2 Reis 23

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kona, a wunlunaŋa Zhoziyasi wì si Zhuda tara lelɛɛlɛ konaa Zheruzalɛmu ca lelɛɛlɛ pe ni fuun pe yeri ma pe gbogolo wa wi yɛɛ tanla.
1 Josias mandou chamar todas as autoridades de Judá e de Jerusalém.
2 Ko puŋgo na, a wunlunaŋa wì si kari wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, naa Zhuda tara woolo pe ni fuun pe ni, naa Zheruzalɛmu ca woolo pe ni fuun pe ni, naa saraga wɔfɛnnɛ pe ni, naa Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe ni konaa leele pe ni fuun pe ni, maga lɛ piile pe na fɔ ma saa ki wa lelɛɛlɛ pe na. Kona, yɔn finliwɛ sɛnrɛ sɛwɛ ŋa pàa yan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, a wì suu sɛnrɛ ti ni fuun ti kara janwa wi ni fuun wi kan.
2 Então o rei subiu ao templo do S enhor com os sacerdotes e os profetas e com todo o povo de Judá e de Jerusalém, dos mais simples até os mais importantes. Leu para eles todo o Livro da Aliança encontrado no templo do S enhor .
3 Wunlunaŋa wìla pye ma yere wa ndɔgɔrɔ ti ni, a wì si yɔn finliwɛ le naa Yawe Yɛnŋɛlɛ li ni, maga kɔn maga tɛgɛ mbe taga Yawe Yɛnŋɛlɛ li na mbaa tanri li ŋgasegele, naa li kondɛgɛŋgɛlɛ konaa li kakɔnndɛgɛŋgɛlɛ ke na wi kotogo ki ni fuun ni, naa wi jatere wi ni fuun ni; jaŋgo yɔn finliwɛ sɛnrɛ nda ti yɛn ma yɔnlɔgɔ wa ki sɛwɛ wi ni, mberi lɛ mbaa tanri ti na. A leele pe ni fuun pè si yɛnlɛ ki yɔn finliwɛ pi na.
3 O rei ficou em pé no lugar de honra junto à coluna e renovou a aliança na presença do S enhor . Comprometeu-se a obedecer ao S enhor e a cumprir seus mandamentos, preceitos e decretos de todo o coração e de toda a alma. Confirmou, desse modo, os termos da aliança escritos no livro, e todo o povo se comprometeu com a aliança.
4 Kona, a wunlunaŋa wì si konɔ kan saraga wɔfɛnnɛ to Hilikiya wi yeri, naa saraga wɔfɛnnɛ sanmbala poro naa shɛrigo gbɔgɔ ki yeyɔngɔ kɔrɔsifɛnnɛ pe yeri ma yo fɔ yaara nda fuun tìla gbegele yarisunŋgo Baali ki kan, naa yarisunŋgo Ashera ki kan konaa yanwa yirigeyaara nda wa naayeri ti kan, peri wɔ wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni. A pè siri lɛ ma yiri ti ni, ma saa ti sogo wa Zheruzalɛmu ca ki puŋgo na, wa Sedirɔn lara ti na, mɛɛ ki cɔnrɔ ti lɛ ma kari ti ni wa Betɛli ca.
4 Em seguida, o rei deu ordens ao sumo sacerdote Hilquias, aos sacerdotes auxiliares e aos guardas das portas do templo para que removessem do templo do S enhor todos os utensílios usados para o culto a Baal, a Aserá e a todos os astros do céu. Mandou queimar tudo fora de Jerusalém, nos terraços do vale de Cedrom, e levou as cinzas para Betel.
5 Zhuda tara wunlumbolo pàa saraga wɔfɛnnɛ mbele tɛgɛ faa, a paa wusuna nuwɔ taan wi sori wa sunzara nda wa tinndiye pe na ti na, wa Zhuda tara cara ti ni, naa wa Zheruzalɛmu ca ki kanŋgara na cara ti ni, konaa mbele pàa pye na wusuna nuwɔ taan wi sori yarisunŋgo Baali ki kan, naa yɔnlɔ, naa yeŋge, naa wɔnŋgɔlɔ konaa naayeri yanwa yirigeyaara ti ni fuun ti kan, Zhoziyasi wìla pe ni fuun pe purɔ ma pe wɔ wa.
5 Eliminou os sacerdotes idólatras nomeados por reis anteriores de Judá, pois haviam oferecido sacrifícios nos santuários idólatras em todo o território de Judá e nos arredores de Jerusalém. Também haviam oferecido sacrifícios a Baal, ao sol, à lua, às constelações e a todos os astros dos céus.
6 Yarisunŋgo jɛlɛ Ashera ki tiyala na làa pye wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, a wì sili kɔw ma kari li ni wa Zheruzalɛmu ca ki puŋgo na, wa Sedirɔn gbunlundɛgɛ ki yeri, ma saa li sogo wa Sedirɔn gbunlundɛgɛ ki ni mali pye cɔnrɔ. A pè sigi cɔnrɔ ti koli ma saa ti wo wa gboolo lesaga ŋga ki yɛn lere pyew wogo ki ni.
6 Removeu do templo do S enhor o poste de Aserá e o levou para fora de Jerusalém, para o vale de Cedrom, onde o queimou. Depois, moeu as cinzas do poste e lançou o pó sobre os túmulos do povo.
7 Jajaala mbele pe yinrɛ tìla pye wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, Zhoziyasi wìla ti jaanri, to nda jɛɛlɛ pàa pye na yaripɔrɔ tiin wa ti ni yarisunŋgo jɛlɛ Ashera ki kan naga gbogo we.
7 Também demoliu os alojamentos dos prostitutos e das prostitutas cultuais dentro do templo do S enhor , onde as mulheres teciam enfeites para o poste de Aserá.
8 Ko puŋgo na, a Zhoziyasi wì si Zhuda tara saraga wɔfɛnnɛ pe ni fuun pe yeri ma pe gbogolo. Saraga wɔfɛnnɛ pàa pye na wusuna nuwɔ taan wi sori sunzara nda na wa tinndiye pe na, a wì si ti ni fuun ti jɔgɔ mari tɛgɛ fyɔngɔ ni, maga lɛ wa Geba ca fɔ ma saa gbɔn wa Bɛrisheba ca ki na. Sunzara nda tìla pye wa ca ki yeyɔnrɔ ti tanla, wìla ti jɔgɔ. Ŋga kìla pye wa cafɔ Zhozuwe jate wi yeyɔngɔ ki tanla, ma wa ca ki yeyɔngɔ ki kamɛŋgɛ kɛɛ yeri, wìla ki jɔgɔ fun.
8 Josias trouxe para Jerusalém todos os sacerdotes que moravam em outras cidades de Judá. Profanou os santuários idólatras, onde haviam queimado incenso, desde Geba até Berseba. Destruiu os santuários na entrada da porta de Josué, governador de Jerusalém, à esquerda de quem entra pela porta da cidade.
9 Sunzara nda tìla pye wa tinndiye pe na, saraga wɔfɛnnɛ mbele pàa pye na saara ti woo wa ti na, pe sila yɛnlɛ ki na poro mbaa saraga wɔgɔtunŋgo ki piin naa wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li saraga wɔsaga ki na, wa Zheruzalɛmu ca. Ɛɛn fɔ pàa pye na leve fu buru wo kaa ja pe sefɛnnɛ saraga wɔfɛnnɛ sanmbala pe ni.
9 Os sacerdotes que haviam servido nos santuários idólatras não tinham permissão de servir no altar do S enhor , em Jerusalém, mas podiam comer dos pães sem fermento junto com os outros sacerdotes.
10 Sunzaga ŋga pàa pye na piile woo saraga na pe sori wa ki na, ko ŋga pàa pye na yinri Tofɛti, wa Bɛni Hinɔmu gbunlundɛgɛ ki ni, Zhoziyasi wìla ki jɔgɔ maga tɛgɛ fyɔngɔ ni, jaŋgo lere kpɛ ka ka pan mboo pinambyɔ nakoma wi sumborombyɔ wɔ saraga mboo sogo wa ki na yarisunŋgo Molɔki ki kan.
10 O rei profanou o altar de Tofete, no vale de Ben-Hinom, a fim de que ninguém mais pudesse usá-lo para sacrificar no fogo um filho ou uma filha como oferta a Moloque.
11 Zhuda tara wunlumbolo pàa shɔnye mbele tɛgɛ pe yɛ wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki yeyɔngɔ ki tanla, mbaa yɔnlɔ ki gbogo pe ni, Zhoziyasi wìla pe wɔ wa. Ki shɔnye pàa pye wa ca ki yɛkelewe Netan Melɛki wi wɔnlɔgo ki tanla, wa shɛrigo gbɔgɔ laga nawa ki kanŋgara na yinrɛ ti ni. Malaga gbɔnwotoroye mbele pàa tɛgɛ na yɔnlɔ ki gbogo pe ni, wìla pe sogo fun.
11 Removeu da entrada do templo do S enhor as estátuas de cavalos que os reis anteriores de Judá haviam dedicado ao sol. Ficavam perto do alojamento do eunuco Natã-Meleque, oficial do templo. O rei também queimou os carros de guerra consagrados ao sol.
12 Zhuda tara wunlumbolo pàa saraga wɔsara nda kan wa Ahazi wi go ki biri wi go na konaa saraga wɔsara nda Manase wìla kan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ londo shyɛn ti ni, wunlunaŋa wìla ti jaanri. Naa wìla kaa ti yaari maga tara ti koli ma kɔ, a wì si saa ti wa wa Sedirɔn gbunlundɛgɛ ki ni.
12 Derrubou os altares que os reis de Judá haviam construído no terraço do palácio, sobre a sala de Acaz. Destruiu os altares que Manassés havia construído nos dois pátios do templo do S enhor . Despedaçou-os e espalhou o entulho no vale de Cedrom.
13 Izirayɛli tara wunlunaŋa Salomɔ wìla sunzara nda kankan wa tinndiye pe na wa yanwiga ŋga pe yinri Jɔgɔwɔ yanwiga ki kalige kɛɛ ki na, wa Zheruzalɛmu ca ki yɛsinmɛ na, Zhoziyasi wìla ki sunzara ti jɔgɔ mari tɛgɛ fyɔngɔ ni. Ki sunzara nda wa tinndiye pe na tìla kan Sidɔn ca fɛnnɛ pe yarisunŋgo tijaanga jɛlɛ Asitarite ko kan, naa Mowabu cɛnlɛ woolo pe yarisunŋgo tijaanga Kemɔshi ko kan konaa Amɔ cɛnlɛ woolo pe yarisunŋgo fyɛrɛ wogo Milikɔmu ko kan.
13 O rei também profanou os santuários idólatras a leste de Jerusalém, ao sul do monte da Corrupção, que Salomão, rei de Israel, havia construído para Astarote, a repulsiva deusa dos sidônios, e para Camos, o repulsivo deus dos moabitas, e para Moloque, o repugnante deus dos amonitas.
14 Sinndɛɛrɛ titɔɔnrɔ nda pàa yerege yerege na sunnu ti na, Zhoziyasi wìla ti gbɔn mari yaari, ma yarisunŋgo Ashera ki tiyagala ŋgele pàa kan naga sunnu ke kɔɔnlɔ; tìla pye lara nda na, a wì si leele kajeere wa wa mari tɔn mari tɛgɛ fyɔngɔ ni.
14 Fez em pedaços as colunas sagradas e cortou os postes de Aserá. Depois, espalhou sobre eles ossos humanos.
15 Mbe taga wa kona, Nebati pinambyɔ Yerobowamu wìla saraga wɔsaga ŋga kan wa Betɛli ca konaa ma sunzaga ŋga kan wa tinndi wi na ma ti a Izirayɛli woolo pè kapege pye, Zhoziyasi wìla ti jaanri, ma sunzaga konaa yarisunŋgo Ashera ki tiyala li ni ti sogo mari pye cɔnrɔ.
15 O rei também demoliu o altar em Betel, o santuário idólatra que Jeroboão, filho de Nebate, havia construído quando levou Israel a pecar. Queimou o santuário e o reduziu a pó e queimou o poste de Aserá.
16 A Zhoziyasi wì si kaa welewele mɛɛ fanra nda tìla pye wa yanwiga ki na ti yan. A wì si leele tun, a pè saa gboolo kajeere ta wɔ wa ki fanra ti ni, a wì pan mari sogo wa saraga wɔsaga ki na maga tɛgɛ fyɔngɔ ni. Yawe Yɛnŋɛlɛ làa sɛnrɛ nda yo li yɔn sɛnrɛ yofɔ wa kan, a wìri yo ki kagala ke wogo na, kìla pye ma yala ko sɛnrɛ to ni.
16 Então Josias olhou ao redor e viu várias sepulturas na encosta do monte. Mandou retirar os ossos das sepulturas e os queimou no altar em Betel para profaná-lo. Tudo isso aconteceu exatamente como o S enhor havia anunciado por meio do homem de Deus, quando Jeroboão estava junto ao altar durante a festa. Depois, Josias se voltou e viu o túmulo do homem de Deus
17 A Zhoziyasi wì si yewe ma yo fɔ: «Nandowo sinndɛlɛgɛ kikiin mi yɛn na yaan wamɛ?» A ca woolo pè suu yɔn sogo ma yo fɔ: «Kagala ŋgele mà pye ki Betɛli ca saraga wɔsaga ŋga ki na, Yɛnŋɛlɛ lere ŋa wìla yiri wa Zhuda tara ma pan maga sɛnrɛ ti yo ma wa ki na wi fanga koyi.»
17 “Que monumento é aquele ali?”, o rei perguntou. E o povo da cidade lhe disse: “É o túmulo do homem de Deus que veio de Judá e anunciou exatamente o que o senhor acaba de fazer ao altar em Betel!”.
18 Kona, a Zhoziyasi wì sho fɔ: «Ye ko fanga ko yaga wa. Lere kpɛ ka ka jiri wi kajeere ti na.» Kì pye ma, ki Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔ wo naa ŋa wìla yiri wa Samari tara ma pan, a pè si poro kajeere to yaga wa.
18 Josias respondeu: “Deixem-no em paz. Não mexam nos ossos”. Assim, não queimaram seus ossos, nem os ossos do profeta de Samaria.
19 Yinrɛ nda fuun Izirayɛli tara wunlumbolo pàa kan wa sunzara nda tìla pye wa tinndiye pe na ti na, wa Samari tara cara ti ni na sunnu wa ti ni, ma Yawe Yɛnŋɛlɛ li nawa pi ŋgban, Zhoziyasi wìla ti jaanri mari wɔ wa. Ŋga wìla pye Betɛli ca woro ti na ko nuŋgba ko wìla pye Samari ca woro ti na.
19 Então Josias demoliu todos os santuários idólatras nas cidades de Samaria, como havia feito em Betel. Tinham sido construídos pelos reis de Israel e haviam provocado a ira do S enhor .
20 Sunzara nda tìla pye wa tinndiye pe na, saraga wɔfɛnnɛ mbele pàa pye na tunŋgo piin wa ti na, a wì si pe ni fuun pe kɔnlɔgi wa saraga wɔsara ti na, ma leele kajeere sogo wa ti na mari tɛgɛ fyɔngɔ ni. Ko puŋgo na, a wì si sɔngɔrɔ wa Zheruzalɛmu ca.
20 Matou os sacerdotes dos santuários idólatras em seus próprios altares e queimou ossos humanos sobre os altares para profaná-los. Por fim, voltou para Jerusalém.
21 Kona, a wunlunaŋa wì sigi yo leele pe ni fuun pe kan ma yo fɔ: «Ye Paki fɛti wi pye Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ni paa yɛgɛ ŋga na ki yɛn ma yɔnlɔgɔ wa yɔn finliwɛ sɛnrɛ sɛwɛ wi ni.»
21 O rei Josias deu a seguinte ordem a todo o povo: “Celebrem a Páscoa do S enhor , seu Deus, como requer este Livro da Aliança”.
22 Ki Paki fɛti ŋa pàa pye, pe fa wa pye paa wi yɛn, maga lɛ wa sanga ŋa ni kiti kɔnfɛnnɛ pàa pye na Izirayɛli tara ti yɛgɛ sinni konaa sanga ŋa fuun wunlumbolo pàa pye Izirayɛli tara naa Zhuda tara ti go na wi ni.
22 A Páscoa não havia sido celebrada dessa forma desde o tempo em que os juízes governavam Israel, nem nos dias dos reis de Israel e de Judá.
23 Ɛɛn fɔ Zhoziyasi wi wunluwɔ pi yɛlɛ kɛ ma yiri kɔlɔtaanri wolo li ni, ko a pè sigi Paki fɛti wi pye Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ni wa Zheruzalɛmu ca.
23 Mas, no décimo oitavo ano do reinado de Josias, a Páscoa foi celebrada ao S enhor em Jerusalém.
24 Mbe taga wa ko na, leele mbele pàa pye na kuulo pe yewe konaa jɛlɛfɛnnɛ pe ni, Zhoziyasi wìla pe ni fuun pe purɔ. Go nawa yarisunndo, naa yarisunndo ta yɛgɛ ni konaa yaara tijangara nda fuun pàa pye na yaan wa Zhuda tara naa Zheruzalɛmu ca ki ni, wìla ti ni fuun ti wɔ wa tara ti ni; jaŋgo mbe ti lasiri sɛwɛ ŋa saraga wɔfɔ Hilikiya wìla yan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, sɛnrɛ nda ti yɛn ma yɔnlɔgɔ wa wi ni, leele paa tanri ti na.
24 Josias também exterminou os médiuns e os praticantes de ocultismo, os ídolos do lar, os ídolos em geral e toda espécie de prática repulsiva tanto em Jerusalém como em todo o território de Judá. Fez isso em obediência às leis escritas no livro que o sacerdote Hilquias havia encontrado no templo do S enhor .
25 Wunlumbolo mbele pàa keli ma yiri Zhoziyasi wi yɛgɛ wa kpɛ sila sɔngɔrɔ mbe pan Yawe Yɛnŋɛlɛ li kɔrɔgɔ wi kotogo ki ni fuun ni, naa wi nawa pi ni fuun ni konaa wi fanŋga ki ni fuun ni paa Zhoziyasi wi yɛn, mbe tanga mbe yala Moyisi lasiri sɛnrɛ ti ni fuun ti ni. Wo puŋgo na, wunlunaŋa wa kpɛ sila si yiri paa wi yɛn.
25 Nunca antes houve um rei como Josias, que se voltasse para o S enhor de todo o coração, de toda a alma e de todas as forças, e obedecesse a toda a lei de Moisés. E nunca mais houve um rei como ele.
26 Konaa ki ni fuun, Yawe Yɛnŋɛlɛ li naŋgbanwa gbɔɔ mba pìla pye Zhuda tara woolo pe ni, ki naŋgbanwa pi sila sogo li na, kagala ŋgele fuun Manase wìla pye mali nawa pi ŋgban ke kala na.
26 Ainda assim, o S enhor continuou grandemente irado contra Judá, por causa de todas as coisas que Manassés havia feito para provocá-lo.
27 Ki kala na, Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo fɔ: «Mi yaa Zhuda tara woolo pe purɔ mbe pe wɔ wa na yɛɛ yɛgɛ sɔgɔwɔ paa yɛgɛ ŋga na mìla Izirayɛli woolo pe purɔ ma pe wɔ wa na yɛɛ yɛgɛ sɔgɔwɔ. Mi yaa je ki ca ŋga ki na, ki Zheruzalɛmu ca ŋga mìla wɔ we, konaa mbe je shɛrigo gbɔgɔ ki na, ko ŋga mìla yo mi yaa nala yɛɛ nari wa ki ni we.»
27 Pois o S enhor disse: “Também expulsarei Judá de minha presença, como expulsei Israel. E rejeitarei Jerusalém, a cidade que escolhi, e o templo onde meu nome deveria ser honrado”.
28 Zhoziyasi wi kapyegele sanŋgala konaa kagala ŋgele fuun wìla pye, ke yɛn ma yɔnlɔgɔ wa Zhuda tara wunlumbolo pe wagati kapyegele sɛwɛ wi ni.
28 Os demais acontecimentos do reinado de Josias e tudo que ele fez estão registrados no Livro da História dos Reis de Judá .
29 Zhoziyasi wi wunluwɔ sanga wi ni, a Ezhipiti tara wunlunaŋa Farawɔn Neko wì si kaa yiri ma kari sa malaga gbɔn Asiri tara wunlunaŋa wi ni wa Efirati gbaan wi yɔn na. Kona, a wunlunaŋa Zhoziyasi wì si yiri ma saa Farawɔn wi fili mbe malaga gbɔn wi ni. Ɛɛn fɔ naa Farawɔn wìla kaa wi yan, a wì suu gbo wa Megido ca.
29 Durante o reinado de Josias, o faraó Neco, rei do Egito, foi ao rio Eufrates dar apoio ao rei da Assíria. O rei Josias e seu exército saíram para lutar contra ele, mas o faraó o matou quando se enfrentaram em Megido.
30 A wi legbɔɔlɔ pè suu gboo wi lɛ malaga gbɔnwotoro wa ni ma yiri wi ni wa Megido ca ma kari wi ni wa Zheruzalɛmu ca, ma saa wi le wa wi fanga ki ni. A Zhuda tara woolo pè si sinmɛ kpoyi wo Zhoziyasi wi pinambyɔ Yowahazi wi na maa tɛgɛ wunluwɔ pi na wa wi to wi yɔnlɔ.
30 Os oficiais de Josias levaram seu corpo de volta num carro, de Megido para Jerusalém, e o sepultaram em seu próprio túmulo. Então o povo ungiu Jeoacaz, filho de Josias, e o proclamou rei.
31 Yowahazi wìla ta yɛlɛ nafa ma yiri taanri mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yeŋge taanri wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca. Pàa pye naa nɔ wi yinri Hamutali. Zheremi ŋa wìla yiri wa Libina ca wo sumborombyɔ lawi.
31 Jeoacaz tinha 23 anos quando começou a reinar, e reinou em Jerusalém por três meses. Sua mãe se chamava Hamutal e era filha de Jeremias, de Libna.
32 Ŋga ki yɛn kapege Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na, ko Yowahazi wìla pye kala li ni fuun ni paa wi tɛlɛye pe yɛn.
32 Fez o que era mau aos olhos do S enhor , como seus antepassados.
33 Farawɔn Neko wìla wi pɔ yɔngɔwɔ ni wa Iribila ca, wa Hamati tara, jaŋgo wiga kaa wunluwɔ pi piin wa Zheruzalɛmu ca naa. A Neko wì si lambo wa Zhuda tara woolo pe na ma yo paa warifuwe tɔni taanri naa culo cɛnmɛ tijɛrɛ konaa tɛ culo nafa ma yiri kɛ ma yiri tijɛrɛ kaan wi yeri.
33 O faraó Neco prendeu Jeoacaz em Ribla, na terra de Hamate, para impedir que reinasse em Jerusalém. Também exigiu que Judá pagasse um tributo de 3.500 quilos de prata e 35 quilos de ouro.
34 A Farawɔn Neko wì si Zhoziyasi pinambyɔ Eliyakimu wi tɛgɛ wunluwɔ pi na wa wi to wi yɔnlɔ. A wì suu mɛgɛ ki kanŋga naa yinri Yehoyakimu. A wì si Yowahazi wi yigi ma kari wi ni wa Ezhipiti tara. Pa wìla saa ku wa.
34 Em seguida, o faraó Neco escolheu Eliaquim, outro filho de Josias, como sucessor de seu pai e mudou o nome dele para Jeoaquim. Jeoacaz foi levado como prisioneiro para o Egito, onde morreu.
35 Farawɔn wìla warifuwe naa tɛ ŋa sɛnrɛ yo, Yehoyakimu wìla ti kan wi yeri. Ɛɛn fɔ mbe ta mbege penjara ti kan Farawɔn wi yeri, wìla tara woolo pe ni fuun nuŋgba nuŋgba pe penjatara ti jate, ma warifuwe naa tɛ yɔn ka shɔ pe ni fuun nuŋgba nuŋgba pe yeri ma yala pe penjatara ti ni. Ko wìla pye mɛɛ ta ma Farawɔn Neko wi penjara ti ta mari kan wi yeri.
35 A fim de obter o ouro e a prata que o faraó Neco havia exigido como tributo, Jeoaquim cobrou dos habitantes de Judá um imposto proporcional às posses de cada um.
36 Yehoyakimu wìla ta yɛlɛ nafa ma yiri kaŋgurugo, mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yɛlɛ kɛ ma yiri nuŋgba wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca. Wi nɔ pàa pye naa yinri Zebuda. Uruma ca fɛnnɛ naŋa Pedaya wo sumborombyɔ lawi.
36 Jeoaquim tinha 25 anos quando começou a reinar, e reinou em Jerusalém por onze anos. Sua mãe se chamava Zebida e era filha de Pedaías, de Ruma.
37 Ŋga ki yɛn kapege Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na, ko wìla pye paa wi tɛlɛye pe yɛn kala li ni fuun ni.
37 Ele fez o que era mau aos olhos do S enhor , como seus antepassados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.