2 Samuel 24

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ko puŋgo na, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si nawa ŋgban naa Izirayɛli woolo pe ni. A lì si Davidi wi yirige maa wa pe na, maa pye fɔ: «Yiri ma sa Izirayɛli woolo naa Zhuda tara woolo pe jiri.»
1 Mais uma vez, irou-se o Senhor contra Israel. E incitou Davi contra o povo, levando-o a fazer um censo de Israel e de Judá.
2 Kona, a wunlunaŋa wì si Zhowabu ŋa wìla pye wi maliŋgbɔɔnlɔ ŋgbelege to konaa ma pye le wi tanla wi pye fɔ: «Yiri ma Izirayɛli cɛngɛlɛ ke ni fuun ke yanri ma toro, mbege lɛ wa Dan ca fɔ sa gbɔn wa Bɛrisheba ca, ma leele pe ni fuun pe jiri mbe ta mbe pe yɔn ki jɛn.»
2 Então o rei disse a Joabe e aos outros comandantes do exército: "Vão por todas as tribos de Israel, de Dã a Berseba, e contem o povo, para que eu saiba quantos são".
3 A Zhowabu wì si wunlunaŋa wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ li ti Izirayɛli woolo pe lɛgɛ pe sa wɛ lɛgɛsaga cɛnmɛ na, jaŋgo wunlunaŋa, na tafɔ maga yan yɛnlɛ ni. Ɛɛn fɔ yiŋgi na, wunlunaŋa, na tafɔ, ma nɛɛ jaa mbege kala cɛnlɛ na li pye?»
3 Joabe, porém, respondeu ao rei: "Que o Senhor teu Deus multiplique o povo por cem, e que os olhos do rei, meu senhor, o vejam! Mas, por que o rei, meu senhor, deseja fazer isso? "
4 Ɛɛn fɔ wunlunaŋa wi sɛnrɛ tìla fanŋga ta Zhowabu woro ti na konaa maliŋgbɔɔnlɔ teele pe woro ti na. Kì pye ma, a Zhowabu wo naa maliŋgbɔɔnlɔ teele pe ni, pè si yiri wa wunlunaŋa wi yɛgɛ sɔgɔwɔ mbe kari sa Izirayɛli woolo pe jiri.
4 Mas a palavra do rei prevaleceu sobre a de Joabe e dos comandantes do exército; então eles saíram da presença do rei para contar o povo de Israel.
5 A pè si saa Zhuridɛn gbaan wi kɔn ma yiri mɛɛ saa pe paara yinrɛ ti kan ma cɛn wa Aroyɛri ca ki tanla, wa ca ŋga kìla pye wa Gadi tara gbunlundɛgɛ ki nandogomɔ ki yɔnlɔparawa kalige kɛɛ yeri, ko puŋgo na mɛɛ kari wa Yayezɛri ca.
5 E atravessando o Jordão, começaram em Aroer, ao sul da cidade, no vale; depois foram para Gade e de lá para Jazar,
6 A pè si yiri lema mɛɛ kari wa Galaadi tara, naa wa Tahitimu Hodishi tara, kona mɛɛ kari wa Dan Yaani laga ki na konaa wa Sidɔn ca ki kanŋgara na lara ti ni.
6 Gileade e Cades dos hititas, chegaram a Dã-Jaã e às proximidades de Sidom.
7 A pè yiri lema ma kari wa Tiri ca, ko ŋga pàa malaga sigembogo kan maga maga, mɛɛ kari wa Hɛvi cɛnlɛ woolo pe cara ti ni fuun ti ni konaa Kana tara fɛnnɛ pe woro ti ni fuun ti ni. Pàa saa ki kɔ wa Zhuda tara ti yɔnlɔparawa kalige kɛɛ yeri, wa Bɛrisheba ca ki na.
7 Dali seguiram na direção da fortaleza de Tiro e de todas as cidades dos heveus e dos cananeus. Por último foram até Berseba, no Neguebe de Judá.
8 Pa pàa tara ti ni fuun ti yanri yɛɛn ma saa ti kɔ yeŋge kɔlɔjɛrɛ naa piliye nafa ni, mɛɛ sɔngɔrɔ ma kari wa Zheruzalɛmu ca.
8 Percorreram todo o país, e voltaram a Jerusalém ao fim de nove meses e vinte dias.
9 A Zhowabu wì si pan ma leele mbele pàa jiri pe yɔn ki naga wunlunaŋa wi na. Izirayɛli woolo nambala mbele pe mbaa ya malaga gbɔn tokobi ni pàa pye lere waga cɛnmɛ kɔlɔtaanri (800 000). Zhuda tara nambala poro la pye lere waga cɛnmɛ kaŋgurugo (500 000).
9 Então Joabe apresentou ao rei o relatório do recenseamento do povo; havia em Israel oitocentos mil homens habilitados para o serviço militar, e em Judá, quinhentos mil.
10 Leele pe jiriŋgɔlɔ, a Davidi wi sunndo wi nɛɛ kɔɔn wi na. A wì si Yawe Yɛnŋɛlɛ li pye fɔ: «Kala na mì pye yɛɛn, kapegbɔgɔ mì pye. Koni Yawe Yɛnŋɛlɛ, ki yaga ma mi ŋa ma tunmbyee na kajɔɔgɔ ki kala yaga na na, katugu mì tijinliwɛ fu kala pye.»
10 Depois de contar o povo, Davi sentiu remorso e disse ao Senhor: "Pequei gravemente com o que fiz! Agora, Senhor, eu imploro que perdoes o pecado do teu servo, porque cometi uma grande loucura! "
11 Ki goto pinliwɛ pi ni, naa Davidi wìla kaa yiri, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para li yɔn sɛnrɛ yofɔ Gadi wi ni, wo ŋa wìla pye na yariyanra yaan Davidi wi kan, maa pye fɔ:
11 Levantando-se Davi pela manhã, o Senhor já tinha falado a Gade, o vidente dele:
12 «Kari ma saga yo Davidi wi kan fɔ mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ, pa mì yo yɛɛn fɔ: ‹Mi yɛn na jɔlɔgɔ kagala taanri nari ma na, ma nuŋgba wele ma wɔ, mi yaa li wa ma na.› »
12 "Vá dizer a Davi: ‘Assim diz o Senhor: Estou lhe dando três opções de punição; escolha uma delas, e eu a executarei contra você’ ".
13 Kona, a Gadi wì si kari wa Davidi wi yeri ma saa ki sɛnrɛ ti yɛgɛ yo wi kan, ma yo fɔ: «Maa jaa fuŋgo mbe to laga ma tara sa gbɔn yɛlɛ kɔlɔshyɛn ni lee, nakoma ma juguye paa ma puro maa fee pe yɛgɛ sa gbɔn yeŋge taanri, nakosima tifɛlɛgɛ yama mbe to laga ma tara fɔ sa gbɔn piliye taanri? Koni jatere pye ki kagala ke na, ma ka yo mbe saga yo ŋa wìlan tun wi kan.»
13 Então Gade foi a Davi e lhe perguntou: "O que você prefere: três anos de fome em sua terra; três meses fugindo de seus adversários, que o perseguirão; ou três dias de praga em sua terra? Pense bem e diga-me o que deverei responder àquele que me enviou".
14 A Davidi wì si Gadi wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Na nawa pì piri na na fɔ jɛŋgɛ. We we yɛɛ le Yawe Yɛnŋɛlɛ lo kɛɛ li we jɔlɔ ko mbɔnrɔ, katugu li yinriwɛ taga ki yɛn ma gbɔgɔ. Ɛɛn fɔ kii daga mbe ye leele poro kɛɛ.»
14 Davi respondeu: "É grande a minha angústia! Prefiro cair nas mãos do Senhor, pois grande é a sua misericórdia, e não nas mãos dos homens".
15 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si tifɛlɛgɛ yama wa wa Izirayɛli tara ti ni, maga lɛ le ki pinliwɛ pi ni fɔ ma saa gbɔn wagati ŋa làa kɔn ma tɛgɛ wi na. Maga lɛ wa Dan ca fɔ ma saa gbɔn wa Bɛrisheba ca ki na, lere waga nafa taanri ma yiri kɛ (70 000) wo wìla ku Izirayɛli woolo pe ni.
15 Então o Senhor enviou uma praga sobre Israel, desde aquela manhã até a hora que tinha determinado. E morreram setenta mil homens do povo, de Dã a Berseba.
16 Naa mɛrɛgɛ wìla kɛɛ ki yirige maga sanga wa Zheruzalɛmu ca ki go na mbege tɔngɔ sanga ŋa ni, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì sili jatere wi kanŋga leele pe tɔngɔwɔ wogo ki na. A lì sigi yo mɛrɛgɛ ŋa wìla pye na jɔgɔwɔ pi piin wa leele pe sɔgɔwɔ wi kan fɔ: «Yere ma! Jɔgɔwɔ pi yerege!» Kìla yala Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wìla pye wa Zhebusi cɛnlɛ woolo naŋa Aravina wi yarilire sunsaga ki tanla.
16 Quando o anjo estendeu a mão para destruir Jerusalém, o Senhor arrependeu-se de trazer essa catástrofe, e ele disse ao anjo destruidor: "Pare! Já basta! " Naquele momento o anjo do Senhor estava perto da eira de Araúna, o jebuseu.
17 Naa Davidi wìla kaa mɛrɛgɛ wi yan wila leele pe tɔnri, a wì si para Yawe Yɛnŋɛlɛ li ni ma yo fɔ: «Wele, muwi mì kapege ki pye. Muwi mì jɔgɔwɔ pi pye. Ɛɛn fɔ ki leele mbele yiŋgi pe pye? Ma kɛɛ ki yirige ma jɔlɔgɔ wa mi naa na go woolo woro na.»
17 Ao ver o anjo que estava matando o povo, disse Davi ao Senhor: "Fui eu que pequei e cometi iniqüidade. Estes não passam de ovelhas. O que eles fizeram? Que o teu castigo caia sobre mim e sobre a minha família! "
18 Ki pilige nuŋgba ki ni, a Gadi wì si kari wa Davidi wi yeri ma saa wi pye fɔ: «Yiri ma kari wa Zhebusi cɛnlɛ woolo naŋa Aravina wi yarilire sunsaga ki na, ma sa saraga wɔsaga kan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan.»
18 Naquele mesmo dia Gade foi dizer a Davi: "Vá e edifique um altar na eira de Araúna, o jebuseu".
19 Kì pye ma, a Davidi wì si yiri ma kari, ma yala Gadi wi sɛnyoro ti ni, paa yɛgɛ ŋga na Yawe Yɛnŋɛlɛ làa ki yo wi kan we.
19 Davi foi para lá, em obediência à ordem que Gade tinha dado em nome do Senhor.
20 A Aravina wì suu yɛgɛ ki yirige ma wele, mɛɛ wunlunaŋa wo naa wi tunmbyeele pe yan paa paan wa wi yeri. A Aravina wì si yiri ma kari wa wunlunaŋa wi tanla, mɛɛ to maa yɛgɛ ki jiile wa tara wi yɛgɛ sɔgɔwɔ maa gbɔgɔ.
20 Quando Araúna viu o rei e seus soldados vindo ao encontro dele, saiu e prostrou-se perante o rei, rosto em terra,
21 Kona, a Aravina wì sho fɔ: «Yiŋgi na wunlunaŋa, na tafɔ, ma nɛɛ paan laga mi ŋa ma tunmbyee na yeri?»
21 e disse: "Por que o meu senhor e rei veio ao seu servo? " Respondeu Davi: "Para comprar sua eira, e edificar nela um altar ao Senhor, para que cesse a praga no meio do povo".
22 A Aravina wì si Davidi wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Wunlunaŋa, na tafɔ, yarilire sunsaga ki lɛ, konaa yaraga ŋga kɔɔn ndanla maga wɔ saraga ki ni. Wele, nɛrɛ nda to yaa pye saara sogoworo, yarilire sunkanŋgaga ko naa nɛrɛ tunŋgo pyetire ti ni, ti yaa pye ki sogokanŋgirɛ.Nɛrɛ tila tunŋgo piin yarilire sunkanŋgaga ki ni //na yarilire pire ti woo sigire ti ni|src="HK00096c.tif" size="span" ref="2 Sami 24.22"
22 Araúna disse a Davi: "O meu senhor e rei pode ficar com o que quiser e ofereça-o em sacrifício. Aqui estão os bois para o holocausto, e o debulhador e o jugo dos bois para a lenha.
23 Ee, wunlunaŋa, mi Aravina mila ki yaara ti ni fuun ti kaan ma yeri.» A Aravina wì sho naa fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ, ma Yɛnŋɛlɛ li yɛnlɛ ma na nayinmɛ ni.»
23 Ó rei, eu dou tudo isso a ti". E acrescentou: "Que o Senhor teu Deus aceite a tua oferta".
24 Ɛɛn fɔ, a wunlunaŋa wì si Aravina wi pye fɔ: «Ayoo, mila jaa mberi lɔ ma yeri ki sɔnŋgɔ ki na win. Mii penjara wɔ yaraga ŋga na, mi se yɛnlɛ fyew mbege wɔ saraga sogowogo Yawe Yɛnŋɛlɛ, na Yɛnŋɛlɛ li yeri.» A Davidi wì si yarilire sunsaga ko naa nɛrɛ ti lɔ Aravina wi yeri warifuwe pyɔ nafa shyɛn ma yiri kɛ na.
24 Mas o rei respondeu a Araúna: "Não! Faço questão de pagar o preço justo. Não oferecerei ao Senhor meu Deus holocaustos que não me custem nada". Davi comprou, pois, a eira e os bois por cinqüenta peças de prata.
25 A Davidi wì si saraga wɔsaga kan wa ki laga ki na Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan, mɛɛ saara sogoworo naa nayinmɛ saara wɔ wa ki na li yeri. A Yawe Yɛnŋɛlɛ li naŋgbanwa pì si sogo li na tara woolo pe kanŋgɔlɔ, a tifɛlɛgɛ yama pì si kɔ ma laga Izirayɛli woolo pe na.
25 E Davi edificou ali um altar ao Senhor e ofereceu holocaustos e sacrifícios de comunhão. Então o Senhor aceitou as súplicas em favor da terra, e a praga parou de destruir Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.