2 Crônicas 1

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Davidi wi pinambyɔ Salomɔ wi wunluwɔ pìla yeresaga ta. Yawe Yɛnŋɛlɛ, wi Yɛnŋɛlɛ le, làa pye wi ni maa mɛgɛ ki yirige fɔ jɛŋgɛ.
1 O rei Salomão, filho de Davi, conseguiu firmar o seu poder como rei de Israel, e o Senhor , seu Deus, o abençoou e fez o seu poder aumentar muito.
2 A Salomɔ wì si kaa Izirayɛli woolo pe ni fuun pe yeri. Poro la wɛlɛ maliŋgbɔɔnlɔ teele mbele fuun pàa pye lere waga keleŋgele (1 000) go na, naa mbele pàa pye lere cɛnmɛ cɛnmɛ go na, naa kiti kɔnfɛnnɛ, konaa Izirayɛli tara teele pe ni, poro mbele pàa pye seye teele wele.
2 Salomão ordenou a todos os comandantes de mil soldados, aos de cem soldados, às autoridades do governo, aos chefes de família, enfim, a todos os israelitas
3 A Salomɔ wì si kari janwa wi ni fuun wi ni wa Yɛnŋɛlɛ gbɔgɔsaga ŋga kìla pye wa Gabawɔn ca ki ni, katugu Yɛnŋɛlɛ li filisaga paraga go ŋga Yawe Yɛnŋɛlɛ li tunmbyee Moyisi wìla gbegele wa gbinri wi ni pa kìla pye wa Gabawɔn ca.
3 que fossem com ele até o lugar de adoração que ficava em Gibeão. Nessa cidade estava a Tenda da Presença de Deus , que Moisés, servo do Senhor , havia feito no deserto.
4 Ɛɛn fɔ Davidi wìla Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi lɛ wa Kiriyati Yeyarimu ca ma kari wi ni wa Zheruzalɛmu ca, ma saa wi tɛgɛ wa laga ŋga wìla gbegele wi kan ki ni, katugu wìla paraga go gbegele wi kan wa Zheruzalɛmu ca.
4 (A arca da aliança estava em Jerusalém, numa barraca que Davi tinha armado quando havia levado a arca de Quiriate-Jearim para Jerusalém.)
5 Tuguyɛnrɛ saraga wɔsaga ŋga Bezaleyɛli wìla gbegele kìla pye wa Yɛnŋɛlɛ cɛnsaga paraga go ki yɛgɛ sɔgɔwɔ fun. Bezaleyɛli to wo lawi ŋa Uri, Uri to wo lawi ŋa Huri. Salomɔ wo naa janwa wi ni pa pàa Yawe Yɛnŋɛlɛ li yewe wa ki laga ki na.
5 O altar de bronze, que havia sido feito por Bezalel, filho de Uri e neto de Hur, estava em frente da Tenda Sagrada. O rei Salomão e todo o povo de Israel foram lá para adorar a Deus.
6 A Salomɔ wì si lugu wa tuguyɛnrɛ saraga wɔsaga ki na Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ, wa filisaga paraga go ki ni, ma saara sogoworo waga kele (1 000) wɔ wa ki na Yɛnŋɛlɛ li yeri.
6 Ali, no altar de bronze, Salomão ofereceu a Deus em sacrifício mil animais, que foram completamente queimados.
7 Ki pilige ki yembinɛ li ni, a Yɛnŋɛlɛ lì sili yɛɛ naga Salomɔ wi na, maa pye fɔ: «Yaraga ŋga maa jaa, ki yɛnri na yeri, pa mi yaa ki kan ma yeri.»
7 Naquela noite Deus apareceu a Salomão e perguntou: — O que você quer que eu lhe dê?
8 A Salomɔ wì si Yɛnŋɛlɛ li yɔn sogo ma yo fɔ: «Mà kajɛŋgɛ gbɔgɔ pye na to Davidi wi kan, konaa màla tɛgɛ wunluwɔ pi na wa wi yɔnlɔ.
8 Ele respondeu: — Tu sempre mostraste um grande amor por Davi, o meu pai, e deixaste que eu ficasse como rei no lugar dele.
9 Koni Yawe Yɛnŋɛlɛ mboro ŋa ma yɛn Yɛnŋɛlɛ, sɛnrɛ nda mà yo na to Davidi wi kan, ma ti tiri yɛɛ yɔn fili. Mà jɛn màla tɛgɛ wunluwɔ cɛnlɛ la go na, na li leele pè lɛgɛ paa taambugɔ ki yɛn.
9 E agora, ó Senhor Deus, cumpre a promessa que fizeste ao meu pai. Já que me fizeste rei de um povo tão numeroso como o pó da terra,
10 Ki kala na, ki yaga ma tijinliwɛ naa kagala kɔrɔ jɛnmɛ kan na yeri, jaŋgo mi yaa la tanri yɛgɛ ŋga na mbanla ta ki leele mbele pe go na mbege jɛn, nakoma ambɔ wi mbe ya mbaa ma woolo mbele pè lɛgɛ yɛɛn pe yɛgɛ sinni?»
10 dá-me sabedoria e conhecimento para que eu possa governá-lo. Se não for assim, como poderei governar este teu grande povo?
11 Kona, a Yɛnŋɛlɛ lì si Salomɔ wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Kì kaa pye ko ki yɛn wa ma kotogo na, kì kaa pye mɛɛ penjagbɔrɔ yɛnri na yeri, mɛɛ yarijɛndɛ yɛnri na yeri, mɛɛ gbɔgɔwɔ yɛnri ma yɛɛ kan, mɛɛ yɛnri ma panrafɛnnɛ poro mbe ku, ma yɛrɛ si yɛnri mbe yinwetɔnlɔgɔ ta, ɛɛn fɔ, kì kaa pye tijinliwɛ naa kagala kɔrɔ jɛnmɛ mà yɛnri ma yɛɛ kan, jaŋgo na woolo mbele mɔ̀ɔ tɛgɛ wunluwɔ pe go na, mbe ya mbaa pe yɛgɛ sinni,
11 Deus disse a Salomão: — Visto que você pediu sabedoria e conhecimento para governar o meu povo, de quem eu fiz você rei, em vez de pedir riquezas, bens, ou honras, ou a morte dos seus inimigos, ou vida longa,
12 wele, tijinliwɛ po naa kagala kɔrɔ jɛnmɛ pi ni mìri kan ma yeri. Mbe taga wa ko na, mi yaa penjagbɔrɔ, naa yarijɛndɛ konaa gbɔgɔwɔ pi kan ma yeri. Wunlumbolo mbele pè keli ma yiri ma na wa fa ti cɛnlɛ ta ta, mbele pe yaa ka yiri ma puŋgo na, wa se ka ti cɛnlɛ ta ta.»
12 eu lhe darei sabedoria e conhecimento. E lhe darei também mais riquezas, bens e honras do que qualquer outro rei teve antes de você ou terá depois.
13 Ko puŋgo na, a Salomɔ wì si yiri wa Yɛnŋɛlɛ gbɔgɔsaga ŋga kìla pye wa Gabawɔn ca ki ni, ko ŋga filisaga paraga go kìla pye wa we, mɛɛ sɔngɔrɔ wa Zheruzalɛmu ca, ma saa naa wunluwɔ pi piin Izirayɛli woolo pe go na.
13 Então Salomão saiu do lugar de adoração que ficava em Gibeão, onde estava a Tenda Sagrada, e voltou para Jerusalém, onde governou o povo de Israel.
14 Salomɔ wìla malaga gbɔnwotoroye naa shɔn lugufɛnnɛ gbogolo wi yɛɛ kan. Malaga gbɔnwotoroye waga kele naa cɛnmɛ tijɛrɛ (1 400) konaa shɔn lugufɛnnɛ waga kɛ ma yiri shyɛn (12 000) pàa pye wi yeri. Wìla pele tɛgɛtɛgɛ wa cara nda malaga gbɔnwotoroye pàa pye ti ni konaa ma pele tɛgɛ wo wunlunaŋa wi yɛɛ tanla wa Zheruzalɛmu.
14 Salomão ajuntou mil e quatrocentos carros de guerra e doze mil cavalos de cavalaria. Espalhou uma parte deles por várias cidades e deixou o resto em Jerusalém.
15 Wunlunaŋa wìla ti, a warifuwe wo naa tɛ wi ni tì lɛgɛ wa Zheruzalɛmu ca paa sinndɛɛrɛ ti yɛn, ma ti a sɛdiri tire tì lɛgɛ wa fun paa yɛgɛ ŋga na sikomɔri tire ti yɛn ma lɛgɛ wa yanwira tigiwɛn tara ti ni we.
15 Em Jerusalém, durante o seu reinado, a prata e o ouro eram tão comuns como as pedras, e havia tantos cedros como as figueiras bravas que existem nas planícies de Judá.
16 Salomɔ wi shɔnye pàa pye na yinrigi pe ni wa Ezhipiti tara na paan pe ni. Wunlunaŋa wi safari wafɛnnɛ poro pele wɛlɛ pàa pye na kee ma saa na pe loo ŋgbeleye ŋgbeleye na paan pe ni. Pe sɔnŋgɔ kìla pye ma jɛn ma tɛgɛ.
16 Os agentes do rei controlavam a importação de cavalos de Musri e da Cilícia ,
17 Pàa pye na kee ma saa na malaga gbɔnwotoroye mbele loo wa Ezhipiti tara na paan pe ni, wi nuŋgba nuŋgba pyew wi sɔnŋgɔ kìla pye warifuwe pyɔ cɛnmɛ kɔgɔlɔni (600), shɔn nuŋgba nuŋgba pyew wi sɔnŋgɔ kìla pye warifuwe pyɔ cɛnmɛ naa nafa shyɛn ma yiri kɛ (150). Safari wafɛnnɛ pàa pye na paan pele ni fun na pe pɛrɛ Hɛti cɛnlɛ woolo konaa Siri tara wunlumbolo pe yeri.
17 e a importação de carros de guerra do Egito. Esses agentes forneciam cavalos e carros de guerra para os reis heteus e sírios, vendendo cada carro por seiscentas barras de prata e cada cavalo por cento e cinquenta barras de prata.
18 Salomɔ wìla ki kɔn maga tɛgɛ mbe shɛrigo gbɔgɔ kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ni konaa mbe wunluwɔ go kan wi yɛɛ kan.
18 — ausente —

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.