João 8
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NAA
1 A Zhezu wì si kari wa Oliviye tire yanwiga ki na.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Ki goto yirifaga ki na, a wì si sɔngɔrɔ ma kari wa shɛrigo gbɔgɔ ki ni. A janwa wi ni fuun wì si fulo wi tanla. A wì si cɛn nɛɛ pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 A lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ poro naa Fariziye pe ni, pè si pan jɛlɛ wa ni Zhezu wi kɔrɔgɔ. Pàa saa wi yigi naŋa ni. A pè suu yerege le janwa wi ni fuun wi yɛgɛ na,
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 mɛɛ Zhezu wi pye fɔ: «We Nagafɔ, ki jɛlɛ ŋa pòo yigi naŋa ni.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Moyisi wìla sigi yo wa lasiri sɛwɛ wi ni ma yo fɔ na waga ki jɛɛlɛ cɛnlɛ wa yigi, woo wa sinndɛɛrɛ ni woo gbo. Mboro wo yo mɛlɛ?»
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Pàa ki wogo ki yo mbe Zhezu wi wa mbe wele, mbe ta mboo yigisaga ta. Ɛɛn fɔ, a Zhezu wì si sogo nɛɛ yɔnlɔgi tara ti na wi yombɛlɛ li ni.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Naa pàa koro na Zhezu wi yewe, a wì si yiri ma yere, mɛɛ pe pye fɔ: «Ye ni, ŋa wi yɛn laga wi fa kapege pye bɔbɔbɔ, wo mbe keli wuu wa sinndɛlɛgɛ ki ni!»
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 A wì si nuru naa ma sogo nɛɛ yɔnlɔgi tara ti na.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Naa pàa kaa ko sɛnrɛ to logo, a pe nɛɛ kee nuŋgba nuŋgba, maga lɛ lelɛɛlɛ pe na fɔ ma saa ki wa piile pe na. Zhezu wo nuŋgba wila kaa koro wa ki laga ki na, wo naa ki jɛlɛ wi ni. Wo la pye ma yere wi yɛgɛ sɔgɔwɔ.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Kona, a Zhezu wì si yiri ma yere mɛɛ jɛlɛ wi pye fɔ: «Mbele pè baga ma na, pe yɛn se? Wa kpɛ sɔɔn le jɔlɔgɔ?»
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 A jɛlɛ wì sho fɔ: «Ayoo, we Fɔ.» Kona, a Zhezu wì suu pye fɔ: «Mi fun mi woro nɔɔ nii jɔlɔgɔ. Ta kee, ɛɛn fɔ, maga ka kapege pye naa.»]
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 A Zhezu wì si sɛnrɛ ti lɛ naa, nɛɛ para janwa wi ni na yuun fɔ: «Mi yɛn dunruya woolo pe yanwa. Lere ŋa ka taga na na, wi se tanga wa wɔwɔ pi ni naa, ɛɛn fɔ, wi yaa yinwege yanwa pi ta.»
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 A Fariziye pè suu pye fɔ: «Ma yɛɛ sɛrɛya maa yuun, sɛnrɛ nda maa yuun ti woro kaselege.»
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Ali kiga pye mila na yɛɛ sɛrɛya yuun, sɛnrɛ nda mila yuun ti yɛn kaselege, katugu mì yiri laga ŋga na mɛɛ pan, konaa mila kee laga ŋga na, mìgi jɛn. Ɛɛn fɔ, yoro wo na, mì yiri laga ŋga na mɛɛ pan, konaa mila kee laga ŋga na, ye sigi jɛn.
14 Jesus respondeu:
15 Ye maa kiti wi kɔɔn leele pe na na yala sɛnwee piile kiti kɔnlɔmɔ po ni. Mi wo na, mi woro na kiti kɔɔn lere na.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Konaa ki ni fuun, mi kaa jaa mbe kiti kɔn lere na, na kiti kɔngɔ ki yɛn kaselege ni; katugu mi nuŋgba ma mi yaa kiti wi kɔn. Ɛɛn fɔ, na To ŋa wìlan tun wi yɛn na ni.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Ki yɛn ma yɔnlɔgɔ wa ye lasiri wi ni ma yo na leele shyɛn ka pe sɛrɛya yo, a wì pye nuŋgba, kona, ki sɛrɛya wi yɛn kaselege.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Ye wele, mila na yɛɛ sɛrɛya yuun, na To ŋa wìlan tun, a wìla na sɛrɛya yuun fun.»
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 A pè suu yewe ma yo fɔ: «Ma To wo yɛn se?»
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Zhezu wìla ki sɛnrɛ ti yo ma yala wìla pye na leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni wa shɛrigo gbɔgɔ ki ni. Pàa pye na yarikanra ti nii yaara nda ni, pa wìla pye ma yere wa ti tanla. Lere kpɛ sila wi yigi, katugu wi yigisanga wi sila gbɔn gbɛn.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 A Zhezu wì si pe pye naa fɔ: «Mi yaa kari, ye yaa kaa na lagajaa. Ɛɛn fɔ, ye yaa ku wa ye kapere ti ni. Mila kee laga ŋga na, ye se ya kari wa.»
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Kona, a Zhufuye pe nɛɛ pe yɛɛ piin fɔ: «Wi yaa wi yɛɛ gbo wi le, naa wì yo fɔ: ‹Mila kee laga ŋga na, ye se ya kari wa we?› »
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Yoro yɛn tara na woolo, ɛɛn fɔ, muu yɛn naayeri woo. Yoro yɛn dunruya ŋa wo woolo. Ɛɛn fɔ, mi wo woro dunruya ŋa wo woo.
23 Jesus lhes disse:
24 Ko kì ti mì yo ye yaa ku wa ye kapere ti ni; katugu na yee taga ki na mbe yo: ‹Muwi mi yɛn ŋa wi yɛn›, ye yaa ku wa ye kapere ti ni.»
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 A pè suu yewe ma yo fɔ: «Ambɔ wi mboro?»
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Sɛnlɛgɛrɛ yɛn na yeri mbe yo ye kan, mbe kiti kɔn ye na yarilɛgɛrɛ kala na. Ɛɛn fɔ, ŋa wìlan tun kaselege ko wi maa yuun. Nda mì logo wi yeri, to cɛ to mila yari dunruya woolo pe kan.»
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Pe sila ki jɛn mbe yo wi To wo sɛnrɛ wìla pye na yuun pe kan.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Kona, a Zhezu wì si pe pye fɔ: «Na yaga ka Lere wi Pinambyɔ wi yirige wa naayeri tige na sanga ŋa ni, pa ye yaa ki jɛn mbe yo: ‹Muwi mi yɛn ŋa wi yɛn.› Pa ye yaa sigi jɛn mbe yo fɔ: Mi woro na kala lo la piin na yɛɛ fanŋga. Ɛɛn fɔ, nda na To wì naga na na, to mi maa yuun cɛ.
28 Então Jesus disse:
29 Ŋa wìlan tun wi yɛn na ni, wii na yaga na yɛ; katugu ŋga kùu ndanla, ko mi maa piin pilige pyew.»
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Naa Zhezu wìla kaa na para ma, a lelɛgɛrɛ si taga wi na.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 A Zhezu wì si Zhufuye mbele pàa taga wi na pe pye fɔ: «Na yaga na nagawa sɛnrɛ ti lɛ mbaa tanri ti na, pa ye yaa pye na fɔrɔgɔfɛnnɛ kaselege.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Kona, ye yaa kaselege ki jɛn, kaselege ki yaa ye pye leseele.»
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 A pè suu pye fɔ: «We yɛn Abirahamu wo setirige piile. We fa pye lere wa kulolo fyew. Mɛlɛ, a mà sho we yaa pye leseele?»
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, lere ŋa fuun wi maa kapege ki piin, wi yɛn ki kulo.
34 Jesus respondeu:
35 Kulo wo na pye sege pyɔ sanga pyew, ɛɛn fɔ, pinambyɔ wo ma pye sege ki woo sanga pyew.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Na Yɛnŋɛlɛ li Pinambyɔ wiga ye pye leseele, pa ye yaa pye leseele kaselege na.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Mìgi jɛn ma yo ye yɛn Abirahamu wi setirige piile. Konaa ki ni fuun, ye nɛɛ na lagajaa mbanla gbo, katugu yee yɛnlɛ na sɛnrɛ ti cɛnsaga ta wa ye nawa.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Ŋga fuun na To wì naga na na, ko sɛnrɛ mila yuun. Ɛɛn fɔ, yoro wo na, ŋga ye to wì yo ma ye kan ko yaa piin.»
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 A pè suu pye fɔ: «Abirahamu wo wi yɛn we to we.» A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Ndɛɛ ki pye ye yɛn Abirahamu wi piile kaselege, anmɛ kagala ŋgele wìla pye koro yɔngɔ yaa piin.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Ɛɛn fɔ, yiŋgɔ ali maga ta kaselege ŋga mì logo Yɛnŋɛlɛ li yeri, mìgi yo ma ye kan, yaa na lagajaa mbanla gbo. Abirahamu wi sila si ko ka pye.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Kagala ŋgele ye to wì pye koro yɔngɔ yaa piin.»
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Ki pye Yɛnŋɛlɛ lo li yɛn ye To kaselege, anmɛ mi ye ndanla, katugu pa mì yiri wa Yɛnŋɛlɛ li yeri ma pan. Mi yɛn laga lo fanŋga na. Mii pan na yɛɛ fanŋga, ɛɛn fɔ, lo lìlan tun.
42 Jesus disse:
43 Yiŋgi na nda mila yuun ye kan, ye si woro nari kɔrɔ jɛnni? Katugu ye se ya mbaa na sɛnrɛ ti nuru.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Ye To wowi ŋa Sɔtanla we. Ŋga kì ye to wi ndanla, ko yaa jaa mbaa piin. Wi yɛn legbolere maga lɛ wa ki lɛsaga ki na. Wii koro kaselege ki na, katugu kaselege woro wa wi nawa. Wi kaa yagbogolo ke yuun sanga ŋa ni, wi maa para na yala wi yɛɛ cɛnlɔmɔ po ni; katugu wi yɛn yagboyoo ma pye yagbogolo to.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Ɛɛn fɔ, mi wo na, kaselege ko mi maa yuun, ko kì ti yee taga na na we.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Ye ni, ambɔ wi mbe ya mbege yo mbe yo mi yɛn kapege pyefɔ? Na kì kaa pye kaselege ko mila yuun, a kì si cɛn mɛlɛ, yee si taga na na?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Lere ŋa ka pye Yɛnŋɛlɛ woo, wo maa Yɛnŋɛlɛ li sɛnrɛ ti nuru. Ɛɛn fɔ, ye woro Yɛnŋɛlɛ li woolo, ko kì ti ye woro nari nuru.»
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 A Zhufuye pè suu pye fɔ: «Tanga yɛn we yeri we yo Samari tara fɛnnɛ woo wi mboro, fɔ yinnɛ tipele ye ma ni.»
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Yinnɛ tipele ma li ye na ni. Ɛɛn fɔ, na To wo mila gbogo, yoro wo na, ye woro nala gbogo.
49 Jesus respondeu:
50 Mi woro na gbɔgɔwɔ jaa na yɛɛ kan. Wa yɛn wa, wo wila jaa paa na gbogo. Wo wi yaa kiti wi kɔn.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, lere ŋa fuun kanla sɛnrɛ ti lɛ mbaa tanri ti na, wo se ku fyew.»
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 A Zhufuye pè suu pye fɔ: «Yiŋgɔ wè taga ki na jate ma yo yinnɛ tipele lì ye ma ni. We tɛlɛ Abirahamu wìla ku, a Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pè ku fun. A mboro sho fɔ: ‹Lere ŋa kɔɔn sɛnrɛ ti lɛ mbaa tanri ti na, wo se ku fyew.›
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 We tɛlɛ Abirahamu wìla ku, maa ki jate ma gbɔgɔ ma wɛ wi na wi le? Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pè ku. Maa ma yɛɛ jate yiŋgi lere ma?»
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Ki pye mila na yɛɛ gbogo, ki gbɔgɔwɔ pi se jɛn na yaraga ka yɔn. Ŋa wila na gbogo, na To wowi we. Wowi ŋa yaa yinri ye Yɛnŋɛlɛ le.
54 Jesus respondeu:
55 Ɛɛn fɔ, ye suu jɛn. Mi wo na, mùu jɛn. Na mi ka yo mi suu jɛn, pa mi yaa pye yagboyoo paa ye yɛn. Ɛɛn fɔ, mùu jɛn, maa sɛnrɛ ti lɛ na tanri ti na.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Ye tɛlɛ Abirahamu wìla pye na yɔgɔri naga sɔnri wi yaa na sanga wi yan. Wìla wi yan, a wi nawa pì yinŋgi wi na fɔ jɛŋgɛ.»
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 A Zhufuye pè suu pye fɔ: «Yiŋgi, ma fa yɛlɛ nafa shyɛn ma yiri kɛ ta, a mà si Abirahamu yan!»
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 A Zhezu wì si pe pye fɔ: «Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, sanni pe sa Abirahamu wi se, kìla yala mi yɛn wa.»
58 Jesus respondeu:
59 Ki sɛnrɛ ti kala na, a pè si sinndɛɛrɛ wulo ma yo pe yaa wi wa ti ni. Ɛɛn fɔ, a Zhezu wì si lara ma yiri wa shɛrigo gbɔgɔ ki ni.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.