1 Reis 21
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs VC
1 Ki kagala ke puŋgo na, kala na làa pye li na: «Naŋa wà la pye wa Zhizireyɛli ca, pàa pye naa yinri Nabɔti. Ɛrɛzɛn kɛrɛ la pye wi yeri wa Zhizireyɛli ca. Ki kɛrɛ tìla pye ma mara Samari tara wunlunaŋa Ashabu wi wunluwɔ go ki na.»
1 Passado tudo isso, aconteceu o seguinte: Nabot de Jezrael possuía uma vinha nessa cidade, ao lado do palácio de Acab, rei de Samaria.
2 Pilige ka, a Ashabu wì si Nabɔti wi pye fɔ: «Ma ɛrɛzɛn kɛrɛ ti kan na yeri, mi yaa ti pye sɛgɛ kɛrɛ, katugu ti yɛn le na go ki tanla. Mi yaa ɛrɛzɛn kɛrɛ ta yɛgɛ kan ma yeri nda ti yɔnlɔ, nda tì yɔn ma wɛ. Na ko sɔɔn ndanla pa mi yaa ti sɔnŋgɔ ki kan ma yeri penjara.»
2 Acab disse a Nabot: Cede-me tua vinha, para que eu a transforme numa horta, porque está junto de minha casa. Dar-te-ei em troca uma vinha melhor, ou se o preferires, pagar-te-ei em dinheiro o seu valor.
3 Ɛɛn fɔ, a Nabɔti wì si Ashabu wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Laga ŋga na tɛlɛye pè kan na yeri kɔrɔgɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ lilan shɔ mbe sa ko kan mboro yeri.»
3 Nabot, porém, respondeu a Acab: Deus me livre de ceder-te a herança de meus pais!
4 A Ashabu wì si sɔngɔrɔ ma kari wi go jatere piriwɛn naa yɛsanga ni Zhizireyɛli ca fɛnnɛ naŋa Nabɔti wìla sɛnrɛ nda yo ti kala na. Nabɔti wìla wi pye ma yo fɔ: «Na tɛlɛye pè laga ŋga kan na yeri kɔrɔgɔ, mi sege kan ma yeri.» A wì si saa sinlɛ wa wi sinlɛyaraga ki na ma yɛgɛ wa wa mbogo ki yeri; wi sila yaraga kpɛ ko ka.
4 Acab voltou para a sua casa sombrio e irritado, por ter Nabot de Jezrael recusado ceder-lhe a herança de seus pais. Estendeu-se na cama com o rosto voltado para a parede, e não quis comer.
5 A wi jɔ Yezabɛli wì si pan le wi tanla, ma suu yewe ma yo fɔ: «Yiŋgi kɔɔn nawa pi tanga ma na fɔ a mà je yaakara ti na?»
5 Jezabel, sua mulher, veio ter com ele e disse-lhe: Por que estás de mau humor e não queres comer?
6 A wì suu jɔ wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Mì saa para Zhizireyɛli ca fɛnnɛ naŋa Nabɔti wi ni maa pye fɔ: ‹Ma ɛrɛzɛn kɛrɛ ti pɛrɛ na yeri, nakosima na ki kɔɔn ndanla mi yaa ta yɛgɛ kan ma yeri ti yɔnlɔ.› Ɛɛn fɔ, a wì silan yɔn sogo ma yo fɔ: ‹Mi sanla ɛrɛzɛn kɛrɛ ti kan ma yeri.› »
6 Ele respondeu: Falei a Nabot de Jezrael, propondo-lhe que me vendesse a sua vinha, ou, se o preferisse, que a trocasse comigo por outra melhor; mas ele respondeu-me: Não te cederei a minha vinha.
7 Kona, a wi jɔ Yezabɛli wì suu pye fɔ: «Mboro ma ma yɛn Izirayɛli tara wunlunaŋa we le? Yiri ma li, maa yɔgɔri. Mi jate mi yaa Zhizireyɛli ca fɛnnɛ naŋa Nabɔti wi ɛrɛzɛn kɛrɛ ti kan ma yeri.»
7 Jezabel, sua mulher, disse-lhe: Não és tu, porventura, o rei de Israel? Vamos! Come, não te incomodes. Eu te darei a vinha de Nabot de Jezrael.
8 A Yezabɛli wì si sɛwɛɛlɛ yɔnlɔgɔ Ashabu wi mɛgɛ na, mɛɛ Ashabu wi mɛgɛ ki tɛgɛrɛ tɛgɛyaraga ki tagataga pe na, mɛɛ pe torogo Nabɔti wi ca lelɛɛlɛ naa kagala yɛgɛ wɔfɛnnɛ pe yeri.Tɛgɛrɛ tɛgɛyaara tà la pye vegembele|src="HK00159c.tif" size="col" ref="1 Wunlu 21.8"
8 Escreveu ela, então, uma carta em nome do rei, selou-a com o selo real, e mandou-a aos anciãos e aos notáveis da cidade, concidadãos de Nabot.
9 Wìla ki yɔnlɔgɔ wa sɛwɛɛlɛ pe ni ma yo fɔ: «Ye pilige ka tɛgɛ yege yo lagapyew, fɔ lere pyew wi yeŋge le. Ye Nabɔti wi tɛgɛ ki kapyege ki yɛgɛ na.
9 Eis o que dizia na carta: Promulgai um jejum, fazei sentar Nabot num lugar de honra,
10 Ye lejagala shyɛn tɛgɛ wi yɛgɛ sɔgɔwɔ, pe baga wi na pe yo fɔ wì Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ki jɔgɔ, ma wunlunaŋa wi mɛgɛ ki jɔgɔ. Ko puŋgo na, ye saa wa sinndɛɛrɛ ni yoo gbo.»
10 e mandai vir diante dele dois homens inescrupulosos que o acusem, dizendo: Este amaldiçoou a Deus e ao rei. - Conduzi-o em seguida para fora da cidade e apedrejai-o até que morra!
11 Nabɔti wi ca woolo, naa wi ca lelɛɛlɛ konaa kagala yɛgɛ wɔfɛnnɛ pe ni, poro mbele pàa pye wi ni wa ca nuŋgba ki ni, a pè sigi pye paa yɛgɛ ŋga na Yezabɛli wìla ki yo pe kan we. Sɛnrɛ nda wìla le wa sɛwɛɛlɛ pe ni ma torogo pe kan, a pè sigi pye ma.
11 Os homens da cidade, os anciãos e os notáveis, concidadãos de Nabot, fizeram o que ordenava Jezabel, segundo o conteúdo da carta que lhes tinha mandado.
12 A pè si pilige tɛgɛ yeŋge lege ki na, mɛɛ Nabɔti wi tɛgɛ wi pye ki gbogolomɔ pi yɛgɛ.
12 Promulgaram um jejum e fizeram Nabot sentar-se num lugar de honra.
13 A ki lejagala shyɛn pè si pan ma cɛn Nabɔti wi yɛgɛ sɔgɔwɔ, mɛɛ baga wi na janwa wi yɛgɛ na ma yo fɔ: «Nabɔti wì Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ki jɔgɔ, ma wunlunaŋa wi mɛgɛ ki jɔgɔ.» Kì kaa pye ma, a pè si kari wi ni wa ca ki puŋgo na, ma saa wi wa sinndɛɛrɛ ni maa gbo.
13 Vieram então os dois miseráveis, colocaram-se diante dele e fizeram publicamente a deposição seguinte contra ele: Nabot amaldiçoou a Deus e ao rei. Depois disto, levaram-no para fora da cidade, onde foi apedrejado e morreu.
14 Ko puŋgo na, a pè si leele torogo wa Yezabɛli wi yeri ma yo fɔ pè Nabɔti wi wa sinndɛɛrɛ ni maa gbo.
14 E mandaram dizer a Jezabel: Nabot foi apedrejado e morto.
15 Naa Yezabɛli wìla kaa ki logo ma yo fɔ pè Nabɔti wi wa sinndɛɛrɛ ni maa gbo, a wì si Ashabu wi pye fɔ: «Yiri ma sa Zhizireyɛli ca fɛnnɛ naŋa Nabɔti wi ɛrɛzɛn kɛrɛ ti lɛ mari ta, to nda wìla je ti na ma yo wi seri pɛrɛ ma yeri we; katugu Nabɔti wi woro go na, wì ku.»
15 Quando ela soube que Nabot fora apedrejado e morto, foi dizer a Acab: Vai e toma posse da vinha que Nabot de Jezrael te recusara vender. Ele já não vive; está morto.
16 Naa Ashabu wìla kaa ki logo ma yo Nabɔti wì ku, a wì si yiri ma kari sa Zhizireyɛli ca fɛnnɛ naŋa Nabɔti wi ɛrɛzɛn kɛrɛ ti lɛ mberi pye wi woro.
16 Acab, tendo ouvido dizer que Nabot morrera, levantou-se e dirigiu-se para a sua vinha, para tomar posse dela.
17 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para Tishibe ca fɛnnɛ naŋa Eli wi ni maa pye fɔ:
17 Então a palavra do Senhor foi dirigida a Elias, o tesbita:
18 «Yiri ma sa Izirayɛli tara wunlunaŋa Ashabu wi fili, wo ŋa wa Samari ca we. Wowi ŋa yɛɛn wa Nabɔti ɛrɛzɛn kɛrɛ ti ni, wì kari sari lɛ mberi pye wi woro.
18 Vai; desce ao encontro de Acab, rei de Israel, que mora em Samaria, ei-lo que desce a tomar posse da vinha de Nabot.
19 Ma saga yo wi kan fɔ mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ pa mì yo yɛɛn fɔ: ‹Wele, mà lere gbo, mɛɛ pan naa mboo yarijɛndɛ ti lɛ mberi pye ma woro!› Maga yo wi kan naa fɔ mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ pa mì yo yɛɛn fɔ: ‹Pyɔɔnlɔ pè Nabɔti wi kasanwa pi laala laga ŋga na, pe yaa kɔɔn woo pi laala le ki laga nuŋgba ki na.› »
19 Dir-lhe-ás: Isto diz o Senhor: Mataste, e agora usurpas! - E ajuntarás: Eis o que diz o Senhor: No mesmo lugar em que os cães lamberam o sangue de Nabot, lamberão também o teu.
20 Naa Ashabu wìla kaa Eli wi yan, a wì sho fɔ: «E, na mbɛnfɔ mà pan na kɔrɔgɔ lagamɛ naa?»
20 Acab exclamou: Encontraste-me de novo, ó meu inimigo? Sim!, respondeu Elias. Porque te vendeste para fazer o mal aos olhos do Senhor.
21 Ki kala na, Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo fɔ: Wele, mi yaa ti jɔlɔgɔ gbɔgɔ mbe to ma na; mbe mboro naa ma setirige piile pe ni ye tɔngɔ mbe ye kɔ pew. Nambala mbele fuun pe yɛn Ashabu wi go woolo, kulolo naa leseele, mi yaa pe ni fuun pe kɔ mbe pe wɔ wa Izirayɛli gbogolomɔ woolo pe ni.
21 Farei cair o mal sobre ti, varrer-te-ei, exterminarei da família de Acab em Israel todo varão, seja escravo ou livre.
22 Mi yaa ma go ki pye paa Nebati pinambyɔ Yerobowamu wi go ki yɛn, konaa paa Ahiya pinambyɔ Bayesha wi go ki yɛn, katugu màla nawa pi ŋgban, naa mà ti Izirayɛli woolo pè kapege pye we.»
22 Farei de tua casa o que fiz da de Jeroboão, filho de Nabat, e da de Baasa, filho de Aías, porque me provocaste à ira e arrastaste Israel ao pecado.
23 Yawe Yɛnŋɛlɛ làa para fun Yezabɛli wi wogo na ma yo fɔ: «Pyɔɔnlɔ pe yaa ka Yezabɛli gboo wi ka wa Zhizireyɛli ca mbogo ki tanla.
23 E eis agora o que diz o Senhor contra Jezabel: Os cães devorarão Jezabel na terra de Jezrael.
24 Ashabu wi go lere ŋa fuun ka ku wa ca nawa, pyɔɔnlɔ pe yaa wo ka. Ŋa fuun ka si ku wa wasege, naayeri sannjɛrɛ ti yaa wo yɔli.»
24 Todo membro da família de Acab que morrer na cidade será devorado pelos cães, e o que morrer no campo será comido pelas aves do céu.
25 Lere wo wa fa yiri mboo yɛɛ kan kapege ki yeri mbaa kapege piin Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na paa Ashabu wi yɛn. Wi jɔ Yezabɛli wo la pye naa sunnu naa nii kapege ki ni.
25 Com efeito, não houve ninguém que praticasse tanto o mal aos olhos do Senhor como Acab, excitado como era por sua mulher Jezabel.
26 Wìla katijangara pye jɛŋgɛ, maa yɛɛ kan yarisunndo gbɔgɔwɔ pi yeri, paa yɛgɛ ŋga na Amɔri cɛnlɛ woolo pàa pye naga piin we; poro mbele Yawe Yɛnŋɛlɛ làa pe purɔ ma pe yirige wa Izirayɛli woolo pe yɛgɛ we.
26 Levou a abominação ao extremo, seguindo os ídolos dos amorreus, que o Senhor tinha expulsado de diante dos israelitas.
27 Naa Ashabu wìla kaa ki sɛnrɛ ti logo, a wì suu yɛɛra yaripɔrɔ ti walagi maga naga fɔ wi jatere wì piri wi na, mɛɛ jatere piriwɛn yaripɔrɔ le wi yɛɛ na, ma je yaakara ti na. Wìla pye na sinlɛlɛ ki jatere piriwɛn yaripɔrɔ ti ni konaa na yinrigi na tanri ti ni yɔɔrɔ.
27 Ouvindo estas palavras, Acab rasgou suas vestes, cobriu-se com um saco e jejuou; dormia, envolto no saco e andava a passos lentos.
28 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para Tishibe ca fɛnnɛ naŋa Eli wi ni ma yo fɔ:
28 Então a Palavra do Senhor foi dirigida a Elias, o tesbita, nestes termos:
29 «Ashabu wùu yɛɛ tirige na yɛgɛ sɔgɔwɔ yɛgɛ ŋga na, ma sigi yan? Kì kaa pye wùu yɛɛ tirige na yɛgɛ sɔgɔwɔ, mi se jɔlɔgɔ ki wa wi go woolo pe na wi yinwege sanga wo ni. Ɛɛn fɔ mi yaa kaga wa pe na wi pinambyɔ wi wunluwɔ sanga wo ni.»
29 Viste como Acab se humilhou diante de mim? Pois que ele assim procedeu, não mandarei o castigo durante a sua vida, mas nos dias de seu filho farei vir a catástrofe sobre a sua casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.