2 Crônicas 36
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVI
1 Kona, a Zhuda tara woolo pè si Zhoziyasi wi pinambyɔ Yowahazi wi lɛ maa tɛgɛ wunluwɔ pi na wa wi to wi yɔnlɔ, wa Zheruzalɛmu ca.
1 E o povo tomou Jeoacaz, filho de Josias, e proclamou-o rei em Jerusalém, no lugar de seu pai.
2 Yowahazi wìla ta yɛlɛ nafa ma yiri taanri, mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yeŋge taanri wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca.
2 Jeoacaz tinha vinte e três anos de idade quando começou a reinar, e reinou três meses em Jerusalém.
3 Katugu Ezhipiti tara wunlunaŋa Neko wìla wi laga wa wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca, mɛɛ lambo wɔgɔ wa tara woolo pe na ma yo paa warifuwe culo waga taanri naa cɛnmɛ tijɛrɛ (3 400) konaa tɛ culo nafa ma yiri kɛ kaan wi yeri.
3 O rei do Egito destronou-o em Jerusalém e impôs a Judá um tributo de três toneladas e meia de prata e trinta e cinco quilos de ouro.
4 Ko puŋgo na, a Ezhipiti tara wunlunaŋa wì si Yowahazi wi nɔsepyɔ lenaŋa Eliyakimu wi tɛgɛ wunluwɔ pi na Zhuda tara naa Zheruzalɛmu ca woolo pe go na. A wì si Eliyakimu wi mɛgɛ ki kanŋga naa yinri Yehoyakimu. A wunlunaŋa Neko wì si Eliyakimu wi nɔsepyɔ lenaŋa Yowahazi wi yigi ma kari wi ni wa Ezhipiti tara.
4 O rei do Egito proclamou Eliaquim, irmão de Jeoacaz, rei sobre Judá e sobre Jerusalém, e mudou-lhe o nome para Jeoaquim. Mas Neco levou Jeoacaz, irmão de Eliaquim, para o Egito.
5 Yehoyakimu wìla ta yɛlɛ nafa ma yiri kaŋgurugo mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yɛlɛ kɛ ma yiri nuŋgba wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca. Ŋga ki yɛn kapege Yawe Yɛnŋɛlɛ, wi Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na ko wìla pye.Babilɔni ca ki yeyɔngɔ|src="HK00224c.tif" size="span" ref="2 Kuro 36.5-7"
5 Jeoaquim tinha vinte e cinco anos de idade quando começou a reinar, e reinou onze anos em Jerusalém. Ele fez o que o Senhor, o seu Deus, reprova.
6 Kona, a Babilɔni ca wunlunaŋa Nebukanezari wì si yiri ma saa to wi na malaga ni, maa yigi maa pɔ tuguyɛnrɛ yɔngɔwɔ ni, mɛɛ kari wi ni wa Babilɔni ca.
6 Nabucodonosor, rei da Babilônia, atacou-o e prendeu-o com algemas de bronze para levá-lo para a Babilônia.
7 Nebukanezari wìla kari fun Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yaapire ta ni ma saa ti tɛgɛ wa wi wunluwɔ go ki ni, wa Babilɔni ca.
7 E levou também para a Babilônia objetos do templo do Senhor e os colocou no seu templo.
8 Yehoyakimu wi kapyegele sanŋgala, katijangara nda wìla pye konaa ŋga kìla pye wi na, ki kagala ke yɛn ma yɔnlɔgɔ wa Izirayɛli tara wunlumbolo konaa Zhuda tara wunlumbolo pe sɛwɛ wi ni. A wi pinambyɔ Yehoyakini wì si cɛn wunluwɔ pi na wa wi yɔnlɔ.
8 Os demais acontecimentos do reinado de Jeoaquim, as coisas detestáveis que fez e tudo o que foi achado contra ele, estão escritos nos registros históricos dos reis de Israel e de Judá. Seu filho Joaquim foi o seu sucessor.
9 Yehoyakini wìla ta yɛlɛ kɔlɔtaanri, mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yeŋge taanri naa pilige kɛ wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca. Ŋga ki yɛn kapege Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na ko wìla pye.
9 Joaquim tinha dezoito anos de idade quando começou a reinar; e reinou três meses e dez dias em Jerusalém. Ele fez o que o Senhor reprova.
10 Ki yelapanna, a wunlunaŋa Nebukanezari wì si ti, a pè Yehoyakini wi lɛ ma kari wi ni wa Babilɔni ca, ma pinlɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yarijɛndɛ sɔnŋgbanga woro ti ni. A wì si Yehoyakini wi nɔsepyɔ lenaŋa Sedesiyasi wi tɛgɛ wunluwɔ Zhuda tara woolo naa Zheruzalɛmu ca woolo pe go na.
10 Na primavera o rei Nabucodonosor mandou levá-lo para a Babilônia, junto com objetos de valor retirados do templo do Senhor, e proclamou Zedequias, tio de Joaquim, rei sobre Judá e sobre Jerusalém.
11 Sedesiyasi wìla ta yɛlɛ nafa ma yiri nuŋgba, mɛɛ cɛn wunluwɔ pi na. Yɛlɛ kɛ ma yiri nuŋgba wìla pye wunluwɔ pi na wa Zheruzalɛmu ca.
11 Zedequias tinha vinte e um anos de idade quando começou a reinar, e reinou onze anos em Jerusalém.
12 Ŋga ki yɛn kapege Yawe Yɛnŋɛlɛ, wi Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na ko wìla pye. Wi sila wi yɛɛ go sogo Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔZheremi wi kan, wo ŋa wìla pye na para wi ni Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ na we.
12 Ele fez o que o Senhor, o seu Deus, reprova, e não se humilhou diante do profeta Jeremias, que lhe falava como porta-voz do Senhor.
13 Mbe taga wa ko na, wìla yiri ma je yɛrɛ wunlunaŋa Nebukanezari wi na. A wo si ti a wì wugu Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ki na mbe pye sinŋɛ wi kan. Ɛɛn fɔ, a wì si kaa je pew, maa yɛɛ pye nuŋgboŋgbanla fɔ. Wii yɛnlɛ mbe sɔngɔrɔ mbe pan Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li kɔrɔgɔ.
13 Também se revoltou contra o rei Nabucodonosor, que o havia obrigado a fazer um juramento em nome de Deus. Tornou-se muito obstinado e não quis se voltar para o Senhor, o Deus de Israel.
14 Saraga wɔfɛnnɛ teele pe ni fuun naa leele pe ni fuun pàa koro na kambasinnde ti piin na kee yɛgɛ, na katijangara nda fuun cɛngɛlɛ sanŋgala kàa pye na piin ti piin. Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ŋga làa pye kpoyi li yɛɛ kan wa Zheruzalɛmu ca, a pè sigi tɛgɛ fyɔngɔ ni.
14 Além disso, todos os líderes dos sacerdotes e o povo se tornaram cada vez mais infiéis, seguindo todas as práticas detestáveis das outras nações e contaminando o templo do Senhor, consagrado por ele em Jerusalém.
15 Yawe Yɛnŋɛlɛ, pe tɛlɛye Yɛnŋɛlɛ làa pitunmbolo torogo pe yeri ma pe yɛri yɛrisaga lɛgɛrɛ na, katugu poro mbele li woolo pe yinriwɛ la pye li na, ma pinlɛ li cɛnsaga ki ni.
15 O Senhor, o Deus dos seus antepassados, advertiu-os várias vezes por meio de seus mensageiros, pois ele tinha compaixão de seu povo e do lugar de sua habitação.
16 Ɛɛn fɔ pàa pye na tɛgɛ Yɛnŋɛlɛ li pitunmbolo pe na, nali sɛnyoro ti tifaga konaa na tɛgɛ li yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe na, fɔ a Yawe Yɛnŋɛlɛ li naŋgbanwa pì saa toro li woolo pe ni, yaraga kpɛ saa ya mboo sogo.
16 Mas eles zombaram dos mensageiros de Deus, desprezaram as palavras dele e expuseram ao ridículo os seus profetas, até que a ira do Senhor se levantou contra o seu povo, e já não houve remédio.
17 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si Kalide tara fɛnnɛ wunlunaŋa wi yirige maa wa Zhuda tara fɛnnɛ pe na. A wì pe lefɔnmbɔlɔ pe gbo tokobi ni fɔ wa laga kpoyi ki ni. Wi sila lefɔnŋɔ, nakoma sumboro, nakoma lelɛɛ nakoma yinzifire fɔ wa kpɛ yaga yinwege na.
17 Ele enviou contra eles o rei dos babilônios, que no santuário matou os seus jovens à espada. Não poupou nem rapazes, nem moças, nem adultos, nem velhos. Deus entregou todos eles nas mãos de Nabucodonosor;
18 Nebukanezari wìla Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yaara, tugbɔɔrɔ to naa tumɔɔrɔ ti ni fuun ti lɛ ma kari ti ni wa Babilɔni tara, naa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yarijɛndɛ ti ni konaa wunlunaŋa wo naa wi legbɔɔlɔ pe yarijɛndɛ ti ni.
18 este levou para a Babilônia todos os utensílios do templo de Deus, tanto os pequenos como os grandes, juntamente com os tesouros do templo do Senhor, os do rei e os de seus oficiais.
19 A Kalide tara fɛnnɛ pè si Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki sogo konaa ma Zheruzalɛmu ca mbogo ki jan. Pàa kasɔn le wunluwɔ yinrɛ ti ni fuun ti ni mari sogo konaa ma yaara sɔnŋgbanga woro ti ni fuun ti tɔngɔ.
19 Os babilônios incendiaram o templo de Deus e derrubaram o muro de Jerusalém; queimaram todos os palácios e destruíram todos os utensílios de valor que havia neles.
20 Ko pyeŋgɔlɔ, mbele pàa shɔ tokobi wi kɛɛ, a Nebukanezari wì si pe koli ma kari pe ni wa Babilɔni ca, ma saa pe pye wo naa wi pinambiile pe kulolo fɔ ma saa gbɔn sanga ŋa Pɛrisi tara fɛnnɛ pàa kaa wunluwɔ pi shɔ wi yeri wi na.
20 Nabucodonosor levou para o exílio, na Babilônia, os remanescentes, que escaparam da espada, para serem seus escravos e dos seus descendentes, até à época do domínio persa.
21 Ki pyelɔmɔ pi na ma, sɛnrɛ nda Yawe Yɛnŋɛlɛ làa yo wa li yɔn sɛnrɛ yofɔ Zheremi wi yɔn, a tì siri yɛɛ yɔn fili. Wìla yo fɔ: «Tara ti yaa koro waga fɔ sa gbɔn yɛlɛ nafa taanri ma yiri kɛ, ti yaa wogo wagati ŋa ni fɔ wi sa kɔ, ki wogowo wagati ŋa wìla toro pe sila ti yaga ti wogo we.»
21 A terra desfrutou os seus descansos sabáticos; descansou durante todo o tempo de sua desolação, até que os setenta anos se completaram, em cumprimento da palavra do Senhor anunciada por Jeremias.
22 Pɛrisi tara wunlunaŋa Sirusi wi wunluwɔ pi yɛlɛ koŋgbanna li ni, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si jatere jɛnŋɛ tirige wi kotogo na, jaŋgo Yawe Yɛnŋɛlɛ làa sɛnrɛ nda le li yɔn sɛnrɛ yofɔ Zheremi wi yɔn, a wìri yo ti ta tiri yɛɛ yɔn fili. A Sirusi wì si ti, a pège sɛnrɛ nda ti yari yɔn ni konaa mari yɔnlɔgɔ sɛwɛ na wa wi wunluwɔ tara ti ni fuun ti ni, ma yo fɔ:
22 No primeiro ano do reinado de Ciro, rei da Pérsia, para que se cumprisse a palavra do Senhor anunciada por Jeremias, o Senhor tocou no coração de Ciro, rei da Pérsia, para que fizesse uma proclamação em todo o território de seu domínio e a pusesse por escrito, nestes termos:
23 «Pa Pɛrisi tara wunlunaŋa Sirusi wì yo yɛɛn fɔ: ‹Yawe Yɛnŋɛlɛ, Yɛnŋɛlɛ na wa naayeri, lì tara na wunluwɔ pi ni fuun pi kan na yeri. Lìlan pye ma yo mbe sa go kan li kan wa Zheruzalɛmu ca, wa Zhuda tara. Ye ni, yoro mbele fuun ye yɛn li woolo, ye sɔngɔrɔ ye kari wa Zheruzalɛmu ca. Yawe Yɛnŋɛlɛ li pye ye ni!› »
23 "Assim declaro Ciro, rei da Pérsia: ‘O Senhor, o Deus dos céus, deu-me todos os reinos da terra e designou-me para construir-lhe um templo em Jerusalém, na terra de Judá. Quem dentre vocês pertencer ao seu povo vá para Jerusalém, e que o Senhor, o seu Deus, esteja com ele’ ".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 36, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.