Daniel 8
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH
1 Wunlunaŋa Bɛlishazari wi wunluwɔ pi yɛlɛ taanri wolo li ni, mi Daniyɛli, a mì si wɔɔnrɔ wɔnlɔ ma yariyanga fɔnŋgɔ yan naa, ko la pye yariyanga koŋgbanŋga ŋga mìla yan ko puŋgo na.
1 No terceiro ano do reinado de Belsazar, eu tive outra visão.
2 Mìla pye na wele ki yariyanga yansanga wi ni, mala ta mila wele, a mì si kaa na yɛɛ yan wa malaga sigeca Suzi ki ni, wa Elamu kinda wi ni. Wa na yariyanga ki ni, a mì si kaa na yɛɛ yan wa Ulayi gbaan wi tanla.
2 Parecia que eu estava na beira do rio Ulai, em Susã, uma cidade cercada de muralhas, que fica na província de Elão.
3 Mì kaa yɛgɛ yirige ma wele, mɛɛ simbapɔlɔ wa yan yeresaga le gbaan wi yɔn na. Yɛnŋgɛlɛ shyɛn la pye wi na. Ki yɛnŋgɛlɛ shyɛn kàa pye ma tɔnlɔndɔnlɔ fɔ jɛŋgɛ, ɛɛn fɔ nuŋgba la pye ma tɔnlɔ nuŋgba na. La la keli ma yiri la na. Na làa yiri puŋgo na, lo la tɔnlɔ ma wɛ sanna li na.
3 De repente, vi perto do rio um carneiro que tinha dois chifres compridos. Um deles tinha nascido depois do outro, mas era mais comprido.
4 Kona, a mì sigi yan fɔ ki simbapɔlɔ wi yɛn na gbɔɔn wi yɛnŋgɛlɛ ke ni wa yɔnlɔ tosaga kɛɛ yeri, naa yɔnlɔparawa kamɛŋgɛ kɛɛ konaa yɔnlɔparawa kalige kɛɛ yɛri. Woŋgbɔ wo wa kpɛ sila ya mbe yere mboo sige. Lere kpɛ saa ya mbe yaraga shɔ wi yeri. Ŋga fuun kìla wi ndanla, ko wìla pye na piin. Wi fanŋga kìla pye na gbogo na kee yɛgɛ fɔ jɛŋgɛ.
4 O carneiro estava dando chifradas para o oeste, para o norte e para o sul, e nenhum animal ou pessoa podia resistir ou escapar dos seus ataques. Ele fazia o que queria e ficava cada vez mais poderoso.
5 Mala ta mìla pye na jatere piin ki wogo ki na, mbe ka wele, mɛɛ sikapɔlɔ wa yan wila fee na paan, ma yiri wa yɔnlɔ tosaga kɛɛ yeri. Wìla pye na tara ti lagapyew ki yanri na paan, wi tɔɔrɔ ti sila si pye na jiinri wa tara ti na. Yɛnnɛ titɔɔnlɔ gbenɛ nuŋgba la pye wa wi yɛngɛlɛ shyɛn ke sɔgɔwɔ pi ni.
5 Eu estava pensando nisso quando vi um bode que vinha do oeste, correndo tão depressa, que as suas patas nem tocavam o chão. Ele tinha um chifre só, bem grande, que ficava entre os olhos.
6 Simbapɔlɔ yɛnŋgɛlɛ shyɛn fɔ ŋa mìla yan yeresaga wa gbaan wi yɔn na, a sikapɔlɔ wì si saa fo ma gbɔn wi na, mɛɛ gbinri ma to wi na wi fanŋga ki ni fuun ki ni.
6 Correu até o lugar onde estava o carneiro que eu tinha visto perto do rio e o atacou com toda a força.
7 A mì suu yan wi saa na malaga gbɔɔn simbapɔlɔ wi ni. Wìla wi gbɔn kayaŋga gbɔgɔ ni, fɔ ma simbapɔlɔ wi yɛnŋgɛlɛ shyɛn ke kaari. Fanŋga sila pye simbapɔlɔ wi ni wi ya wi yere wuu sige. A sikapɔlɔ wì suu jan tara, maa tangala tangala wi tɔɔrɔ ti ni. Lere kpɛ sila ta mbe simbapɔlɔ wi shɔ wi yeri.
7 Eu vi o bode, furioso, atacar o carneiro e quebrar os dois chifres dele, pois o carneiro não tinha força para se defender. O bode jogou o carneiro no chão e o pisou com as patas; e ninguém podia salvar o carneiro da fúria do bode.
8 A sikapɔlɔ wì si fanŋga ta fɔ jɛŋgɛ, ɛɛn fɔ naa wi fanŋga kìla kaa gbɔn wa ki gbɔnsaga, a wi yɛnnɛ titɔɔnlɔ gbenɛ lì si kaw. Ɛɛn fɔ, a yɛnŋgɛlɛ titɔnlɔŋgɔlɔ tugbɔŋgɔlɔ tijɛrɛ si yiri wa li yɔnlɔ ma yɛgɛ wa dunruya wi go tijɛrɛ ki yeri.
8 Ele ficou ainda mais poderoso, mas, quando o seu poder chegou ao máximo, o seu chifre foi quebrado, e em lugar dele nasceram quatro chifres compridos, que cresciam para o norte, para o sul, para o leste e para o oeste.
9 A yɛnnɛ jɛɛlɛ là si yiri ki yɛnŋgɛlɛ ke nuŋgba na, ma tɔnlɔ kɔnlɔ fu ma kari wa yɔnlɔparawa kalige kɛɛ yeri, naa yɔnlɔ yirisaga kɛɛ yeri konaa ma kari wa tara tiyɔnrɔ ti kɛɛ yeri.
9 De um desses chifres nasceu um chifre pequeno, que foi crescendo e se estendendo para o sul, para o leste e para a Terra Prometida .
10 Li fanŋga kìla gbɔgɔ fɔ ma saa gbɔn wa yaara nda wa yɛnŋɛlɛ na ti na; làa ki yaara nda tì da ti walaga kɔn ma wo tara, konaa wɔnŋgɔlɔ kele ni, mɛɛ ti tangala tangala li tɔɔrɔ ti ni.
10 Cresceu tanto, que chegou até o lugar onde está o exército do céu, que são as estrelas; jogou na terra algumas delas e as pisou.
11 Làa li yɛɛ gbɔgɔ fɔ ma li yɛɛ taanla yaara nda wa yɛnŋɛlɛ na ti togbɔɔ wi ni. Saraga sogowogo ŋga ki maa woo pilige pyew yaara nda wa yɛnŋɛlɛ na ti togbɔɔ wi yeri, làa ki saraga wɔgɔ ki yerege konaa ma wi cɛnsaga kpoyi ki tɛgɛ fyɔngɔ ni.
11 Chegou até a desafiar o comandante desse exército. Acabou com os sacrifícios diários que eram oferecidos a esse comandante e deixou o seu Templo todo estragado.
12 Yaara nda wa yɛnŋɛlɛ na, pàa ti le wa li fanŋga ki nɔgɔ konaa ma saraga sogowogo ŋga ki maa woo pilige pyew ki yerege kapere ti kala na. Yɛnnɛ làa kaselege ki wa tara, a li kapyegele ke ni fuun kaa yɔngɔ.
12 Em vez do sacrifício diário, foi apresentada uma oferta nojenta. Ele acabou com a verdadeira religião, e tudo o que fez deu certo.
13 Kona, a mì si mɛrɛgɛ kpoyi wa magala logo wi yɛn na para. A mɛrɛgɛ kpoyi wà yɛgɛ si wo yewe ma yo fɔ: «Ki yariyanra nda tì naga, ti kagala ke yaa koro mbaa piin fɔ sa gbɔn wagati wiwiin? Saraga sogowogo ŋga ki maa woo pilige pyew, ki yaa koro mbawɔgɔ fɔ sa gbɔn wagati wiwiin? Kapegbɔgɔ ŋga ki maa jɔgɔwɔ pi piin, ki yaa koro wa fɔ sa gbɔn wagati wiwiin? Yɛnŋɛlɛ li cɛnsaga kpoyi konaa yaara da wa yɛnŋɛlɛ na, pe yaa ti yigikala li tisaw fɔ sa gbɔn wagati wiwiin?»
13 Depois, ouvi dois anjos conversando, e um perguntou ao outro: — Quanto tempo vai durar aquilo que apareceu na visão? Por quanto tempo essa oferta nojenta será apresentada em lugar do sacrifício diário? Por quanto tempo ficará estragado o Templo e derrotado o exército do céu?
14 A mɛrɛgɛ koŋgbanŋa wì silan yɔn sogo ma yo fɔ: «Pinliwɛ waga kele naa cɛnmɛ naa nafa shyɛn ma yiri kɛ (1 150) konaa yɔnlɔkɔgɔ waga kele naa cɛnmɛ naa nafa shyɛn ma yiri kɛ (1 150) ki yaa toro gbɛn, ko puŋgo na, Yɛnŋɛlɛ li cɛnsaga kpoyi pee jɛn pege pye kpoyi naa.»
14 E ouvi a resposta: — Tudo isso vai acontecer depois de duas mil e trezentas tardes e manhãs, e durante esse tempo não serão oferecidos os sacrifícios. Depois disso o Templo será
15 «Kona, mi Daniyɛli, mala ta mìla pye na jatere piin yariyanga ŋga mìla yan konaa ki kɔrɔ wi wogo na, a mì si yaraga yɛnwege ka yan kì yere na yɛgɛ sɔgɔwɔ, ŋga kìla pye paa sɛnwee pyɔ yɛn.
15 Eu estava procurando entender o que tinha visto, quando apareceu na minha frente um ser que parecia um homem.
16 A mì si sɛnwee magala la logo ma yiri wa Ulayi gbaan tɔnmɔ pi nandogomɔ. Làa gbele ŋgbanga ma yo fɔ: ‹Gabiriyɛli, yariyanga ki kɔrɔ wi yo ki naŋa ŋa wi kan.›
16 E ouvi uma voz humana que vinha do rio Ulai e que gritou assim: — Gabriel, explique a visão a esse homem.
17 Kì kaa pye ma, a Gabiriyɛli wì si fulo le laga ŋga mìla pye ma yere ki tanla. Naa wila kaa na fulo na tanla, a na sunndo wì si kɔn na na. A mì si to mala yɛgɛ ki jiile wa tara. A wì silan pye fɔ: ‹Sɛnwee pyɔ, ki logo ma wali ki na, fɔ ki yariyanga ki yɛn na para wagati puŋgo woo wi kagala koro sɛnrɛ na.›
17 Aí Gabriel chegou mais perto de mim, e isso me deixou muito assustado. Eu me ajoelhei e encostei o rosto no chão. E ele disse: — Você,
18 Maa ta wìla pye na para na ni, a na yɛgɛ si wɔ, mala yɛgɛ ki ta jiilesaga wa tara. Ɛɛn fɔ, a wì si jiri na na, mala yirige mala yerege le laga ŋga mìla pye.
18 Ele ainda falava quando desmaiei e caí de bruços no chão. Mas ele me pegou, me pôs de pé
19 Kona, a wì silan pye fɔ: ‹Kala na li yaa ka pye Yɛnŋɛlɛ li naŋgbanwa wagati wi kɔsanga ni, mi yaa li naga ma na, katugu ki wagati wì kɔn ma tɛgɛ.
19 e disse: — Eu vou lhe contar o que vai acontecer quando passar a
20 Simbapɔlɔ ŋa mà yan yɛnŋgɛlɛ shyɛn ke ni, wo yɛn ma taanla Medi tara fɛnnɛ naa Pɛrisi tara fɛnnɛ pe wunlumbolo poro ni.
20 O carneiro com dois chifres, que você viu, representa os reis da Média e da Pérsia.
21 Sikapɔlɔ sire lɛgɛrɛ fɔ ŋa mà yan, wo yɛn ma taanla Yavan tara wunlunaŋa wo ni. Yɛnnɛ titɔɔnlɔ na làa pye wa wi yɛnŋgɛlɛ shyɛn ke sɔgɔwɔ pi ni, lo yɛn ma taanla ki tara ti wunlunaŋa koŋgbanŋa wo ni.
21 O bode é o rei da Grécia, e o seu chifre grande é o primeiro rei desse país.
22 Kona, a ki yɛnnɛ lì si kaari, a yɛnŋgɛlɛ tijɛrɛ si yiri wa li yɔnlɔ. Koro yɛn ma taanla wunluwɔ tijɛrɛ ni, mba pi yaa ka yiri wa ki tara nuŋgba ti ni; ɛɛn fɔ ki wunluwɔ tijɛrɛ pi fanŋga ki se ka gbɔgɔ mbe koŋgbanmba pi woo pi bɔ.
22 Os quatro chifres que nasceram quando o primeiro chifre foi quebrado representam os quatro reinos em que o país será dividido, mas esses reinos não serão tão poderosos como o primeiro.
23 Pe wunluwɔ pi kɔsaga, na lepeele pe kapere pyege kiga ka gbɔn wa ki gbɔnsaga ki na sanga ŋa ni, wunlunaŋa wa yaa ka yiri, ŋa wi yaa ka pye yɛɛ gbɔgɔwɔ naa tijinliwɛ pee ni.
23 Quando o fim desses reinos estiver perto, e as suas maldades tiverem chegado ao máximo, aparecerá um rei cruel e enganador.
24 Wi yawa pi yaa ka gbɔgɔ, ɛɛn fɔ pii yaa ka yiri wo yɛrɛ jate yeri. Wi yaa ka jɔgɔwɔ pye fɔ jɛŋgɛ. Wi kapyegele ke ni fuun ke yaa ka yɔn. Wi yaa ka fanŋga fɛnnɛ pe tɔngɔ konaa Yɛnŋɛlɛ li leele kpoyi pe ni.
24 Ele ficará cada vez mais poderoso, mas não pela sua própria força. Causará destruições terríveis, acabará com povos poderosos e também com o povo de Deus. Fará o que quiser e prosperará sempre.
25 Wi tijinliwɛ pee pi kala na, wi yaa ka lelɛgɛrɛ fanla mbe pe puŋgo. Wi yaa ka pye yɛɛ gbɔgɔwɔ coli. Wi yaa ka lelɛgɛrɛ tɔngɔ, mbele pe yaa kaa ki jate pe yɛn ma cɛn yɛyinŋge na pɔw. Wi yaa ka yiri malaga ni wunlumbolo pe Wunluwɔ wi kɔrɔgɔ. Ɛɛn fɔ pe yaa kaa tɔngɔ, mbege ta sɛnwee kɛɛ si gbɔn wi na.
25 Com a sua presença, ele enganará a todos; ficará cada vez mais orgulhoso e matará muitas pessoas à traição. Finalmente, ele desafiará a Deus, o Rei dos reis, mas será destruído sem o uso de força humana.
26 Yariyanga ŋga mà yan pinliwɛ naa yɔnlɔkɔgɔ wogo ki na, ki yɛn kaselege. Ɛɛn fɔ ki yariyanga kala li yaga wa ma nawa, li pye ŋgundo, katugu li yɛn na para wagati ŋa wila paan wa lege wi wogo na.›
26 E Gabriel terminou assim: — Você já ouviu a verdadeira explicação dos sacrifícios da tarde e da manhã. Mas não diga a ninguém o que quer dizer a visão que você teve, pois ainda vai demorar muito tempo até que ela se cumpra.
27 «Ko puŋgo na, mi Daniyɛli, a mì si fanla, fɔ a mì to na yaa ma saa gbɔn piliye yɔn ka na. Ko puŋgo na, a mì si kaa yiri na wunlunaŋa wi kagala ke yɛgɛ woo. Ɛɛn fɔ, na jatere wìla pye ma piri na na yariyanga ŋga mìla yan ki kala na, katugu mi sila ya mbege kɔrɔ wi jɛn.»
27 Eu, Daniel, passei vários dias abatido e doente. Depois, fiquei bom e comecei a tratar dos negócios do governo. Mas continuei muito preocupado com a visão, pois não conseguia entendê-la.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Daniel 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.