Marcos 2

Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae be caentacabiyobe yapucaewa, bapoxonae Jesús equeicha caibeya pona Capernaum tomara beya. Jiwi yopita xua pinae Jesús botha eca.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 Pin bicheito nacaetuta ichaxota po botha Jesús patopa, beya poxonae mataʉta bo coibo quecona. Barapomonaetha Jesús tsipaeba Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 Bapoxonae pebiwi pata cuatro poyobe. Barapo pebiwi yapaparuwa capata pon pecuenobinchi.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Tsipei pin bicheito, daxota barapo pebiwi jopa itacʉpaetsi xua Jesús imoxoyo pecaquita ponaewatsi. Daxota barapo pebiwi bomʉxʉtha pentatupa wereca atsa caxinaxoreca ichaxoya Jesús uncuareca. Barapo mʉthʉ deca pon pecuenobinchi yapaparuwa yorecatsi.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Poxonae Jesús yaputane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae pecuenobinchitha Jesús tsipaebiya jeye: —Tajitom cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Ichitha baraxota irʉ naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae nanta xeinaeya najei:
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei.
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Barapoxonae caena nainya Jesús yaputane pejʉntʉ coyenewatha pocotsiwa barapomonae pia coutha nayainyaba. Jesús jeye barapomonaetha: —¿Eta pocotsiwa metha baraxua pana natsipaebame?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponde, bara pire jinya nemaituncuaewa, yawa bara ponare’, jan tsane?
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 Daxota anoxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi, xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. Bapoxonae Jesús tsipaeba pontha pon pecuenobinchi. Jesús jeye:
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Bapoxonae bapon caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae bapon bo tutu weya pona barapo pin bicheito peitʉtha tatsi. Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa Nacom wʉnae jaintatsi, jeye: —Maisa waxainchi bapana bayatha jopa taetsi pocotsiwa wʉnae pocotsiwe icha be iche, jei barapomonae.
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Barapoxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha. Bapoxonae baxotiya pin bicheito pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonaetha Jesús cuiduba.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Galilea pucua itapatha, bapoxonae Leví tainchi. Bapon Leví Alfeo pexanto tatsi. Bapon Leví eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Jesús Leví tsipaebatsi, Jesús jeye: —Nepuna ponde, jei Jesús. Bapoxonae Leví nontapona, yawa Jesús puna poinchino.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Pirapaeyo Jesús Leví barʉ eca pexaethopeibiwatha, xua Leví pia botha tatsi xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Mataʉtano Jesús pijimonae barʉ eca barapo pexaethopaewatha. Pinmonae Jesús barʉ eca tsipei pinmonae Jesús puna poinchi.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Ichitha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi irʉrʉ fariseomonae, daxita barapomonae Jesús tainchi poxonae Jesús barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi, irʉ pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Pomonae Jesús tainchi daxita barapomonae Jesús pijimonae tatsi jeichichi: —Maisa Jesús pon painya nepaca cacuidubin abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi penoteibiwi, mataʉtano, barʉ xayeca pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, jei barapomonae.
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Poxonae Jesús jume tane baraxua, bapoxonae Jesús jume nota, jeye: —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Barichi xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Saya apara tawabinexa pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi tayawenaenexa tsane barapomonae, jei Jesús.
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Caentaqueitha Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉrʉ fariseomonae, nainbota Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha. Poxonae barapomonae nainbota, bapoxonae ichamonae Jesús siwa poinchi. Barapomonae Jesús yabara yainyabatsi barapo penainbotsi coyene. Barapomonae jeye Jesustha: —Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉ fariseomonae jopa juniya Nacom peyabara nainbotsiwatsi poxonae Nacom wʉqueibatsi. Ichitha jinyamonae jopa daichiyo, jopa nainbotsiyo Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha, jei barapomonae Jesustha.
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane. Jopa bewa yabara nainbotsi tsane.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua tajʉ bapon pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane.
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo. Yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, barapo matacabitha Jesús, irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu. Bapoxonae pecobetha xu mata pepeta.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae fariseomonae Jesús tsipaebatsi, jeye: —Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe, poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae.
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 Jesús jume nota, jeye: —Barapomonae tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi.
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 Bapon David, irʉ pijimonae tatsi, barapomonae jojoniya Nacom pin pia botha tatsi poxonae pon pewʉn Abiatar tanacuita Nacom. Bapon Abiatar sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacom pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan, jei Jesús.
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Equeicha Jesús namchi, jeye: —Nacom, jiwi pewʉnaeya taexanatsi pentaquei seicae matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi Nacom tsiexana jiwi, xua barapo matacabitha jiwi penafifinacaewatsinexa. Nacom jopa ainya cui cana exanaeyo pentaquei seicae matacabi xua beyacaincha jiwi.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Daxota xan ponxaein Nacom tana neitapetsixae xeinan taitorobi coyenewa xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha.
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.