Lucas 10

Jamaw ta Marbinto: Kabarre ta Gala ɗo bi ka Iisa Masi iŋ daŋla (DAANT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Min ŋaar-ak, *Rabbin doɓtu pey maajirin orok peesira iŋ seera. Ŋa n̰aamiig seer seer uŋci ɗo geegirnay okin̰co ho ɗo werin okin̰co kuuk meen̰ji yaa ɓaawe.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ŋa kaawiico aman : « Riy ta seɗindi goy dakina, kar gay riyor gay sooɗa. Indoŋ meen̰ji gay morgor a ŋaa n̰aame gay riyor ɗo seɗin̰ji.
2 E lhes disse:
3 Ucoŋ ɓaaŋ ! Nu n̰aamaako ar roŋ ku tamgir ɗo ɗatik ta pulkinar.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Ya ku ɓaawaw, dakoŋ icenno ɗo pisiŋko wala gurus, wala mokolle, wala n̰ugira. Dakoŋ peyenno kuu ooye iŋ gee ɗo botildi.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Ɗo ger kaak kuu un̰je-ak, kaawon̰co ja aman : ‟ Aapiy ta Buŋdi yaa goye ɗo ger-aŋka. ”
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Kar ya ɗo ger-ak kat gin gem ka aapiyer, aapiy-at yaa goye iŋ ŋaara. Yampa, ya gem ka aapiyer ginno, aapiy-at yaa yeepe ɗo maaniiko.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Goyoŋ ɗo ger-aka. Taaŋ ho saaŋ gamin kuuk ŋuuko bere, asaan gay riyor nec gasin hagin ta riyoy. Dakoŋ jaŋkenno gero iŋ gero.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Ya ku un̰je ɗo geeger ho ŋu ŋaamiŋko samaan-ak, taaŋ gamin kuuk ŋu beriikon di.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Cooloŋ gee kuuk raɗaw ɗo wer-aka ho kaawon̰co ɗo geemir aman : ‟ *Meennaw ta Buŋdi askoŋ ko moota. ”
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Kar ya ku un̰je ɗo geeger ho ŋu balko ŋaamiŋko samaan gay, ɓaaŋ ɗo werin kuuk berel ku geeger-aka ho kaawon̰co aman :
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‟ Ni kokaakoŋ yoo burintal ku geegirko kuuk sopirig asinni. Kar gay, ibinoŋ tam kadar Meennaw ta Buŋdi askoŋ ko moota. ”
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Ka seener nu kaawaako, ƴiriy taat Buŋ yaa ɗukume seriin ɗo geemir, gee ku geeger ŋaar-ak yaaco gine raɗ pak geeger ka Sodom. »
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Min ŋaar-ak, Iisa kaawtu pey aman : « Ɗo gaaƴiƴko, kuŋ gee ku geeger ka Koraziin ! Ɗo gaaƴiƴko, kuŋ gee ku geeger ka Betsayda ! Ŋa lokoŋ ko Buŋ gintu gamin kuuk ajbay. Ya ŋa ginig gamin-aŋ ɗo geeger ka Tiir iŋ ka Sidon, ta-aŋ ŋu ibinig nigin̰co min awalle, iŋ ɗuune ka zamimdi ho iŋ kokire ka buti ɗo kaƴco.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Ɗo saan taar-at ko, ɗo ƴiriy ta Buŋ yaa ɗukume seriin ɗo geemir, geegirnay ku Tiir iŋ Sidon tan̰co ginaaɗo raɗ aale ar taŋko.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Kuŋ gee ku geeger ka Kapernayuum, ya ɗo taŋko a Buŋ yaako cooniŋko kuwa ka samaaner walla ? Ha’a, illa ŋaako oriŋko ba oole. »
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Iisa kaawiico pey ɗo maajirnay aman : « Gem kaak cokiyaako, ŋa cokiyaan nunu. Gem kaak poocaako, ŋa poocaan nunu. Kar gem kaak poocaanu-ak, ŋa poocaag ŋaar kaak n̰aamintu. »
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Goytu kee, maajirin kuuk orok peesira iŋ seer yeeptu iŋ galal. Ŋu kaawiy aman : « Gem kol *Rabbinni, aariɗna din sa karmiyaani yaa ni kaawaaco iŋ siŋjiŋ. »
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Iisa gay telkiico aman : « Wiktin taat ku goy misa ɗo riyor, nu jaaliy kaar ho nu tal *Seetanne gala min kuwa ka samaaner ar irn̰e ka buŋdi.
18 Jesus lhes disse:
19 Di cokiyoŋ ! Nun berko gudurre taat kuu jaawe ka aalnal ho ɗo erindilnal. Nu berko gudurre taat kuuji gedire ɗo adin ka tatko yoo maan sa asaakonno.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Kar gay, dakoŋ aaciyenno ɗo bi kaak a aariɗna karmiyaakoŋ di, aaciyoŋ ɗo bi kaak a ŋu siirig siŋko kuwa ka samaaner. »
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Wiktin taat Iisa kaawiy-ak di, Ruwwin ta Buŋdi miiniig iŋ galal ho ŋa kaawtu aman : « Baaba, kiŋ di Rabbin ka samaaner ho ka kiɗar, nu ozilaaciŋ ɗo bi kaak ki cigilig maanna-ak ɗo gee kuuk iban kaawna ho ɗo gee kuuk gin ilim, kar ki bayincog ɗo ŋuur kuuk gina ziŋkico n̰aaɗa. Ka seener, kiŋ kat raka a taa kuuniye ansi. »
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Iisa kaawtu pey ɗo geemir aman : « Tanni berduug gamin okin̰co ɗo pisindu. Waan ibingigɗo Roŋ kat waa, illa Tati. Waan ibingigɗo Tati, illa Roŋo ho ŋuur kuuk Roŋ-ak raka a ŋuu ibinin̰ji. »
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Kar Iisa newsitu ɗo maajirnay ho ŋa kaawiico ɗo ŋuur keeco di aman : « Galal loko, kuŋ kuuk taliig maan kaak ku taliyo !
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Asaan ka seener nu kaawaako, nabiinna ho iŋ sultinnay dakina kuuk awalle rak talin̰ maan kaak ku taliyo, kar ŋu bal talin̰ji. Ŋu raka dorin̰ maan kaak ku doriyo, kar ŋu bal dorin̰ji. »
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Ɗo wer-ak, tatkaw ka gaanuundi rakki astu. Ŋa weƴiiji ɗo Iisa min keɗer aman : « Gem kol tacco, naa gine maman naa gase goye ka gaasɗo ? »
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Iisa kaawiiji aman : « Ɗo *gaanuunte ŋu siir a maa ? Ya ki garkiyaaga-ak, maman ki ibiniy baay ? »
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Gem-ak telkiiji aman : « Kii elin̰ Rabbin Buŋjiŋ iŋ gelbin rakki, iŋ kelmon̰ okintiti, iŋ gudurren̰ okintiti ho iŋ pikirren̰ okintiti. Kii elin̰ giji ar zin̰ ka meen̰jiŋ. »
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Iisa kaawiiji aman : « Kaawon̰-an ka seener. Ginig gamin-aŋku, kar kii gase goye ka gaasɗo. »
28 Então Jesus lhe disse:
29 Kar tatkaw ka gaanuundi-ak gay raka gaare kadar indin̰ji-aŋ samaane. Paa ko, ŋa indiig pey Iisa aman : « Gidu-ak gay ŋaar waa kaak naa ele ? »
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Iisa deliiji daŋil aman : « Gin gem rakki paaya min Zeruzaleem, ŋa ɓaa Zeriiko. Wiktin taat ŋa ɓaayo, kokinay ɗukumiiji botol. Ŋu gaamiig gamnay okin̰co ho ŋu koociig ko kooce nam ŋu gaay deen̰ji.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Ba aaro, gay satkiner rakki paaya min ɗo botol-ata. Min ŋa taliig gem-ak, ŋa jagtu serek ho ŋa birtu.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Kar gem rakki kaak min caar kan̰ Lebi ottu ɗo wer-aka. Min ŋa taliig gem-ak, ŋaar oki jagtu serek ho ŋa birtu.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Kar gem rakki min geeger ka Samari ɓaa marti ho ŋa aaɗa min botol-ata. Min ŋa ottu ɗo wer-aka, ŋa gasiig gem-aka ho ŋa taltu aminduwiy aale.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Ŋa sin̰jiiji moota, ŋa aciig mutiyji iŋ dawne ho ŋa ooyiico sewe, kar ŋa maliyiijigu. Ŋa n̰epiig ka ɗurkilji, ŋa iyiig ɗo ger ka obe martir, kar ŋa taltu kaaci.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Ka kawtinti, ŋa imiltu tammin seer ku gurusdi, ŋa beriijig ɗo meen̰ji ka ger ka obe martir-aka ho ŋa kaawiiji aman : « Gem kol siŋji, gem-aŋ, taliy kaaci. Ya gurus kaak nu beriiji kat arme, ɗo yeepindu naan̰ kappiyin̰ji. »
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Min Iisa gaasiit kaawoy-ata, ŋa indiig tatkaw-ak aman : « Ki indiinu a ‟ Gidu gay waa ? ” Diŋ gay nun indaaciŋ, min gee kuuk subba kuuk gasig gem kaak ŋu kooctu-aka, ka moo giji ? »
36 Então Jesus perguntou:
37 Tatkaw-ak telkiiji aman : « Gem kaak ginji sellen̰. » Hiyya, Iisa kaawiiji aman : « Di ŋaar-ak, ɓaa, kiŋke oki gin ar ŋaara. »
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Wiktin taat kun̰ Iisa ɓaay Zeruzaleem, ɗo botildi, ŋu ottu ɗo hellin rakki. Ɗo hellin-at gin daatik rakki siŋti Maart taat ŋaamiigu gerti.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Maart gin boo ŋu kolaat Mariyam. Ta daktu goy keɗer moota iŋ *Rabbin Iisa ho ta cokiyiy kaawoy.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Kar Maart gay gina tukina ho riy patiy kaati. Paa ko, ta ɓaawiiji ɗo Iisa ho ta kaawiiji aman : « Gem kol Rabbiney, tal ja, boor-an rasduut riy ta tukinar-an okintit ɗo kaar. Ampa-ak, ya lociŋ samaane walla ? Di kaawti taan gaayindu ɗako. »
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Rabbin telkiitit aman : « Maart, Maart, ka moya gamin dakina ho gelbinke goy eɗen di.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Kar gay, illa ka diye gelbinke ɗo maan rakki di. Mariyam, taar doɓ maan kaak samaan paka ho ginno waan kaak yaati imilin̰ji. »
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.