1 Crônicas 28
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NAA
1 Kona, a Davidi wì si Izirayɛli tara teele pe ni fuun pe gbogolo wa Zheruzalɛmu ca, naa cɛngɛlɛ teele pe ni, naa wunlunaŋa wi tunmbyeele ŋgbeleye teele pe ni, naa maliŋgbɔɔnlɔ teele mbele pàa pye maliŋgbɔɔnlɔ waga keleŋgele (1 000) go na, naa mbele pàa pye maliŋgbɔɔnlɔ cɛnmɛ cɛnmɛ go na pe ni, naa teele mbele pàa pye wunlunaŋa wi yarijɛndɛ konaa wo naa wi pinambiile pe yaayoro ti go na pe ni, naa wunlunaŋa wi go legbɔɔlɔ pe ni, naa maliŋgbɔɔnlɔ kotogofɛnnɛ konaa leele mbele fuun pàa pye mɛgɛ fɛnnɛ pe ni.
1 Davi convocou para Jerusalém todos os chefes de Israel, os chefes das tribos, os capitães dos turnos que serviam o rei, os capitães de mil e os de cem, os administradores de todos os bens e rebanhos do rei e de seus filhos, bem como os oficiais, os poderosos e todos os guerreiros valentes.
2 Ko puŋgo na, a wunlunaŋa Davidi wì si yiri ma yere mɛɛ para pe ni, ma yo fɔ: «Na sefɛnnɛ, naa na woolo, ye logo na yeri. Kìla pye na nawa mbe go kan mbe Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi tɛgɛ wa ki ni, ki pye we Yɛnŋɛlɛ li tɔɔrɔ tagasaga. Mìla pye nala yɛɛ gbɛgɛlɛ mbege go ki kan.
2 O rei Davi se pôs em pé e disse: — Meus irmãos e meu povo, escutem! Eu tive a intenção de edificar um templo onde pudesse repousar a arca da aliança do
3 Ɛɛn fɔ, a Yɛnŋɛlɛ lì silan pye fɔ: ‹Mboro ma, ma yaa go kan na kan, katugu ma yɛn maliŋgbɔɔn, mà leele gbo.›
3 Porém Deus me disse: “Você não edificará um templo ao meu nome, porque é homem de guerra e derramou muito sangue.”
4 Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ lìlan wɔ na to go woolo pe ni fuun pe sɔgɔwɔ, jaŋgo mbe pye Izirayɛli tara ti wunluwɔ fɔ sanga pyew; katugu Zhuda cɛnlɛ lo làa wɔ ma yɛkeere ti kan pe yeri. Wa ki cɛnlɛ li ni, a lì silan to sege ki wɔ, ko puŋgo na, a kì sili ndanla, a lìlan wɔ na to wi pinambiile pe sɔgɔwɔ mala tɛgɛ wunluwɔ Izirayɛli tara ti ni fuun ti go na.
4 O Senhor , Deus de Israel, me escolheu de toda a casa de meu pai, para que eu fosse rei sobre Israel para sempre. Porque ele escolheu Judá por príncipe e, da casa de Judá, escolheu a casa de meu pai. E entre os filhos de meu pai se agradou de mim, para me fazer rei sobre todo o Israel.
5 Yawe Yɛnŋɛlɛ lì pinambiile lɛgɛrɛ kan na yeri, ɛɛn fɔ, na pinambiile pe ni fuun pe ni, na pinambyɔ Salomɔ wo lì wɔ mboo tɛgɛ wunluwɔ pi na Yawe Yɛnŋɛlɛ li woolo pe go na, Izirayɛli tara re.
5 E, de todos os meus filhos — porque muitos filhos me deu o Senhor —, ele escolheu Salomão para se assentar no trono do reino do Senhor , sobre Israel.
6 «Làa na pye fɔ: ‹Ma pinambyɔ Salomɔ wo wi yaa kanla go ki kan konaa ki londo ti ni; katugu mùu wɔ wi pye na pinambyɔ, mi jate mi yaa pye wi to.
6 E me disse: “O seu filho Salomão é quem edificará o meu templo e os meus átrios, porque o escolhi para filho e eu lhe serei por pai.
7 Na wiga bala mbanla ŋgasegele koro naa na kakɔnndɛgɛlɛ ke lɛ mbaa tanri ke na, paa yɛgɛ ŋga na wila ki piin nala, pa kona mi yaa yeresaga kan wi wunluwɔ pi yeri fɔ sanga pyew.› »
7 Estabelecerei o seu reino para sempre, se ele continuar a cumprir os meus mandamentos e os meus juízos, como tem feito até o dia de hoje.”
8 A Davidi wì sho naa fɔ: «Koni, yoro Izirayɛli woolo ye ni fuun ye yɛgɛ na, yoro mbele Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbogolomɔ woolo ye ni fuun, konaa we Yɛnŋɛlɛ na li yɛn na nuru we yeri li yɛgɛ na, mi yɛn na ye yɛnri ŋgbanga, fɔ yaa tanri Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li ŋgasegele ke na ye ke yɔn fili, jaŋgo ki tara tiyɔnrɔ nda ti pye ye woro, yoro puŋgo na yeri yaga kɔrɔgɔ ye setirige piile pe kan fɔ sanga pyew.
8 Portanto, agora, diante de todo o Israel, a congregação do Senhor , e diante do nosso Deus, que me ouve, eu peço que vocês guardem e conheçam todos os mandamentos do Senhor , seu Deus, para que vocês possuam esta boa terra e possam deixá-la como herança aos seus filhos, para sempre.
9 «Mboro wo na, na pinambyɔ Salomɔ, mi ŋa ma to, bala mala Yɛnŋɛlɛ li jɛn maa li gbogo ma kotogo ki ni fuun ki ni konaa jatere jɛŋɛ ni. Mà jɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ li maa sɛnwee wi nawa kagala ke cancan. Li yɛn ma kala na fuun li yɛn wa sɛnwee wi jatere wi na li jɛn. Na ma kaa li lagajaa, li mali yɛɛ naga ma na. Ɛɛn fɔ, na maga laga li na, lo fun li yaa je ma na fɔ sanga pyew.
9 — Quanto a você, meu filho Salomão, conheça o Deus de seu pai e sirva-o de coração íntegro e espírito voluntário, porque o Senhor esquadrinha todos os corações e penetra todos os desígnios do pensamento. Se você o buscar, ele se deixará achar por você; mas, se você o abandonar, ele o rejeitará para sempre.
10 Koni, ki daga maga jɛn fɔ Yawe Yɛnŋɛlɛ lɔ̀ɔn wɔ, jaŋgo ma go kan li kan, ki pye li gbɔgɔsaga. Ki kala na, fanŋga le ma yɛɛ ni, ma tunŋgo pye.»
10 Agora tenha cuidado, porque o Senhor o escolheu para edificar uma casa que sirva de santuário. Seja forte e mãos à obra!
11 Davidi wìla shɛrigo gbɔgɔ ndɔgɔrɔ ti kanlɔmɔ po naa ki kanŋgara na yinrɛ ti kanlɔmɔ pi naga Salomɔ wi na, naa yarijɛndɛ tɛgɛsaga yumbiile pe ni, naa ki sanŋgazo yumbiile pe ni, naa go nawa yumbiile pe ni, konaa yɔn finliwɛ kɛsu wi yaritɔnŋgɔ ŋga ki yɛn kapere ti kasulugo pyesaga ki yumbyɔ wi ni.
11 Davi entregou a Salomão, seu filho, a planta do pórtico com as suas casas, as suas tesourarias, os seus cenáculos e as suas câmaras interiores, bem como do lugar do propiciatório.
12 Yaraga ŋga fuun kìla pye wa wi jatere wi ni Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ londo ti wogo na, naa ki kanŋgara na yinrɛ ti ni fuun ti ni, naa shɛrigo gbɔgɔ ki yarijɛndɛ tɛgɛsara ti ni, konaa yarijɛndɛ kpoyi ti tɛgɛsara ti ni, wìla ti ni fuun ti kanlɔmɔ pi kan Salomɔ wi yeri.
12 Também entregou a planta de tudo o que tinha em mente com referência aos átrios da Casa do Senhor , e a todas as câmaras ao redor, para os tesouros da Casa de Deus e para os tesouros das coisas consagradas.
13 Wìla saraga wɔfɛnnɛ naa Levi setirige piile pe ŋgbeleye yi naga wi na, naa tunŋgo ŋga fuun kila daga mbe pye wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li go ki ni, konaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li go tunŋgo pyeyaara ti ni fuun ti ni.
13 Deu-lhe instruções para organizar os turnos dos sacerdotes e dos levitas, e para toda obra do ministério da Casa do Senhor , e para todos os utensílios para o serviço da Casa do Senhor .
14 Yaraga o yaraga ki mbaa gbegele tɛ ni mbe pye tunŋgo ŋga fuun pyeyaraga, wìla ki tɛ wi nuguwɔ pi naga wi na; yaraga o yaraga ki mbaa gbegele warifuwe ni mbe pye tunŋgo ŋga fuun pyeyaraga, wìla ki warifuwe wi nuguwɔ pi naga wi na.
14 Especificou o peso do ouro para todos os utensílios de ouro de cada serviço; o peso da prata para todos os utensílios de prata de cada serviço;
15 Wìla fitanladagaye poro naa pe fitanlaye pe tɛ wi nuguwɔ pi naga, konaa ma fitanladaga nuŋgba nuŋgba pyew naa wi fitanlaye pe warifuwe wi nuguwɔ pi naga, ma yala fitanladagaye pe ni fuun pe tunŋgo ki ni.
15 o peso para os candelabros de ouro e as suas lâmpadas de ouro, para cada candelabro e suas lâmpadas, segundo o uso de cada um;
16 Buru ŋa pe ma kan Yɛnŋɛlɛ yeri, pe maa wi teri tabaliye mbele na, tɛ ŋa wìla daga mbe tɛgɛ mbe pe gbegele wìla wi nuguwɔ pi naga wi na, ma warifuwe ŋa wìla daga mbe tɛgɛ mbe warifuwe tabaliye pe gbegele wi nuguwɔ pi naga.
16 também o peso do ouro para cada uma das mesas da proposição, e o peso da prata para as mesas de prata;
17 Kara wɔwangala, naa tasaala, naa cɔpigile ŋgele kaa daga mbe gbegele tɛ piiri ni, wìla ti gbegelelɔmɔ pi naga wi na, naa tɛ wɔjɛŋgɛlɛ ke ni fuun nuŋgba nuŋgba ke tɛ nuguwɔ pi ni, konaa warifuwe wɔjɛŋgɛlɛ ke ni fuun nuŋgba nuŋgba ke warifuwe nuguwɔ pi ni.
17 ouro puro para os garfos, para as bacias e para os copos; para as taças de ouro o devido peso a cada uma, bem como para as taças de prata, a cada uma o seu peso;
18 Wusuna nuwɔ taan pe maa wi sori saraga wɔsaga ŋga na wìla ki gbegelelɔmɔ pi naga, naa tɛ piiri ŋa wi mbaa tɛgɛ mbege gbegele wi nuguwɔ pi ni. Wìla wotoro wi gbegelelɔmɔ pi naga wi na fun, ko ki yɛn tɛ sherubɛnye yanlɛɛlɛ mbele pe kanwira tìla pye ma sanga ma Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi tɔn we.
18 o peso do ouro refinado para o altar do incenso, bem como, segundo a planta, o ouro para o carro dos querubins, que haviam de estender as asas e cobrir a arca da aliança do Senhor .
19 A Davidi wì sho fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ lo jate lìgi kagala ŋgele ke ni fuun ke yɔnlɔgɔ ma ke kan na yeri, jaŋgo tunŋgo ŋga fuun ki daga mbe pye mbe yala ki yaara nda ti cɛnlɔmɔ pi ni, mberi kɔrɔ jɛn.»
19 Davi disse: — Tudo isto me foi dado por escrito por mandado do
20 Kona, a Davidi wì suu pinambyɔ Salomɔ wi pye fɔ: «Fanŋga le ma yɛɛ ni, ma kotogo ta, ma tunŋgo ki pye. Maga ka fyɛ, ma sunndo wiga si ka kɔn ma na, katugu Yawe Yɛnŋɛlɛ na li yɛn Yɛnŋɛlɛ, na Yɛnŋɛlɛ le, li yaa pye ma ni. Li se laga ma na, li se si je ma na fɔ ma sa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki tunŋgo ki ni fuun ki pye ki sa kɔ.
20 Então Davi disse a Salomão, seu filho: — Seja forte e corajoso e mãos à obra! Não tenha medo, nem fique assustado, porque o
21 Wele, saraga wɔfɛnnɛ naa Levi setirige piile pe ŋgbeleye yi yɛn laga ma ni. Pe yɛn ma gbɛgɛlɛ mbe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ tunndo ti ni fuun ti pye. Leele pe ni fuun pe yɛn laga ma ni fun, mbele pe yaa ki wɔ pe yɛɛ nawa mbe tunndo ti ni fuun ti pye, poro mbele pe yɛn kapyɔ jɛnfɛnnɛ mbe ya mbe tunŋgo cɛnlɛ pyew ki pye. Tara teele konaa leele pe ni fuun pe yɛn laga, maga ŋga yo, pe yaa ki pye.»
21 Eis aí os turnos dos sacerdotes e dos levitas para todo serviço da Casa de Deus. E, para toda obra, você poderá contar com voluntários competentes para fazer todo tipo de serviço. Também os chefes e todo o povo estarão inteiramente às suas ordens.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Crônicas 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.