Ezequiel 16

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì sili sɛnrɛ ti kan na yeri naa, ma yo fɔ:
1 Então recebi outra mensagem do S enhor :
2 «Sɛnwee pyɔ, Zheruzalɛmu ca kì katijangara nda pye, ti naga ki na!
2 “Filho do homem, faça Jerusalém ver como são detestáveis seus pecados.
3 Maga yo pe kan fɔ, pa we Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo yɛɛn Zheruzalɛmu ca ki wogo na fɔ: Kana tara to ti yɛn ma tɛlɛye pe tara re, pa pɔ̀ɔn se wa ti ni. Ma to wìla pye Amɔri cɛnlɛ woo, a ma nɔ wì pye Hɛti cɛnlɛ woo.
3 Transmita-lhe esta mensagem do S enhor Soberano: Você não passa de uma cananeia! Seu pai era amorreu, e sua mãe era hitita.
4 Ma sepilige ki ni, lere sila ta mbɔɔn kundinɛ li kɔn, lere sila ta mbɔɔn woli tɔnmɔ ni mbɔɔn pye kpoyi. Lere sila ma witige ki fa kɔ ni paa yɛgɛ ŋga na pe maa ki piin piyɛngɛlɛ ke kan; lere sila parisanyɛɛrɛ tɛgɛ mbɔɔn fo.
4 No dia em que você nasceu, ninguém cortou seu cordão umbilical, nem a lavou, nem a esfregou com sal, nem a enrolou em panos.
5 Lere kpɛ sila ma yinriwɛ ta mbege kagala ŋgele la nuŋgba pye ma kan, mbɔɔn shɔ. Ɛɛn fɔ ma sepilige ki ni, pàa ma wa wa yan, katugu ma la kìla kɔ pe na.
5 Ninguém teve compaixão nem cuidou de você. No dia em que nasceu, você foi rejeitada e abandonada num campo.
6 «Kona, maga ta mìla pye na toro le ma tanla, a mì sɔɔn yan ma yɛn na pinligi wa ma kasanwa pi ni. A mì sɔɔn pye fɔ: ‹Mbɔɔn ta wa ma sege kasanwa pi ni, ma daga mbe pɔgɔ, ma daga mbe pɔgɔ!›
6 “Mas eu passei por lá e a vi, indefesa, esperneando em seu sangue, e lhe disse: ‘Viva!’.
7 Mìla ti, a mà yiri ma lɛ paa wasege yan yɛn. Mà gbɔgɔ, ma tɔnlɔ, ma yɔn fɔ jɛŋgɛ. Ma yinŋgele kàa tugbɔlɔ, a mà sire yiri. Ɛɛn fɔ màa pye witiwaga kpeŋgbeleŋgbe.
7 Eu a fiz desenvolver-se, como uma planta no campo. Você cresceu e se tornou uma linda joia. Seus seios se formaram e seu cabelo cresceu, mas você continuava nua.
8 «Ko puŋgo na, a mì si toro le ma tanla naa, mɔɔ wele; a mì sigi yan fɔ mà gbɔn pɔrɔgɔ na. Kona, a mì silan derigbɔgɔ ki nɔgɔna yɔnrɔ ti wa ma na mɔɔ witiwaga ki tɔn ti ni. A mì si wugu ma kan, ma yɔn finliwɛ le ma ni. We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma. Koni mà pye na woo.
8 Quando passei por você outra vez, vi que já tinha idade suficiente para amar. Eu a envolvi com meu manto para cobrir sua nudez e pronunciei meus votos de casamento. Fiz uma aliança com você, diz o S enhor Soberano, e você se tornou minha.
9 A mì sɔɔn woli tɔnmɔ ni, ma kasanwa pi laga ma na, mɛɛ sinmɛ fa ma na.
9 “Então lavei você, limpei o sangue e passei óleo perfumado em sua pele.
10 A mì si yaripɔrɔ le ma na, nda pè sɔgɔ, ma sɛlɛgɛ sawira tiyɔnrɔ le ma tɔɔrɔ ti na, ma kurusijara ŋa pè gbegele lɛn jese ni wa kan ma yeri, konaa ma suwa jese derigbɔgɔ le ma na.
10 Eu lhe dei roupas caras de linho fino e de seda com lindos bordados e sandálias feitas do mais excelente couro de cabra.
11 A mì si fereyaara le ma na, ma kɛɛ yɔlɔgɔ kannjinɛ le ma kɛɛ ki na, ma yɔlɔgɔ somu le wa ma yɔlɔgɔ.
11 Também lhe dei belas joias, pulseiras e lindos colares,
12 A mì si numala kannjinɛ le wa ma numala li na, ma nuŋgbogolo le ma kan konaa ma wunluwɔ njala tiyɔnlɔ kan wa ma go ki na.
12 uma argola para o nariz, brincos para as orelhas e uma bela coroa para a cabeça.
13 A mì sɔɔn fere tɛ naa warifuwe yaara ni, naa lɛn jese yaripɔrɔ ni, naa suwa jese yaripɔrɔ ni, konaa yaripɔrɔ nda pè sɔgɔ. Ma yaakara tìla pye muwɛ tiyɔɔn, naa sɛnrɛgɛ, konaa oliviye tige pire sinmɛ. A mà si kanŋga ma yɔn fɔ jɛŋgɛ, ma pye paa wunlunjɔ yɛn.
13 Assim, você foi enfeitada com ouro e prata. Suas roupas eram feitas de linho fino e seda e tinham lindos bordados. Você comia os alimentos mais seletos — farinha da melhor qualidade, mel e azeite — e se tornou mais linda que nunca. Parecia uma rainha, e de fato era!
14 Ma mɛgɛ kìla yiri wa cɛngɛlɛ sanŋgala ke ni ma tiyɔnwɔ pi kala na. Ma tiyɔnwɔ pìla pi yɛɛ yɔn fili, katugu mìla ma fere, ma gbɔgɔwɔ kan ma yeri. We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma.»
14 Sua fama logo se espalhou por todo o mundo, por causa de sua beleza. Eu a vesti com meu esplendor e aperfeiçoei sua beleza, diz o S enhor Soberano.
15 «Ɛɛn fɔ màa ma jigi wi taga ma tiyɔnwɔ pi na, ma mɛgɛ ŋga kì yiri ki kala na, a kìgi kan mà pye nanjaa. Màa ma yɛɛ pɛrɛ torofɔ pyew wi yeri, màa ma yɛɛ kan lere pyew wi yeri.
15 “No entanto, você pensou que era dona de sua fama e de sua beleza. Então, entregou-se como prostituta a todo homem que passava. Sua beleza estava à disposição de quem a pedisse.
16 Màa ma yaripɔrɔ tiyɔnrɔ ta lɛ mari tɛgɛ mɔɔ yarisunndo gbɔgɔsara nda wa tinndiye pe na ti fere ti ni, nɔɔ nanjara ti piin wa ti na. Ki kala cɛnlɛ la fa pye gbɛn, la se si ka pye naa.
16 Usou os presentes lindos que lhe dei para fazer altares para seus ídolos e ali se prostituiu. Nunca se viu uma coisa dessas!
17 Tɛ fereyaara naa warifuwe fereyaara nda mìla kan ma yeri, màri lɛ ma yaara yanlɛrɛ gbegele nambala, mari pye yarisunndo, nɛɛ nanjara piin ti ni.
17 Pegou as joias e os enfeites de ouro e prata que lhe dei, fez estátuas de homens e as adorou. Desse modo, cometeu adultério contra mim.
18 Ma yaripɔrɔ tiyɔnrɔ nda pè sɔgɔ, to mà tɛgɛ ma ki yarisunndo ti tɔn ti ni; na sinmɛ po naa na wusuna nuwɔ taan ŋa mila kan ma yeri, a màri wɔ saraga ti yeri.
18 Com as lindas roupas bordadas que lhe dei, vestiu seus ídolos e usou meu óleo perfumado e meu incenso para adorá-los.
19 Yaakara nda mìla kan ma yeri, to yɛn fɔ muwɛ tiyɔɔn naa sinmɛ konaa sɛnrɛgɛ ni, ma ta mari pye ma yɔn suro, mà ti ni fuun ti lɛ mari pye wusuna nuwɔ taan saraga, mari kan yarisunndo ti yeri. Ŋga kì pye koyi yɛɛn.» We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma.
19 Colocou diante deles como sacrifício a farinha da melhor qualidade, o azeite e o mel com que cuidei de você, diz o S enhor Soberano.
20 «Pinambiile naa sumborombiile mbele màa se na kan, màa pe wɔ saraga yarisunndo ti yeri, jaŋgo pe pye ti yaakara. Ma nanjara ti sila ma yɛnlɛ tin wi le?
20 “Depois, pegou seus filhos e suas filhas, que havia gerado para mim, e os sacrificou a seus deuses. Acaso não bastou você se prostituir?
21 Màa na piile pe kɔnlɔgi ma pe pye saraga, ma pe sogo kasɔn ma yarisunndo ti kan.
21 Também teve de matar meus filhos como sacrifício a ídolos?
22 Mbɔɔn ta wa ma katijangara to naa ma nanjara ti ni, ma sila nawa to ma punwɛ sanga wi na, sanga ŋa ni màa pye witiwaga kpolokpolo konaa ma to na pinligi wa ma kasanwa pi ni.»
22 Em todo o seu pecado detestável e em seu adultério, você não se lembrou daqueles dias, muito tempo atrás, em que estava nua e abandonada, esperneando em seu sangue.
23 We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma fɔ: «Kapege ŋga fuun màa pye ki kala na, jɔlɔgɔ yaa ma ta. Jɔlɔgɔ yɛn ma wogo!
23 “Que aflição a espera!, diz o S enhor Soberano. Além de todas as suas maldades,
24 Mà yarisunndo yinrɛ kan, mà sunzara gbegele katoro pyew ti ni.
24 você construiu um lugar de adoração e ergueu altares a ídolos em todas as praças da cidade.
25 Mà sunzara gbegele koŋgolo filisara ti ni fuun ti na. Ma tiyɔnwɔ màa jɔgɔ, mɔ̀ɔ yɛɛ kan torofɔ pyew wi yeri, mɔ̀ɔ nanjara kapyere ti lɛgɛ.
25 Em cada esquina, contaminou sua beleza e ofereceu seu corpo a todos que passavam, aumentando sua prostituição.
26 Mà nanjara pye ma cɛnyɛɛnlɛ, Ezhipiti tara fɛnnɛ pe nambala mbele fanŋga ni pe ni, mɔ̀ɔ nanjara ti lɛgɛ fɔ mala nawa pi ŋgban na na.
26 Então acrescentou a seus amantes o lascivo Egito e provocou minha ira com promiscuidade cada vez maior.
27 Ki kala na, mì yiri fanŋga ni ma kɔrɔgɔ, mì ka kɔn wa ma tasaga ki na, mɔ̀ɔ le ma juguye pe kɛɛ, Filisiti tara fɛnnɛ sumbonɔ wele, poro mbele ma katijangara tìla pye na fɛrɛ waa pe na we.
27 Por isso eu a feri com minha mão e reduzi seu território. Entreguei-a a seus inimigos, os filisteus, e até eles ficaram espantados com sua conduta depravada.
28 Màa nanjara pye Asiri tara fɛnnɛ pe ni, katugu nda màa pye ti sila ma yɛnlɛ tin. Màa nanjara pye pe ni, ɛɛn fɔ ti sila ma yɛnlɛ tin.
28 Você também se prostituiu com os assírios. Parece que nunca se cansa de procurar amantes! E, mesmo depois de se prostituir com eles, não ficou satisfeita.
29 Màa pye nɔɔ nanjara ti piin Kana tara fɛnnɛ pe ni nari lege, fɔ ma saa gbɔn wa Kalide tara, poro mbele pe yɛn safari wafɛnnɛ wele, konaa ki ni fuun ti sila ma yɛnlɛ tin.
29 Acrescentou a seus amantes a Babilônia, terra de comerciantes, mas ainda assim não se contentou.
30 «E, ma kotogo kì ku ma na dɛ! Mi ŋa ye Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ, muwi mì yo ma. Màa si kotogo le ma yɛɛ ni, naga kagala ke ni fuun ke piin paa nanjaa jɛnŋɛ yɛn.
30 “Como seu coração é fraco, diz o S enhor Soberano, para fazer essas coisas e se comportar como uma prostituta desavergonhada!
31 Sanga ŋa ni màa ma yarisunndo yinrɛ ti kan koŋgolo ke ni fuun ke filisara ti na, ma sunzara gbegele wa katoro ti ni fuun ti ni, ma sila pye paa nanjaa yɛn, ŋa wi maa penjara shoo.
31 Constrói lugares de adoração em todas as esquinas e altares a seus ídolos em todas as praças. Na verdade, você foi pior que uma prostituta, pois nem exigiu pagamento.
32 Màa pye jɛlɛ nandaa ŋa wi maa yɛɛ kan nambanmbala yeri, maa yɛɛra pɔlɔ wi yaga wa.
32 Sim, você é uma esposa adúltera que acolhe estranhos em vez do marido.
33 Nanjaa pyew pe maa sara, ɛɛn fɔ mboro wo na, mà yarikanra kankan ma kɛɛnlɛ pe ni fuun pe yeri. Mà pe sara, jaŋgo mbe pe tile mbe pan pe ni ma yɛɛ kɔrɔgɔ, mbe yiri kɛɛ ki ni fuun ki na, mbe pan mbaa nanjara piin ma ni.
33 As prostitutas cobram por seus serviços, mas você não! Oferece presentes a seus amantes e os suborna para adulterarem com você.
34 Wa ma nanjara ti ni, mɔ̀ɔ kala li yirige li yɛ nanjaala sanmbala pe wolo li ni. Nambala poro pe ma saa na nanjaa wi lagajaa, poro pe ma nanjaa wi sara, ma si yala, mboro màa pye na poro sara. Ki kala na, ma kala lì yiri li yɛ nanjaala sanmbala pe wolo li ni.
34 Faz, portanto, o contrário de outras prostitutas. Paga seus amantes em vez de eles pagarem você!”
35 «Ki kala na, mboro Zheruzalɛmu ca ŋga nanjaa, Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɛnrɛ ti logo.
35 “Portanto, prostituta, ouça esta mensagem do S enhor .
36 Pa we Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo yɛɛn fɔ: Mɔ̀ɔ yɛɛ pagala, mɔ̀ɔ fɛrɛ ti yirige funwa na ma nanjara ti kala na, ma kɛɛnlɛ pe ni konaa ma yarisunndo tijangara ti ni fuun ti ni; mɔ̀ɔ piile pe gbo ma pè wɔ saraga ma yarisunndo ti yeri.
36 Assim diz o S enhor Soberano: Visto que você derramou sua lascívia e se expôs em prostituição a todos os seus amantes, adorou ídolos detestáveis e matou seus filhos como sacrifícios a seus deuses,
37 Ki kala na, mi yaa ma kɛɛnlɛ pe ni fuun pe gbogolo, poro mbele pe kala làa pye mɔɔ ndanla we, poro mbele fuun pe yɛn mɔɔ ndanla konaa mbele pe yɛn mɔɔ mbɛn pe ni. Mi yaa ka pe gbogolo mbe yiri kɛɛ ki ni fuun ki na, mbe pe wa ma na, mbɔɔn fɛrɛ ti yirige funwa na pe yɛgɛ na, jaŋgo pɔɔn witiwaga ki yan.
37 ouça o que farei. Reunirei todos os seus aliados — seus amantes com os quais você teve prazer, os que você amou e também os que odiou — e a deixarei nua diante deles, para que todos a vejam.
38 Mi yaa kiti kɔn ma na, paa yɛgɛ ŋga na pe ma kiti kɔn jɛɛlɛ nandaala konaa jɛɛlɛ legboleele pe na. Na naŋgbanwa gbɔɔ po naa na kayaŋga ŋga mi yaa wɔ ki kala na, mi yaa kɔɔn gbo.
38 Eu a castigarei por homicídio e adultério e, na fúria de meu ciúme, a cobrirei de sangue.
39 Mi yaa kɔɔn le ma kɛɛnlɛ pe kɛɛ. Pe yaa kɔɔn yarisunndo yinrɛ ti jaanri, mbɔɔn sunzara ti jɔgɔ. Pe yaa kɔɔn yaripɔrɔ ti wɔ ma na, mbɔɔn fereyaara nda gbɔgɔwɔ woro ti wɔ ma na, mbɔɔn yaga witiwaga.
39 Então a entregarei a esses muitos povos que são seus amantes, e eles a destruirão. Derrubarão seus lugares de adoração e os altares de seus ídolos. Arrancarão suas roupas, levarão suas lindas joias e a deixarão completamente nua.
40 Pe yaa ka janwa gbɔlɔ la yirige mbe wa ma na; pe yaa kɔɔn wa sinndɛɛrɛ ni, mbɔɔn furugu tokobi ni.
40 Eles se juntarão e formarão uma multidão violenta que a apedrejará e a cortará com espadas.
41 Pe yaa kɔɔn yinrɛ ti sogo, mbe kiti kɔn ma na jɛɛlɛ lɛgɛrɛ yɛgɛ na. Mi yaa kɔɔn nanjara ti kɔ, kona ma se kɔɔn kɔnlɔ wa sara naa.
41 Queimarão suas casas e a castigarão diante de muitas mulheres. Eu porei fim à sua prostituição, e você não pagará mais seus muitos amantes.
42 Mi yaa kanla naŋgbanwa gbɔɔ kala li pye ma na fɔ sa gbɔn wa li kɔsaga, yenjaga ŋga ki yɛn na ni ma kala na, ki yaa kɔ. Na nawa pi yaa yinŋgi, mi se ka nawa ŋgban naa.
42 “Por fim, satisfarei minha fúria contra você, e meu ciúme se acalmará. Ficarei tranquilo e já não ficarei irado com você.
43 Ŋga mìla pye ma kan ma punwɛ sanga wi ni, mɛɛ nawa to ki na, ɛɛn fɔ màa na nawa pi ŋgban ma kapyere ti ni fuun ti ni. Ki kala na, mi fun, mi yaa ti mɔɔ kapyere ti go kala li lɛ. Mi ŋa ye Fɔ, Yawe yɛnŋɛlɛ le, muwi mì yo ma. Naga yɛn ma, mɛɛ ma kalikalawa pi pye maa taga wa ma katijangara ti ni fuun ti na wi le?»
43 Primeiro, porém, uma vez que você não se lembrou de sua juventude, mas provocou minha ira com todas as suas maldades, eu lhe darei o castigo merecido por sua conduta, diz o S enhor Soberano. Pois a todos os seus pecados detestáveis você acrescentou a depravação.
44 «Wele, leele mbele fuun pe maa yomiyɛgɛlɛ waa, pe yaa kaa ki yomiyɛlɛ na li waa ma na, mbaa yuun fɔ: ‹Yɛgɛ ŋga na nɔfɔ wi yɛn, pa sumborombyɔ wi yɛn ma fun.›
44 Todos que inventam provérbios dirão a seu respeito: ‘Tal mãe, tal filha’.
45 Ma yɛn ma nɔ wi yɛɛra pisee, wo ŋa wùu pɔlɔ wo naa wi piile pe wa we. Ma yɛn ma nɔsepiile jɛɛlɛ pe nɔsepyɔ piiri, poro mbele pè pe pɛnɛ poro naa pe piile pe wa we. Ye nɔ wìla pye Hɛti cɛnlɛ woo, a ye to wo pye Amɔri cɛnlɛ woo.
45 Pois sua mãe detestava o marido e os filhos, e você faz o mesmo. É exatamente como suas irmãs, que também desprezaram marido e filhos. De fato, sua mãe era hitita, e seu pai, amorreu.
46 Ma njɔ ŋa wi yɛn ma cɛn wa yɔnlɔparawa kamɛŋgɛ kɛɛ ki na, wo wi yɛn Samari ca konaa ki kanŋgara na cara ti ni. Ma jɔnlɔ sumboro ŋa wi yɛn ma cɛn wa yɔnlɔparawa kalige kɛɛ ki na, wo wi yɛn Sodɔmu ca konaa ki kanŋgara na cara ti ni.
46 “Sua irmã mais velha era Samaria, que vivia com as filhas ao norte. Sua irmã mais nova era Sodoma, que vivia com as filhas ao sul.
47 Mbaa tanri mbaa yala pe tangalɔmɔ pi ni konaa pe katijangara pyege ki ni, ma sigi da ko cɛ na, ɛɛn fɔ ma kapyere ti ni fuun tì tijanga ma wɛ pe woro ti na.
47 Mas você não apenas imitou sua conduta e seus pecados detestáveis; em pouco tempo, você as superou em sua depravação.
48 Mi ŋa ye Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ na yinwege wolo, na mɛgɛ ki na, mi yɛn naga yuun fɔ: ‹Mboro naa ma kanŋgara cara ti ni, ŋga yàa pye, ma jɔnlɔ sumboro, Sodɔmu ca ye, ko naa ki kanŋgara na cara ti ni, ti sila ki pye fyew.
48 Tão certo como eu vivo, diz o S enhor Soberano, Sodoma e suas filhas nunca foram tão perversas quanto você e suas filhas.
49 Wele, ma jɔnlɔ sumboro, sodɔmu ca ye, ki kapere tori nda yɛɛn: Kìla pye yɛɛ gbɔgɔwɔ ni, ma yaakara ta ma tin fɔ ma toro, ma pye yɛyinŋge na konaa fyɛrɛ fu. Ko naa ki kanŋgara na cara ti ni, ti sila mbele pe yɛn tege na poro naa fyɔnwɔ fɛnnɛ pe saga.
49 Sodoma cometia os pecados de orgulho, glutonaria e preguiça, enquanto os pobres e necessitados sofriam.
50 Pàa pye na yɛgɛ tungu leele na, na katijangara piin na yɛgɛ sɔgɔwɔ. Naa mìla kaa ki yan ma, a mì si pe tɔngɔ ma pe wɔ wa.
50 Era arrogante e cometia pecados detestáveis, por isso eu a exterminei, como você viu.
51 Samari ca ko na, kapere nda mà pye, ki siri walaga pye. Ma katijangara nda mà pye, tì wɛ Samari ca woro ti na. Samari ca naa Sodɔmu ca ki ni, to nda ti yɛn ma nɔsepiile jɛɛlɛ, na lere ka pe katijangara nda fuun pè pye ti taanla ma woro ti ni, pe yaa yo fɔ poro sin ma wɛ mboro na.
51 “Nem mesmo Samaria cometeu metade dos pecados que você cometeu. Você fez coisas muito mais detestáveis que suas irmãs. Comparadas a você, elas parecem justas.
52 Koni mboro fun, ma daga mbɔɔn fɛrɛ ti kun ma yɛɛ ni ma kapere ti kala na. Mà tanga kan ma nɔsepiile jɛɛlɛ pe yeri, kì kaa pye mà kajɔgɔrɔ pye, nda ti yɛn ma tijanga ma wɛ pe woro ti na we. A kì cɛn ndɛɛ pè sin ma wɛ ma na. Koni kì gbɔn ma na ma fɛrɛ shɔ, ma go kì sogo ma na, mà jɛn màga naga fɔ ma nɔsepiile jɛɛlɛ pè sin ma wɛ ma na.›
52 Você deveria se envergonhar. Seus pecados são tão terríveis que fazem suas irmãs parecerem justas, e até mesmo puras. Que coisa vergonhosa!
53 Ɛɛn fɔ konaa ki ni fuun, Sodɔmu ca naa ki kanŋgara na cara ti ni konaa Samari ca naa ki kanŋgara na cara ti ni, mi yaa sɔngɔrɔ mberi tɛgɛ wa ti yɔnlɔ li ni naa. Mi yaa ka mboro fun ma sɔngɔrɔ mbɔɔn tɛgɛ wa ma yɔnlɔ li ni.
53 “Um dia, porém, restaurarei Sodoma e Samaria, e você também.
54 Pa kona ma yaa fɛrɛ shɔ, fɔ ma go ki sogo ma na, ŋga fuun mà pye ki kala na. Ko yaa ki kan ki cara ti kotogo sogowo ta.
54 Então você ficará verdadeiramente envergonhada de tudo que fez, pois seus pecados fazem suas irmãs se sentirem bem em comparação com você.
55 Ma nɔsepiile jɛɛlɛ wele, Sodɔmu ca konaa ki kanŋgara na cara ti ni, ti yaa ka sɔngɔrɔ mbe cɛn wa ti faa yɔnlɔ li ni. Ma nɔsepyɔ sumboro, Samari ca ye, ko naa ki kanŋgara na cara ti ni, ti yaa ka sɔngɔrɔ mbe cɛn wa ti faa yɔnlɔ li ni. Mboro naa ma kanŋgara na cara ti ni, ye yaa ka sɔngɔrɔ mbe cɛn wa ye faa yɔnlɔ li ni.
55 Quando suas irmãs, Sodoma e Samaria, e todos os seus habitantes forem restaurados, você também será restaurada.
56 Sanga ŋa ni màa pye nɔɔ yɛɛ gbogo, ma sila pye na para nɔɔ nɔsepyɔ sumboro, Sodɔmu ca ki tifaga wi le?
56 Você, em seus dias de arrogância, desprezava Sodoma.
57 Ki sanga wi ni, kìla yala ma tipewe pi fa yiri funwa na gbɛn. Koni kì gbɔn ma na, Aramu tara cara to naa ti kanŋgara na cara ti ni fuun ti ni, ti yɛn nɔɔ tifaga; Filisiti tara cara ti yɛn nɔɔ tegele kɛɛ ki ni fuun ki na.
57 Agora, porém, sua perversidade se tornou evidente para todo o mundo, e você é desprezada por Edom, por todos os vizinhos dele e pela Filístia.
58 Koni ma yaa yere ma kalikalawa kapyere naa ma katijangara ti go kala li ni.» Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma.
58 Esse é o castigo por sua depravação e seus pecados detestáveis, diz o S enhor .
59 Pa we Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo yɛɛn fɔ: «Ŋga mà pye, mi yaa ki yɔngɔ pye ma na fun. Yɔn finliwɛ mba pi yɛn we sɔgɔwɔ màa jɔgɔ, màa wugu ma sɛnrɛ nda yo, ma siri jate.
59 “Assim diz o S enhor Soberano: Eu lhe darei o que você merece, pois não levou a sério seus votos solenes e quebrou sua aliança.
60 Konaa ki ni fuun, yɔn finliwɛ mba mìla le ma punwɛ sanga wi ni, na jatere wi yaa koro pi na. Mi yaa yɔn finliwɛ mbakɔɔ le ma ni.
60 Contudo, me lembrarei da aliança que fiz com você em sua juventude e estabelecerei com você uma aliança permanente.
61 Kiga pye ma, na maga kɔɔn njɛɛlɛ naa ma jɛɛnlɛ sumbonɔ pe yan naa, pa ma yaa nawa to ma kapyere ti na mbe fɛrɛ shɔ. Mi yaa ka pe kan ma yeri, pe pye paa ma sumborombiile yɛn; ɛɛn fɔ mi woro na ko piin yɔn finliwɛ mba pi yɛn mi naa mboro sɔgɔwɔ po kala na.
61 Então você se lembrará com vergonha de tudo que fez. Farei que suas irmãs, Samaria e Sodoma, se tornem suas filhas, embora elas não façam parte de nossa aliança.
62 Mi yaa kanla yɔn finliwɛ pi le ma ni naa; pa kona ma yaa ki jɛn fɔ muwi mi yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ le.
62 Reafirmarei minha aliança com você, e você saberá que eu sou o S enhor .
63 Kona, ma yaa nawa to ma faa kapyere ti na, jaŋgo ki fɛrɛ wa ma na, ma go ki sogo ma na. Kona, na mi ka kɔɔn kapere ti ni fuun ti kala yaga ma na sanga ŋa ni, ma se ka ya mbɔɔn yɔn ki yɛngɛ mbe para naa, fɛrɛ ti kala na.» We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì yo ma.
63 Você se lembrará de seus pecados e ficará calada de tanta vergonha quando eu perdoar tudo que fez. Eu, o S enhor Soberano, falei!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.