Lucas 23

did (DID) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Na to tibò no mgo punu-an to tinu-uhan, pigdaa dan si Jesus diyà ki Pilato no gubirnadur no imbotang du-on to taga-Ruma no nakasakup to mgo ka-Hudiyuhan.
1 Levantou-se a sessão e conduziram Jesus diante de Pilatos,
2 Indiklamu dan si Jesus diyà ki Pilato. Nig-ikagi kandan to “Nasakpanan noy pad so-idi no otow no nigpasuwoy kanami no mgo Hudiyu to bala-od to gubirnu now no konà now ogka-uyunan podon no taga-Ruma su ogbalatakon koy on podon to pagbayad to buhis diyà to gubirnu now no taga-Ruma su kandin kun songo harì no Imananan noy kun no mgo Hudiyu.”
2 e puseram-se a acusá-lo: Temos encontrado este homem excitando o povo à revolta, proibindo pagar imposto ao imperador e dizendo-se Messias e rei.
3 Dayun pig-usip kandin ni Pilato to “Ikow, dow harì ka to mgo Hudiyu?” Natabak ni Jesus to “Sikan ing-usip nu, tùtu-u iyan.”
3 Pilatos perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus? Jesus respondeu: Sim.
4 Nig-ikagi si Pilato diyà to mgo punu-an to tinu-uhan aw sikan kahan-ingan to “Wadà saà sikan no otow no nakita-an ku no igù ogkahibatan din.”
4 Declarou Pilatos aos príncipes dos sacerdotes e ao povo: Eu não acho neste homem culpa alguma.
5 Dì to lagboy indiklamu dan no iyan on na-ikagi dan to “Puli din dà pigsinamuk to ka-otawan no paglibod-libod to ka-Hudiyuhan aw ka-Galiliyahan to pagpangudlin din agad hantod on kani to Hirusalim.”
5 Mas eles insistiam fortemente: Ele revoluciona o povo ensinando por toda a Judéia, a começar da Galiléia até aqui.
6 Na pagkadinog ni Pilato kan mgo indiklamu dan, ing-usip din dow kandin, taga-Galiliya.
6 A estas palavras, Pilatos perguntou se ele era galileu.
7 Pagkama-an ni Pilato to si Jesus, taga-Galiliya iyan no pigsakupan ni Harì Hirudis, pigpa-andiya-an din si Hirudis su kandà no timpu, du-on dà gayod si Hirudis kan no lunsud no Hirusalim.
7 E, quando soube que era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, pois justamente naqueles dias se achava em Jerusalém.
8 Na pagkakita kandin ni Hirudis, naliyag kandin lagboy su naugoy on to ogkaliyag ogpagkita podon kandin ki Jesus su nakadinog on tahan si Hirudis to mgo kaboonganan no pigpanghimu ni Jesus. Ogkaliyagan din podon to ogkita.
8 Herodes alegrou-se muito em ver Jesus, pois de longo tempo desejava vê-lo, por ter ouvido falar dele muitas coisas, e esperava presenciar algum milagre operado por ele.
9 Kaling man nigpang-usip-usip ki Jesus kandin dì puli nigpapahonok si Jesus.
9 Dirigiu-lhe muitas perguntas, mas Jesus nada respondeu.
10 Na nigsakindog to mgo punu-an to tinu-uhan aw i-aboy dan ipandiklamu si Jesus.
10 Ali estavam os príncipes dos sacerdotes e os escribas, acusando-o com violência.
11 Si Hirudis aw mgo sundau din, pigpa-inahan dan si Jesus aw dudugadiha dan pad. Dayun pigpapangabò dan si Jesus to kabò to harì aw pigpapa-ulì kandin diyà ki Pilato.
11 Herodes, com a sua guarda, tratou-o com desprezo, escarneceu dele, mandou revesti-lo de uma túnica branca e reenviou-o a Pilatos.
12 Kandà no timpu nigkalalagi si Hirudis aw si Pilato no tahan kandan, nigkakablang no wadà pad pa-atubanga si Jesus.
12 Naquele mesmo dia, Pilatos e Herodes fizeram as pazes, pois antes eram inimigos um do outro.
13 Na pigpatawagan ni Pilato to mgo punu-an to tinu-uhan aw mgo kahan-ingan no mgo Hudiyu.
13 Pilatos convocou então os príncipes dos sacerdotes, os magistrados e o povo, e disse-lhes:
14 Pagkahimun dan tibò, nig-ikagi si Pilato to “Indiklamu now on sikan no otow dini kanak to nigpasuwoy kun to ka-otawan no konà ogka-uyunan podon to gubirnu. Dì dini to atubangan now pagpangumo-id ku to mgo indiklamu now kandin, wadà man saà din no litos ogkahibatan din no lagboy no indiklamu now.
14 Apresentastes-me este homem como agitador do povo, mas, interrogando-o eu diante de vós, não o achei culpado de nenhum dos crimes de que o acusais.
15 Wadà saà din no litos gayod no nakita-an ni Harì Hirudis su agaw man ing-ulì din dà dini kanami. Wadà pighimu din no litos to igkamatoy on to kandin tu-un no lawa.
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo devolveu. Portanto, ele nada fez que mereça a morte.
16 Kaling man, ogpabunaan ku dà puli aw pasabuki.”
16 Por isso, soltá-lo-ei depois de o castigar.
17 Na kanunoy to tighihinang to Hinang to Pagpalipas to Kado-otan ogsabuk si Pilato to songo bu-uk no tahan napirisu aw pikii-pikiya din to si Jesus to ogpasabukan din podon.
17 {Acontecia que em cada festa ele era obrigado a soltar-lhes um preso.}
18 Dì namakasa-og to kahan-ingan to “Himatayi. Pasabuki si Barabas.”
18 Todo o povo gritou a uma voz: À morte com este, e solta-nos Barrabás.
19 Na si Barabas, pigpirisu kandin su nigsamuk to ka-otawan no pigpa-atu din to gubirnu diyà to Hirusalim aw nighimatoy kandin gayod to otow.
19 {Este homem fora lançado ao cárcere devido a uma revolta levantada na cidade, por causa de um homicídio.}
20 Nig-ikagi mandà podon si Pilato diyà to kahan-ingan su ogpakasabukan din podon si Jesus.
20 Pilatos, porém, querendo soltar Jesus, falou-lhes de novo,
21 Dì namansa-og mandà to kahan-ingan to “Himatayi. Tutuki diyà to kinurus.”
21 mas eles vociferavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Ikatou no pag-ikagi ni Pilato to “Nokoy man. Nokoy to saà din. Wadà nakita-an ku no saà din no litos igkamatoy din. Kaling man puli ku ogpabunaan aw pasabuki ku dà.”
22 Pela terceira vez, Pilatos ainda interveio: Mas que mal fez ele, então? Não achei nele nada que mereça a morte; irei, portanto, castigá-lo e, depois, o soltarei.
23 Dì lagboy on liyag to ogpahimatayan dan aw pamansa-og kandan aw makada-og to pagbo-ot dan aw mgo punu-an dan.
23 Mas eles instavam, reclamando em altas vozes que fosse crucificado, e os seus clamores recrudesciam.
24 Na pigbo-otan ni Pilato to ogkatugutan to pigpangamuyù to kahan-ingan.
24 Pilatos pronunciou então a sentença que lhes satisfazia o desejo.
25 Pigsabukan din nasì kan napirisu on no nigsamuk to ka-otawan aw nigpanghimatoy to otow. Dì si Jesus, impabu-ud din to kahan-ingan no ogpabo-otan.
25 Soltou-lhes aquele que eles reclamavam e que havia sido lançado ao cárcere por causa do homicídio e da revolta, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Na no pigdaa si Jesus to mgo sundau, impagkita dan to songo otow no si Simon no taga-Sirini no niglikat to hilit aw pigpogos dan pigpati-ang to kinurus aw palupug-lupuga dan ki Jesus.
26 Enquanto o conduziam, detiveram um certo Simão de Cirene, que voltava do campo, e impuseram-lhe a cruz para que a carregasse atrás de Jesus.
27 Na piglupug gayod to kahan-ingan no otow aw mgo buyag no namansinogow aw pamandaugmatoy kandan no buyag.
27 Seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que batiam no peito e o lamentavam.
28 Dì niglingì si Jesus aw ikagi to “Iyu no mgo buyag no taga-Hirusalim, konà a now ogsinogawan. Iyan ogsinogawan now nasì to iyu no kabotang aw mgo kabata-an now.
28 Voltando-se para elas, Jesus disse: Filhas de Jerusalém, não choreis sobre mim, mas chorai sobre vós mesmas e sobre vossos filhos.
29 Su to mahudi no adow, oghimuhon no ogkaliyag kan konà ogpamanganak aw kan konà ogkadudu-an, su tibò ogkalisodan lagboy.
29 Porque virão dias em que se dirá: Felizes as estéreis, os ventres que não geraram e os peitos que não amamentaram!
30 Kayan pana du-on ogpamaka-iling to ka-otawan to ‘Iyu no mgo ka-untudan, kangkatunai koy on sanga. Aw iyu gayod no mgo kabundu-an, ogpamakalibun kow podon kanami su manginun pad ogkamuwa koy to angod kan, ayaw sikan no ogkatuman dà to mahudi no adow.’
30 Então dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Ko konà mapalipasan to kado-otan to otow, agad wadà saà, woynu pad man to otow no dakoo to saà no konà man ogkapalipasan, su angod kanak nowadà saà, ogpaka-angod a dà to kayu no lindog pad. Dì ogmuwahon a dà gayod. Dì woynu pad to pagka-ubus to mgo otow no dakoo to saà su ogpaka-angod dà man kandan to nagangu no kayu no madaas ogdokotan.”
31 Porque, se eles fazem isto ao lenho verde, que acontecerá ao seco?
32 Na, pigdaa to sundau to daduwa pad no ka-otow dì dakoo on to saà dan aw nahimu on gayod no himatayanan on. Ogpanghimatayan to sundau kan tatou no igpantutuk diyà to kinurus.
32 Eram conduzidos ao mesmo tempo dois malfeitores para serem mortos com Jesus.
33 Pagdatong dan diyà to untud no pighingadanan to Bobo-ungon to Otow, impantutuk kan tatou no otow no pinagdibauy ki Jesus kan daduwa no ka-otow no dakoo to mgo saà.
33 Chegados que foram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, como também os ladrões, um à direita e outro à esquerda.
34 Na, nig-iling si Jesus diyà to Diyus to “Amoy, pasayluhon nu to kablang ku su wadà dan kama-ani to litukan to nahimu dan dini kanak.” Dayun pighahandug to mgo sundau to kabò ni Jesus no impabayà dan to tinag-anay dow intawa dapit kandan to makatu-un.
34 E Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes; porque não sabem o que fazem. Eles dividiram as suas vestes e as sortearam.
35 Natalidokan to kahan-ingan no nig-ahà kandin. Dì to mgo punu-an, naman-ina-ina ki Jesus no namang-iling to “Nigbulig kandin to duma. Kokoy man no konà din ogkabuligan to tu-un din no lawa ko tùt-u man no pigpilì on kandin to Diyus aw nahimu no Imananan to Ka-otawan.”
35 A multidão conservava-se lá e observava. Os príncipes dos sacerdotes escarneciam de Jesus, dizendo: Salvou a outros, que se salve a si próprio, se é o Cristo, o escolhido de Deus!
36 To mgo sundau, namandugadi gayod no nigtadwoy to sukà no igpa-inom dan ki Jesus.
36 Do mesmo modo zombavam dele os soldados. Aproximavam-se dele, ofereciam-lhe vinagre e diziam:
37 Nig-ikagi kandan to “Ko tùtu-u ka no harì to mgo ka-Hudiyuhan, anti ka kun bulig to ikow lawa.”
37 Se és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Insulat dan diyà to babow to uu ni Jesus no pig-iling to “Harì to mgo ka-Hudiyuhan.”
38 Por cima de sua cabeça pendia esta inscrição: Este é o rei dos judeus.
39 Songo dakoo to saà no intutuk no induug diyà to takidingan ni Jesus, nig-ina-ina dà gayod no nig-iling to “Na, ko tùt-u ka no Imananan to Ka-otawan, buligi kinow kun tibò.”
39 Um dos malfeitores, ali crucificados, blasfemava contra ele: Se és o Cristo, salva-te a ti mesmo e salva-nos a nós!
40 Dì kan sobu-uk, nigsapad no nig-ikagi to “Wadà pagkahadok nu to Diyus? Su mano nigtotopong dà to pagbo-ot ita to ukum.
40 Mas o outro o repreendeu: Nem sequer temes a Deus, tu que sofres no mesmo suplício?
41 Dì ita, kastiguhonon kid to saà. Dì sikan no otow, wadà saà din.”
41 Para nós isto é justo: recebemos o que mereceram os nossos crimes, mas este não fez mal algum.
42 Pig-ikagihan din nasì si Jesus to “Jesus, ogdomdomon a nu to umulì ka no mahimu kad on no harì no mabogbog.”
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim, quando tiveres entrado no teu Reino!
43 Nigtabak si Jesus to “Kunto-on no adow iyan og-agpot ka kanak diyà to botanganan to mangkadoyow no nangkamatoy on.”
43 Jesus respondeu-lhe: Em verdade te digo: hoje estarás comigo no paraíso.
44 Na pag-ugtu to soga, nigdiglom on to banwa hantod to mgo alas tris on to uras.
44 Era quase à hora sexta e em toda a terra houve trevas até a hora nona.
45 No mawadà to bandog to soga, napongkas kan ingkayad no natongà du-on to habangan to abutanan to Diyus no sinabong diyà sood to labow no simbahan.
45 Escureceu-se o sol e o véu do templo rasgou-se pelo meio.
46 Dayun nig-ikagi si Jesus to ma-agbot to “Amoy, ogpa-andiya-on ku ikow to umagad ku,” aw tu-una din ligtasa to ginhawa din.
46 Jesus deu então um grande brado e disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, dizendo isso, expirou.
47 Pagkakita to kapitan to sundau to kaboonganan no intapik to pagkamatoy ni Jesus, nakasayà kandin to Diyus no pinakalabow din aw maka-ikagi to “Agaw man iyan kaboonganan no intapik to pagkamatoy sikan no otow su wadà iyan saà din. Dì nahimatayan man nasì.”
47 Vendo o centurião o que acontecia, deu glória a Deus e disse: Na verdade, este homem era um justo.
48 To kapungan no nahimun no puli nig-ahà to pagkamatoy ni Jesus, namanboas-boas on kandan no nigsingkadabu to dagaha to pagsingkapook-pook dan.
48 E toda a multidão dos que assistiam a este espetáculo e viam o que se passava, voltou batendo no peito.
49 To mgo pigpantagaman ni Jesus aw mgo kabuyagan no taga-Galiliya no kanunoy namandumduma kandin, namanbantow puli to pag-ahà dow nokoy to nadoogan ni Jesus.
49 Os amigos de Jesus, como também as mulheres que o tinham seguido desde a Galiléia, conservavam-se a certa distância, e observavam estas coisas.
50 Na, moydu-on nigdaa to mgo Hudiyu no to ngadan si Jose no taga-Arimatiya. Matuwadong kandin aw bo-otan.
50 Havia um homem, por nome José, membro do conselho, homem reto e justo.
51 Wadà kandin uyun to paghimatoy ki Jesus aw kandin, nig-iman to pagsakup to Diyus.
51 Ele não havia concordado com a decisão dos outros nem com os atos deles. Originário de Arimatéia, cidade da Judéia, esperava ele o Reino de Deus.
52 Pig-andiya-an din si Pilato aw ba-id to kandin to oglobong ki Jesus.
52 Foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Na, pigtugutan ni Pilato. Dayun piglingat ni Jose to patoy du-on to kinurus aw lukuti din to hinaboan no linu aw ibotang din to patoy no lawa ni Jesus diyà to oglobongan no pigbangbangan no batu no wadà pad kabotangi aligbat.
53 Ele o desceu da cruz, envolveu-o num pano de linho e colocou-o num sepulcro, escavado na rocha, onde ainda ninguém havia sido depositado.
54 Na, imomo-ot on og-abut to tigsisigkonay agad-agad to kasugu-an to tinu-uhan to mgo Hudiyu.
54 Era o dia da Preparação e já ia principiar o sábado.
55 Si Maria no taga-Magdala aw si Juana aw si Maria no inoy ni Santiago aw duma pad no mgo buyag no taga-Galiliya no namanduma ki Jesus, nigduma kandan ki Jose diyà to lobong aw namang-ahà to piglobongan aw kan pagbotang to patoy.
55 As mulheres, que tinham vindo com Jesus da Galiléia, acompanharam José. Elas viram o túmulo e o modo como o corpo de Jesus ali fora depositado.
56 No mahapun on, naman-ulì on kandan si Maria diyà to lunsud aw hina-ata dan to pahomut aw mgo hihinaki.
56 Elas voltaram e prepararam aromas e bálsamos. No dia de sábado, observaram o preceito do repouso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.