Mateus 9
Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI
1 Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jeratha pona icha muxunene beya xua pucua epataʉta iya. Jesús pia tomara beya patopa, barapo tomara icha muxunenetha eca.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Baraxota pebiwi pata. Barapo pebiwi Jesús tacarendenatsi pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha pemaiteibiwa, barapomonae barapocotsiwatha pecuenobinchi carendenatsi. Poxonae Jesús tane xua barapomonae yabara jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae Jesús barai pecuenobinchi: —Tajiton, najʉntʉ coyene tsacatabare. Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba jinya abe neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 Bapoxonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, barapomonae daxita carepaya pia coutha nanta xeina. Najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae.
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 Daichitha Jesús yaputane xua barapomonae pijʉntʉ coyeneintha natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye: —¿Eta xua metha baxua abeya pana neyabara cananta xeiname?
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponare, yawa bara ponare’, jan tsane?
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye: —Catsipaebatsi nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyande, jei Jesús.
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae pia bo be-iya.
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 Poxonae jiwi tane baxua, barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae nabarai: —Anoxuae waxainchi tainchi pocotsiwa pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, yawa wʉnae jaintatsi xua Nacom barapo jitontha pecatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa, jei barapomonae.
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Jesús bara weya pontaba ichaxota axaibi exana pon pecuenobinchi. Bapoxonae Jesús tane pebin pon pewʉn Mateo. Bapon eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Jesús Mateo baraichi: —Nepuna ponde, jei Jesús. Bapoxonae Mateo caena nainya nontapona yawa napuna pona Jesustha.
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Pirapaeyo Jesús barʉ ecatsi, Mateo barʉ eca pia botha pexaethopeibiwatha xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanaewi. Daxita barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha yawa Jesús pijimonae barʉ ecano penabanaenexa.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 Ichitha poxonae fariseomonae tane xua Jesús dacotsiwa barʉ eca, barapomonae namchi. Jesús pijimonae tatsi baraichi: —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi. Mataʉtano, barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapo fariseomonae.
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 Poxonae Jesús baxua jume tane, bapon Jesús namchi barapomonaetha: —Pomonae ba xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Bara jʉta coyene ichi barapomonae pomonae nebarʉ xane. Barapomonae nenantawenona xua tayabara cui jʉntemainaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 Panacuidubaponde xua Nacom Pejume Diwesi paeba. Meje xua Nacom namchi, jeye: ‘Ichichipan xua jiwi nantanuweya peyabara nanta xeinaewa ichamonaetha xua peyawenaewa tsane. Baxua jame ichichipan beyacaincha xua ichichipan po cui coyene xua jiwi duwei petautsiwa xua tuxusi exana xan nexa’, jei Nacom. Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Apara jame patopan tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane peauraxae xua abe exana, jei Jesús.
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Nexata Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pia pepuna jinompaewichi barapomonae pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye: —Apara paxan irʉ fariseomonaerʉ jopa juniya Nacom payabara nainboteibinyo poxonae Nacom pawʉqueiban. ¿Eta xua metha jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi? jei barapomonae pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi tatsi.
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 Jesús jume nota barapomonae: —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha, bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane, jopa bewa yabara nainbotsi tsane. Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane.
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena paparuwa tsiwiyo jiwana caxinaxubeta po paparuwa cataunxuae jopa matanaxubiyo, xua barapo paparuwa pewan botsinexa peru dorouto. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba yawa barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei barapomonaetha, bapoxonae pebin patopa. Bapon judiomonae pia penacaetutsi bo pia pecanamataxeinaein tatsi. Bapon pewʉn Jairo. Jesús petaxutha irabe tatayecarecatsi. Bapon baxua exana tsipei Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon namchi Jesustha: —Taxantiyo anoxuaetha inta tʉpa. Icha xam ponaename yawa necobetha mata jayabiname, bapoxonae barapowa equeicha asʉ tsane xua equeicha nacosatsina, jei Jairo.
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 Jesús bapoxonae nontapona. Jairo puna poinchi. Irʉ Jesús pijimonae puna poinchi.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 Poxonae Jesús iya irʉ yabʉyo Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapowa caena bayatha be yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa Jesús pia paparuwa xainyowa tajayabapoinyatsi. Bapowa paparuwa tajayaba xua peopirawa xua Jesús pia penamaxatatsiwa tatsi.
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 Baxua exana tsipei bapowa nanta xeina, jeye: “Icha pia paparuwa tajayabin bapoxonae axaibin tsane”, jei bapowa. Poxonae bapowa Jesús tajayabatsi pia paparuwa, bapoxonae caena jʉntʉbʉ jana naruntaba. Nexata Jesús napatomeicha necota, yawa yabʉyo tainchi. Jesús namchi bapowatha: —Yabʉyo, najʉntemiya xore. Caaxaibi exanatsi jinya tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi, jei Jesús.
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 — ausente —
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 Jesús equeicha pona. Poxonae Jesús patopa pecanamataxeinaein pia bo tatsitha, bapoxonae Jesús tane xua pebiwi oba tsipei yabʉyo bayatha tʉpa. Barapo pebiwi pomonae pecapu obiwi pewerapeibiwi. Mataʉtano Jesús tane pomonae pesiwa namtsebiya wecoyei jiwi.
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 Jesús namchi jiwitha: —Tutu weya paponde. Yabʉyo apara jopa tʉpaeyo, maituncua apara, jei Jesús. Poxonae Jesús baxua paeba, jiwi Jesús jume cui caponatsi.
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 Ichitha Jesús itoroba xua barapomonae tutu wejojoniya pesato beya. Bapoxonae Jesús bo tutu joniya. Jesús cobe pita, yabʉyo cobe pitatsi yawano asiya cuaranotatsino penacosatsixae.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 Xua Jesús yabʉyo axaibi exanatsi, barapo diwesi daxita jiwi jume taetaepona pomonae barapo nacuatha jinompa.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Poxonae Jesús bara weya pona ichaxota yabʉyo caewa asʉ exanatsi, pebinbe Jesús puna poinchi. Baponbe peitata nacʉtsinbe. Baponbe wawaya jeibe: —Xam Jesús, David pia pemomoxi susatopin jiwanam ponxaem Nacom necaitapetsin pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata tana neyawenaenexamebe, jeibe baponbe ponbe peitata nacʉtsinbe.
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 Poxonae Jesús bomʉxʉ bejoniya, ponbe peitata nacʉtsinbe Jesús imoxoyo caquita poinchibe. Jesús yainyaba baponbetha: —¿Bara pana neyabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca caexanaewatsibe? jei. Jume notabe: —Aja, pata Tanecanamataxeinaem, bara paca cui yabara jume cui cowʉntatsibe, jeibe.
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 Bapoxonae Jesús itamaiquei jayababe baponbe. Jesús namchi baponbetha, jeye: —Icha pana necui yabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca exanaewatsibe bara baxua pacata exanaeinchibe xua axaibi paca exanaeinchibe, jei Jesús.
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 Bapoxonae caena nainya aitamaiqueixaibibe. Jesús jume daunweya baraibe baponbe, jeye: —Jopa pana necui yopichindebe ichamonaetha xua pacata exainchibe baxua, jei Jesús baponbetha.
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 Daichitha poxonae Jesús weya ponabe, pejume taewathabe xua Jesús paeba, tsipaebabe ichamonaetha pomonae barapo nacuatha jinompa, daxita pocotsiwa xua Jesús cana exana baponbetha.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 Poxonae Jesús bo wejoniya irʉrʉ ponbe aitamaiqueixaibi exanatsibe, bapoxonae ichamonae Jesustha pata. Barapomonae capona pebin, pon muxusipana, mataʉtano jopa paebiyo, tsipei cauri xeina.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 Bapoxonae Jesús itaweta cauri xua barapo pebin muxusipana exainchi. Caena nainya bapon cueicueijei. Nexata pomonae xua tane xua Jesús exana, barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaeca. Barapomonae namchi, jeye: —Jopa bapana taetsi Israel nacuatha icha be ichi pocotsiwa Jesús exana, jei barapomonae.
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Ichitha poxonae fariseomonae jume tane baxua, barapomonae namchi Jesús yabara, jeye: —Barapon caurimonae itawetatsi tsipei xeina caurimonae pia pentacaponaein tatsi pia peayapusʉ itorobi coyene tatsi, jei fariseomonae.
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Jesús pona daxita pin tomarantha yawa po tomaraxi tsiqui tomaraxitha. Bapon cuiduba ducuanaeta judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Mataʉtano bapon paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉta bapon jiwi axaibi exana ducuanaeta pomonae xua atene yawa xua cuenecuenona.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 Poxonae Jesús jiwi tainchi, Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Tsipei barapomonae natsepa mataʉtano jopa itacʉpaetsi xua pia coutha penayawenaewa. Barapomonae bara be jʉta coyeneya ichi, icha be ovejamonae ichi xua poxonae iratha bobena tsipei natsepa mataʉtano tsipei dapon aibi, pon pe-eenaein ovejamonae xua peyawenaenexa.
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 Nexata Jesús namchi pijimonaetha: —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona xua pejume taewa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha, barapomonae pinmonae aibi, saya tsiquimonaeyo.
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonaetha pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi, jei Jesús.
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.