziye poro naa lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ pe ni pe nɛɛ kɔngɔri nɛɛ Zhezu wi fɔrɔgɔfɛnnɛ pe piin fɔ: «Yiŋgi na, a yè si pinlɛ na nii na woo ja nizara shɔfɛnnɛ poro naa kapere pyefɛnnɛ pe ni?»
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Naa Zhezu wìla kaa ki sɛnrɛ ti logo, a wì si pe pye fɔ: «Leele mbele pe yɛn ŋgbaanla poro na la wɛrɛ pyefɔ jaa. Ɛɛn fɔ, yambala poro pe maa wɛrɛ pyefɔ jaa.
31 Jesus respondeu:
32 Mii pan mbe mbele paa pe yɛɛ jate pe sin poro yeri. Ɛɛn fɔ, kapere pyefɛnnɛ poro mì pan mbe yeri, pe ta pe pe kapere ti jɛn peri yaga.»
32 Eu não vim para
33 A leele pèle si Zhezu wi pye fɔ: «Wagati lɛgɛrɛ na Zhan fɔrɔgɔfɛnnɛ poro naa Fariziye woolo pe ni, pe maa yeŋge nii na Yɛnŋɛlɛ yɛnri, ma si yala mboro fɔrɔgɔfɛnnɛ poro maa nii na woo win?»
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Ye nawa po ni, jayire nɔgɔ ye mbe ya mbe japɔlɔ wi wɛnnɛ pe pye pe yeŋge le, mbe poro naa japɔlɔ wi ni pe ta laga nuŋgba le? Ayoo dɛ.
34 Jesus respondeu:
35 Ɛɛn fɔ, wagati wa wa na paan, pe yaa ka japɔlɔ wi wɔ wa pe sɔgɔwɔ. Kona, pa pe yaa la yeŋge nii. (Ko ki yɛn paa mi naa na fɔrɔgɔfɛnnɛ pe ni we wogo ki yɛn.)»
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 A Zhezu wì sigi yomiyɛlɛ na li wa naa fun ma pe kan, ma yo fɔ: «Lere na parisanga wali mbege wɔ parifɔnŋgɔ, mbege taga parilɛgɛ na mbege yɔli. Na ma kaga pye ma, ma ma parifɔnŋgɔ ki wali maga jɔgɔ. Parisanfɔnŋgɔ fun ko naa parilɛgɛ ki ni tila yala ti yɛɛ ni.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Lere na sinmɛ tipiriwe le sɛlɛgɛ kashara lɛrɛ ni. Na ma kaga pye ma, sinmɛ tipiriwe pi ma kaa kashara ti walagi. Sinmɛ pi ma wo, kashara ti ma jɔgɔ.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Ɛɛn fɔ, ma ma sinmɛ tipiriwe pi le sɛlɛgɛ kashara fɔnndɔ.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Sinmɛ mba pì lɛ lere naa wɔ mbaa sinmɛ tipiriwe jaa naa, katugu ki fɔ wi ma yo mba pì lɛ po pi tanla.»
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.