1 Reis 7
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH
1 Salomɔ wìla wi wunluwɔ go ki kan fun. Yɛlɛ kɛ ma yiri taanri wìla pye maga kan maga kɔ.
1 Salomão também construiu o seu palácio e levou treze anos para terminá-lo. O Salão da Floresta do Líbano media quarenta e quatro metros de comprimento por vinte e dois de largura, por treze e meio de altura. Ele tinha três fileiras de colunas de cedro, havendo quinze colunas em cada fileira, com vigas de cedro que se apoiavam nelas. O teto era de cedro, estendendo-se até as despensas, que eram apoiadas pelas colunas.
2 Wìla keli ma wunluwɔ go ŋga pe yinri Liban kɔlɔgɔ go ko kan gbɛn. Ki titɔnlɔwɔ pìla pye mɛtɛrɛ nafa shyɛn ma yiri kɛ. Ki gbemɛ pìla pye mɛtɛrɛ nafa ma yiri kaŋgurugo. Ki yagawa pìla pye mɛtɛrɛ kɛ ma yiri kaŋgurugo. Ki go kìla pye ma cɛn sɛdiri tire tiyagala koloyo tijɛrɛ na; pàa ki gona wi biri sɛdiri tiyapaara ni.
2 — ausente —
3 Pàa sɛdiri tire tipaara paragi tiyapaara ti na koŋgolo taanri. Kologo nuŋgba ki tipaara tìla pye kɛ ma yiri kaŋgurugo. Ki koloyo taanri tipaara tìla pye nafa shyɛn ma yiri kaŋgurugo. Ti ni fuun tìla pye ma cɛn tiyagala ke na.
3 — ausente —
4 Fenɛtiriye koloyo taanri yìla pye go ki kɛɛ ki ni fuun ki na. Kologo nuŋgba la pye nɔgɔna, kologo nuŋgba la pye nandogomɔ; kologo nuŋgba la pye wa naayeri. Fenɛtiriye pàa pye yɛsinmɛ nuŋgba na.
4 Nas paredes de cada lado havia três fileiras de janelas.
5 Go ki kɔɔrɔ ti ni fuun naa fenɛtiriye pe ni fuun pe ni, ti titɔnlɔwɔ naa ti gbemɛ pìla pye ma yala. Fenɛtiriye pàa pye yɛsinmɛ nuŋgba na. Pàa pye koloyo taanri.
5 Todas as portas e todas as janelas eram quadradas, e as três fileiras de janelas de cada parede ficavam exatamente em frente às fileiras de janelas da parede do outro lado.
6 Ko puŋgo na, a Salomɔ wì si go ka yɛgɛ kan naga yinri tiyagala go. Ki titɔnlɔwɔ pìla pye mɛtɛrɛ nafa ma yiri kaŋgurugo. Ki gbemɛ pìla pye mɛtɛrɛ kɛ ma yiri kaŋgurugo. Pàa ndɔgɔrɔ wɔ ki na maga biri wi tɔgɔtɔgɔ tiyagala ni, mari yɛgɛ kɛɛ ki tɔnlɔ.
6 O Salão das Colunas media vinte e dois metros de comprimento por treze e meio de largura. Ele tinha um pórtico que era coberto e sustentado por colunas.
7 Ko puŋgo na, a Salomɔ wì si go ka kan naa, naga yinri wunluwɔ jɔngɔ go. Pàa pye naga yinri fun kiti kɔngo. Pa wìla pye na leele pe kiti wi kɔɔn wa ki ni. Pàa sɛdiri tire maramara ki go ki lagapyew ki na, maga lɛ wa nɔgɔna fɔ ma saa gbɔn wa ki naayeri.
7 A Sala do Trono, também chamada de Salão do Julgamento, onde Salomão julgava as questões, era forrada de cedro desde o chão até as vigas.
8 Salomɔ wìla wi yɛɛra wɔnlɔgo ki kan laga ka yɛgɛ ni, maga lali Liban kɔlɔgɔ go ki ni. Ɛɛn fɔ, ki kanlɔmɔ pìla pye ja sannda ti ni.
8 Em outro pátio, atrás da Sala do Trono, ficava a casa onde Salomão morava. A construção era do mesmo estilo das outras. Salomão também fez uma casa do mesmo tipo para a sua esposa, a filha do rei do Egito.
9 Ki yinrɛ ti ni fuun, naa yinrɛ nda pàa kan wa funwa na konaa loŋgogbɔgɔ ki mbogo ki ni, mbege lɛ wa ki mboro ti nɔgɔna, fɔ sa gbɔn wa naayeri pàa ti kan sinndɛɛrɛ tiyɔnrɔ ni, nda pàa tɛ. Pàa ki sinndɛɛrɛ ti kanŋgɔlɔyɔ shyɛn yi tɛ sinndɛɛrɛ tɛgbenɛ ni, mayi yɔn yala.
9 Todas essas construções e também o grande pátio foram feitos de pedras escolhidas, desde os alicerces até a beira do telhado. As pedras foram preparadas na pedreira e cortadas sob medida, sendo os lados de dentro e de fora cortados com serras.
10 Sinndɛɛrɛ tugbɔɔrɔ tiyɔnrɔ tari pàa lɛ ma pye go ki nɔgɔ lesinndɛɛrɛ. Ki sinndɛɛrɛ ta titɔnlɔwɔ la pye mɛtɛrɛ kaŋgurugo kaŋgurugo; ta titɔnlɔwɔ la pye tijɛrɛ tijɛrɛ.
10 Os alicerces foram feitos com pedras grandes preparadas na pedreira; algumas tinham três metros e meio de comprimento, e outras, quatro metros e meio de comprimento.
11 Pàa sinndɛɛrɛ tiyɔnrɔ nda pè taanla ma tɛtɛ ta tagataga sinndɛɛrɛ tugbɔɔrɔ tiyɔnrɔ ti go na ma pinlɛ sɛdiri tire ni.
11 Por cima delas, foram colocadas pedras caras, cortadas sob medida, e vigas de cedro.
12 Wunluwɔ go ki loŋgo mbogo pàa ki kan maga maga sinndɛɛrɛ nda pè tɛtɛ ti kologo taanri ni, naa sɛdiri tire tiyara kologo nuŋgba ni, paa yɛgɛ ŋga na Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki loŋgo mbogo naa ki ndɔgɔrɔ mbogo pàa ki kan we.
12 O pátio do palácio, o pátio interno do Templo e a sala de entrada do Templo tinham paredes feitas com uma carreira de vigas de cedro para cada três carreiras de pedras cortadas.
13 Ko puŋgo na, a wunlunaŋa Salomɔ wì si tun wa Tiri ca, a pè saa tunmbyee wa yeri wi kan, ŋa pàa pye na yinri Hiramu.
13 O rei Salomão mandou buscar um homem chamado Hurã, um artífice que morava na cidade de Tiro e que era especialista em trabalhos de bronze.
14 Hiramu wìla pye naŋgunjɔ wa pinambyɔ, ma yiri wa Nɛfitali cɛnlɛ li ni. Wi to wìla pye Tiri ca fɛnnɛ woo. Hiramu wìla pye tuguyɛnrɛ tunŋgo pyefɔ. Wìla pye tijinliwɛ fɔ konaa kajɛnŋɛ; wìla ya na kapyɔ tunndo cɛnlɛ pyew ti piin tuguyɛnrɛ ni. A wì si pan wa wunlunaŋa Salomɔ wi yeri, maa tunndo ti ni fuun ti pye.
14 O seu pai, que já havia morrido, era de Tiro e também havia sido artífice especializado em bronze; a sua mãe era da tribo de Naftali. Hurã era um artífice inteligente e capaz. Ele aceitou o convite de Salomão e se encarregou de todo o trabalho em bronze.
15 Hiramu wìla tuguyɛnrɛ tiyagala shyɛn gbegele. Li koŋgbanna li yagawa pìla pye mɛtɛrɛ kɔlɔjɛrɛ. Li gbemɛ mbeli maga mbeli fili pìla pye mɛtɛrɛ kaŋgurugo naa kɔngɔ. Pa tiyala shyɛn wolo làa pye ma fun.
15 Hurã fundiu duas colunas de bronze, cada uma com oito metros de altura e um metro e setenta de diâmetro, e as colocou na entrada do Templo.
16 A wì si tuguyɛnrɛ yan ma tiyagala ke gona tɔnyaara shyɛn gbegele mberi jiile tiyagala ke go na. Ki gona tɔnyaara ti ni fuun nuŋgba nuŋgba ti yagawa pìla pye mɛtɛrɛ shyɛnzhyɛn naa kɔngɔ.
16 Ele fez também dois remates de coluna, cada um com dois metros e vinte de altura, para serem colocados no alto das colunas.
17 A wì si tuguyɛnrɛ ta gbegele paa mɛrɛ yɛn konaa ma yɔngɔwɔ yaŋgala gbegele, mɛɛ ti lele tiyagala ke gona tɔnyaara ti na mari fere. Ki yaara ti kɔlɔshyɛn kɔlɔshyɛn tìla pye tiyagala ke gona tɔnyaara ti nuŋgba nuŋgba pyew ti na.
17 O alto de cada coluna era enfeitado com um desenho de correntes entrelaçadas
18 A Hiramu wì si girenadi tige pire yanlɛrɛ gbegele koŋgolo shyɛn, ma mɛrɛ ti nuŋgba nuŋgba pyew ti lele ti na, mari maga mari fili, ma tiyagala ke gona wi fere.
18 e duas carreiras de romãs feitas de bronze.
19 Pàa tiyagala ke gona tɔnyaara ta gbegele ndɔgɔrɔ tiyagala ke go na. Ti ni fuun nuŋgba nuŋgba ti yagawa pìla pye mɛtɛrɛ shyɛnzhyɛn. Pàa ti gbegele paa masho pɔlɔ yarifyɛɛnrɛ yɛn.
19 Os remates das colunas tinham o formato de lírios, mediam um metro e oitenta de altura
20 Gona tɔnyaara nda tìla pye tiyagala shyɛn ke go na, pàa girenadi tige pire yanlɛrɛ cɛnmɛ shyɛn (200) gbegele mari maga mari fili wa naayeri, le gbuŋgbunɔ na làa pye wa mɛrɛ ti naayeri li tanla.
20 e foram colocados numa parte redonda que ficava por cima do desenho de correntes. Em cada remate de coluna havia duzentas romãs de bronze colocadas em duas carreiras.
21 Hiramu wìla tiyagala shyɛn ke kan wa shɛrigo gbɔgɔ ki yɛgɛ. Wìla nuŋgba kan kalige kɛɛ ki na, mali mɛgɛ taga nali yinri Yakini; ma nuŋgba kan kamɛŋgɛ kɛɛ ki na, mali mɛgɛ taga nali yinri Bowazi.
21 Hurã colocou essas duas colunas de bronze na frente da entrada do Templo. A que ficava no lado sul se chamava Jaquim , e a que ficava no lado norte se chamava Boaz .
22 A wì si masho pɔlɔ yarifyɛɛnrɛ yanlɛrɛ gbegele mari tagataga tiyagala ke ni fuun nuŋgba nuŋgba ke go na. Pa tiyagala ke gbegewe pìla kɔ yɛɛn.
22 Os remates das colunas em forma de lírios, feitos de bronze, estavam no alto das colunas. E assim foi terminado o trabalho das colunas.
23 Ko puŋgo na, a Hiramu wì si tuguyɛnrɛ yan ma jogoyaraga gbegbeŋge ki gbegele. Kìla pye kiiri. Ki yɛgɛ pyɛlɛwɛ pìla pye mɛtɛrɛ kaŋgurugo. Ki yagawa pìla pye mɛtɛrɛ shyɛn naa kɔngɔ. Mbege gbemɛ pi maga mbege fili, ki mana li titɔnlɔwɔ pìla pye mɛtɛrɛ kɛ ma yiri kaŋgurugo.
23 Hurã fez um tanque redondo de bronze, com dois metros e vinte de profundidade, quatro metros e quarenta de diâmetro e treze metros e vinte de circunferência.
24 Wìla kolokɛnti tirige pire yanlɛrɛ gbegele jogoyaraga gbegbeŋge ki yɔn kɛɛrɛ ki nɔgɔ, maga maga fili; mɛtɛrɛ kɔngɔ nuŋgba nuŋgba pyew kolokɛnti pire yanlɛrɛ kɛ tìla pye wa, ma jogoyaraga ki maga maga fili. Kolokɛnti pire yanlɛrɛ tìla pye koloyo shyɛn maga fili. Pàa tuguyɛnrɛ yan ma ti ni fuun ti pinlɛ mari gbegele nuŋgba jogoyaraga gbegbeŋge ki ni.
24 Ao redor da borda de fora do tanque havia duas carreiras de cabaças de bronze que haviam sido fundidas todas em uma só peça junto com o tanque.
25 Jogoyaraga kìla pye ma tɛgɛ tuguyɛnrɛ napɛnɛ kɛ ma yiri shyɛn na. Napɛnɛ taanri la pye ma yɛgɛ wa yɔnlɔparawa kamɛŋgɛ kɛɛ yeri. A taanri yɛgɛ wa yɔnlɔ tosaga kɛɛ yeri. A taanri yɛgɛ wa yɔnlɔparawa kalige kɛɛ yeri. A taanri yɛgɛ wa yɔnlɔ yirisaga kɛɛ yeri. Pe ni fuun pàa pye ma puŋgo wa pe yɛɛ yeri wa jogoyaraga gbegbeŋge ki nɔgɔ.
25 O tanque se apoiava sobre as costas de doze touros de bronze que olhavam para fora: três olhavam para o norte, três olhavam para o oeste, três olhavam para o sul, e três olhavam para o leste.
26 Jogoyaraga ki liriwɛn pìla pye paa kɛndala gbemɛ yɛn. Wìla ki yɔn ki gbegele paa wɔjɛnnɛ wogo yɛn, ma yiri masho pɔlɔ yarifyɛɛnrɛ kɔrɔgɔ. Litiri waga nafa shyɛn (40 000) si wìla pye na yiin wa ki ni.
26 A grossura das paredes do tanque era de quatro dedos. A sua borda era como a borda de um copo, curvando-se para fora como as pétalas de um lírio. A capacidade do tanque era de mais ou menos quarenta mil litros.
27 Kona, a Hiramu wì si tuguyɛnrɛ wotoro kɛ gbegele. Ki wotoroye pe ni fuun nuŋgba nuŋgba pe titɔnlɔwɔ pìla pye mɛtɛrɛ shyɛnzhyɛn, pe gbemɛ pìla pye mɛtɛrɛ shyɛnzhyɛn, a pe yagawa pì pye mɛtɛrɛ nuŋgba nuŋgba naa kɔngɔ.
27 Hurã fez também dez carretas de bronze. Cada uma media um metro e oitenta de comprimento, um metro e oitenta de largura e um metro e trinta de altura.
28 Pàa ki wotoroye pe gbegele yɛgɛ ŋga na ki ŋga: Pàa tuguyɛnrɛ gbɔn papara papara ma pe kanŋgara na tijɛrɛ tijɛrɛ ti gbegele, mɛɛ ta gbɔn papara papara ma to tɛgɛ mari yigiyigi wa ti yɛngɛlɛ ke na.
28 Elas foram feitas de painéis quadrados, que eram montados em molduras.
29 A wì si jaraye yanlɛɛlɛ, naa napɛnɛ yanlɛɛlɛ konaa sherubɛnye yanlɛɛlɛ gbegele wotoroye pe kanŋgara na tuguyɛnrɛ papara papara ti na, konaa pe yɛgɛ kɛɛ naa pe puŋgo kɛɛ ki na. A wì si yarifyɛɛnrɛ yanlɛrɛ ta gbegele wa jaraye poro naa napɛnɛ pe go na konaa wa pe nɔgɔna, a tila yɔlɔ.
29 Nesses painéis havia figuras de leões, touros e querubins . E, nas molduras acima e abaixo dos leões e dos touros, havia desenhos de espirais em relevo.
30 Tuguyɛnrɛ ŋgeere tijɛrɛ tijɛrɛ tìla pye wotoroye pe ni fuun nuŋgba nuŋgba pe na. Pàa ŋgeere ti lele tugurɔn kanŋgagala ŋgele ni, pàa ke gbegele tuguyɛnrɛ ni fun. Ki tuguyɛnrɛ kanŋgagala kàa pye ma ye tuguyɛnrɛ tɔgɔyaara tijɛrɛ ni, wa wotoro wi yɛngɛlɛ tijɛrɛ ke na. Ki tuguyɛnrɛ kanŋgagala koro naa wotoro wi tugurɔn ti ni, pàa ti pinlɛ mari gbegele mari mara ti yɛɛ na. Ɛɛn fɔ ke titɔnlɔwɔ pi sila toro yarifyɛɛnrɛ ti titɔnlɔwɔ pi na.
30 Cada carreta tinha quatro rodas de bronze, com eixos de bronze. Nos quatro cantos havia apoios de bronze para uma bacia; os apoios eram enfeitados com figuras de espirais em relevo.
31 Wa wotoro nuŋgba nuŋgba pyew wi go na, pàa wege ka kɔn wa kiiri. Ki tijuguwo pìla pye mɛtɛrɛ kɔngɔ. Ki nawa pi pyɛlɛwɛ pìla pye mɛtɛrɛ kɔngɔ naa kɔngɔ ki kɔngɔ. Ko kìla pye yaara lesaga ye. Ki wege laga ŋga kìla pye wa go na, yɛngɛlɛ tijɛrɛ la pye ki na. Ke sila pye kiiri. Ki titɔnlɔwɔ naa ki gbemɛ pi ni fuun pìla pye ja. Hiramu wìla yaara ta yanlɛrɛ keregi keregi ki na maga fere.
31 No alto havia uma guarnição redonda para a bacia. Essa guarnição passava quarenta e cinco centímetros para cima do alto da carreta e dezoito centímetros para baixo, para dentro dela. Ao redor dela havia entalhes.
32 Wotoroye pe ŋgeere tijɛrɛ tìla pye wa tuguyɛnrɛ papara papara ti nɔgɔna. Ŋgeere tìla pye ma ye tugurɔn kanŋgagala ŋgele ni, kàa pye ma kan wa wotoroye pe nɔgɔ ki na. Ŋgeere ti ni fuun nuŋgba nuŋgba ti yagawa pìla pye mɛtɛrɛ kɔngɔ naa kɔngɔ ki kɔngɔ.
32 As rodas tinham sessenta e sete centímetros de altura; elas ficavam debaixo dos painéis, e os eixos eram feitos em uma só peça com as carretas.
33 Pàa ki wotoroye pe ŋgeere ti gbegele paa wotoroye mbele shɔnye maa tilele pe woro ti yɛn. Ŋgeere tìla pye ma ye tugurɔn kanŋgagala ŋgele ni, naa ŋgeere ti zandiye pe ni, naa ɛrɛyɔnye pe ni konaa muwayoye pe ni, pàa ti gbegele tuguyɛnrɛ ni.
33 As rodas eram como as rodas de uma carruagem; os seus eixos, bordas, raios e os seus cubos eram todos de bronze.
34 Tugumbogoŋgolo ŋgele kàa pye ma kurukuru wa wotoro nuŋgba nuŋgba pyew wi yɛngɛlɛ tijɛrɛ ke na, koro naa wotoroye pe tugurɔn sannda pyew ti ni, tìla pye ma mara ti yɛɛ na.
34 Havia quatro apoios nos cantos, debaixo de cada carreta, os quais formavam uma só peça com a carreta.
35 Wege ŋga kìla pye wa wotoro nuŋgba nuŋgba pyew wi go na, pàa yaraga ka gbegele kiiri maga maga. Ki yaraga kiiri ki nawa pi pyɛlɛwɛ pìla pye mɛtɛrɛ kɔngɔ ki kɔngɔ. Wotoro wìla pye ma cɛn tugurɔn nda na, naa wi kanŋgara na tuguyɛnrɛ papara papara ti ni konaa naayeri tugurɔn ti ni, tìla pinlɛ ma gbegele nuŋgba wotoro wi ni.
35 Havia uma braçadeira de vinte e dois centímetros ao redor do alto de cada carreta; os seus apoios e os painéis formavam uma só peça com a carreta.
36 Wotoroye pe tugurɔn naa pe tuguyɛnrɛ papara papara ti lara nda pe sila yaraga keregi wa ti na, Hiramu wìla sherubɛnye, naa jaraye konaa sɛngɛmbanra yanlɛrɛ keregi keregi ki lara ti na, mɛɛ yarifyɛɛnrɛ gbegele mari maga.
36 Os apoios e os painéis eram enfeitados com figuras de querubins, leões e palmeiras, que cobriam todo o espaço que havia; e ao redor dessas figuras havia desenhos em espiral.
37 Wotoroye kɛ pe ni fuun pe gbegelelɔmɔ pìla pye ja. Tugurɔn wìla yan ma pe ni fuun pe gbegele. Pe ni fuun pe titɔnlɔwɔ, naa pe gbemɛ naa pe yagawa konaa pe cɛnlɔmɔ pìla pye nuŋgba.
37 Foi assim, então, que as carretas foram feitas; todas elas eram iguais, tendo o mesmo tamanho e formato.
38 Ko puŋgo na, a Hiramu wì si jogoyaara kɛ gbegele tuguyɛnrɛ ni. Jogoyaraga ki nuŋgba nuŋgba pyew ki yagawa pìla pye mɛtɛrɛ shyɛn. Litiri waga kele ŋgele naa cɛnmɛ kɔgɔlɔni (1 600) si wi mbaa ya ye ti nuŋgba nuŋgba pyew ki ni. Jogoyaraga nuŋgba la pye ma taga wotoroye kɛ pe nuŋgba nuŋgba pyew pe na.
38 Hurã fez também dez bacias de bronze, uma para cada carreta. Cada bacia tinha um metro e oitenta de diâmetro, e a sua capacidade era de mais ou menos oitocentos e trinta litros.
39 Wìla wotoroye pe kaŋgurugo tɛgɛ wa shɛrigo gbɔgɔ ki kalige kɛɛ ki na, ma pinlɛ pe jogoyaara ti ni, mɛɛ kaŋgurugo sanmbala pe tɛgɛ wa shɛrigo gbɔgɔ ki kamɛŋgɛ kɛɛ ki na, ma pinlɛ pe jogoyaara ti ni. A wì si jogoyaraga gbegbeŋge ki tɛgɛ wa shɛrigo gbɔgɔ ki kalige kɛɛ ki na, yɔnlɔparawa kalige kɛɛ naa yɔnlɔ yirisaga sɔgɔwɔ pi ni.
39 Ele colocou cinco carretas no lado sul do Templo e as outras cinco no lado norte. O tanque ele colocou no canto sudeste. duas colunas; dois remates em forma de taças, que ficavam em cima das colunas; desenhos de correntes entrelaçadas de cada remate; quatrocentas romãs de bronze, em duas carreiras de cem, ao redor do desenho de cada remate; dez carretas; dez bacias; um tanque; doze touros que sustentavam o tanque; caldeirões, pás e bacias. Todos os objetos destinados ao Templo que Hurã fez para o rei Salomão eram de bronze polido.
40 Kona, a Hiramu wì si tasaala, naa cɔnrɔ koliyaara konaa wɔjɛŋgɛlɛ ke gbegele.
40 — ausente —
41 Tiyagala shyɛn, naa ke gona tɔnyaara shyɛn nda ti yaa jiile wa ke go na ti ni, konaa mɛrɛ shyɛn nda ti yaa tɛgɛ mbe gona tɔnyaara ti tɔn ti ni;
41 — ausente —
42 naa girenadi tige pire yanlɛrɛ cɛnmɛ tijɛrɛ (400) ti ni, to nda ti yaa pye mbe yanŋga yanŋga wa mɛrɛ shyɛn ti na. Girenadi tige pire yanlɛrɛ koloyo shyɛnzhyɛn yi yaa pye mɛrɛ ti nuŋgba nuŋgba pyew ti na, wa tiyagala ke tɔnyaara ti go na;
42 — ausente —
43 naa wotoroye kɛ pe ni, naa jogoyaara kɛ nda pàa tɛgɛ wa wotoroye pe nawa ti ni;
43 — ausente —
44 naa jogoyaraga gbegbeŋge ki ni, ko ŋga ki cɛnlɛ làa pye li yɛ, konaa kìla pye ma tɛgɛ napɛnɛ yanlɛɛlɛ kɛ ma yiri shyɛn mbele na pe ni,
44 — ausente —
45 naa cɔrɔ ti ni, naa cɔnrɔ koliyaara ti ni konaa wɔjɛŋgɛlɛ ke ni. Hiramu wìla ki yaara nda ti ni fuun ti gbegele wunlunaŋa Salomɔ wi kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ko woro. Wìla ti ni fuun ti gbegele tuguyɛnrɛ ni, nda ti yɛn ma wɔlɔgɔ.
45 — ausente —
46 Wunlunaŋa wìla ti a pège tuguyɛnrɛ ti yan wa Zhuridɛn gbaan wi funwa laga falafala ki ni, wa Sukɔti naa Zaritan cara ti sɔgɔwɔ pi ni.
46 O rei mandou que tudo fosse feito na fundição, entre Sucote e Sartã, no vale do rio Jordão.
47 Salomɔ wìla ti a pège yaara ti ni fuun ti gbegele, pee tuguyɛnrɛ ti culo yɔn ki jate, katugu tìla lɛgɛ fɔ jɛŋgɛ.
47 Salomão não mandou pesar esses objetos de bronze porque eram muitos, e por isso o seu peso nunca foi calculado.
48 Kona, a Salomɔ wì si ti a pè Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yaara sannda pyew ti gbegele. Tori nda yɛɛn: Saraga wɔsaga ŋga pàa gbegele tɛ ni, naa tɛ tabali wi ni, wo ŋa buru ŋa pe ma kan Yɛnŋɛlɛ yeri pàa pye naa teri wi na we;
48 Salomão também mandou fazer para o Templo os seguintes objetos de ouro: o altar; a mesa para os pães oferecidos a Deus;
49 naa fitanladagaye mbele pàa gbegele tɛ piiri ni pe ni, ma pe tɛgɛ wa lajɛŋgɛ kpoyi ki yɛgɛ. Kaŋgurugo la pye kalige na, kaŋgurugo la pye kamɛŋgɛ na; naa yarifyɛɛnrɛ yanlɛrɛ ti ni, naa fitanladagaye pe ni, naa pe yɔn yirigeyaara nda tìla pye tɛ woro ti ni;
49 os dez castiçais que ficavam em frente ao Lugar Santíssimo , cinco no lado sul e cinco no lado norte; as flores, as lamparinas e as tenazes;
50 naa tasaala pe ni, naa gbeŋgele ke ni, naa leyaara ti ni, naa wɔjɛŋgɛlɛ ke ni, naa naŋganra wɔyaara ti ni, pàa ti gbegele tɛ piiri ni. Shɛrigo gbɔgɔ nawa kɔɔrɔ, to nda ti yɛn lajɛŋgɛ kpoyi ki kɔɔrɔ re, ti sanriyɛnye poro naa shɛrigo gbɔgɔ yeyɔngɔ kɔɔrɔ woolo pe ni, pàa pe ni fuun pe gbegele tɛ ni.
50 as taças, as tesouras de cortar pavios de lamparinas, as bacias, os pratos para o incenso e os braseiros; as dobradiças para as portas do Lugar Santíssimo e para as portas do Templo que davam para fora. Todos esses objetos foram feitos de ouro.
51 Tunŋgo ŋga fuun wunlunaŋa Salomɔ wìla pye wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, pa kìla kɔ yɛɛn. Ko puŋgo na, wi to Davidi wìla yaara nda tɛgɛ ti yɛ Yɛnŋɛlɛ li kan, warifuwe, naa tɛ konaa yaapire ti ni, a wì siri lɛ ma saa ti tɛgɛ wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki yarijɛndɛ tɛgɛsaga ki ni.
51 Quando o rei Salomão terminou todo o trabalho do Templo, colocou na sala do tesouro do Templo todas as coisas que Davi, o seu pai, havia separado para o Senhor Deus, isto é, a prata, o ouro e outros objetos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.