João 7

Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bapoxonae Jesús popona ducuanaeta baxota xua Galilea nacuatha. Jesús aichaxaibi xua pepoponaewa Judea nacuatha, tsipei judiomonae, pomonae baxota jinompa, ichichipa xua Jesús pebexubiwatsi.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Bara nama imoxoyo tsurucuae tsoponaeba po matacabintha judiomonae jinompa tsica bomʉxʉxitha xua penabanaenexa pexaewa. Barapo matacabin ba judiomonae cayabara nanta xeina xua caena bayatha pinae pia pamo susato jiwi tatsi jinompa tsica bomʉxʉxitha ira xuepana susato tsurucuae nacuatha.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Jesús baraichi pia peweicho jiwi, jeye: —Jopa xote poponaeinde. Judea nacua beya warapiyama xain baxotiya jinyamonae cacui tane pocotsiwa exaname xua jinya netsita itʉtsiwa.
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Pon xua ba ichichipa peyaputaewatsi daxita jiwi, bapon ba daxita jiwi peitʉtha exana po coyene xua moya peyawʉn xeinaewa po coyene jiwi copiya jopa yabara yaputaeyo. Bapon ba jopa nameicha exanaeyo. Xam irʉrʉ barichinde. Daxita jiwi peitʉtha exande xain cacui tane xua jinya netsita itʉbiwa neexanaewam, jeichichi Jesús peweicho jiwi.
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Baxua Jesús baraichichi peweicho jiwi, tsipei Jesús jopa jume cowʉntichi peweicho jiwi.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Nexata Jesús jume barai peweicho jiwi, jeye: —Apara inta cataunxuae dapo matacabi aichica, po mataqueitha tana naitʉtsiwa judiomonaetha xua Judea nacuatha. Ichitha poxonae paichichipame xua painya neponaewa moya bara paponde Judea nacua beya.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Pomonae jopa Nacom jume cowʉntichi barapomonae jopa paca casebiyo. Ichitha xan necaseba tayabara paebixae xua po coyene pocotsiwa barapomonae exana pejʉntʉ coyeneintha apara abe.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Paxam bara moya paponde ichaxota judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa. Xan nama jopa ponaeinyo cataunxuae canta tamatacabi aichica, jei Jesús.
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae abʉ cataunxuae Galilea nacuatha popona be caentacabiyobe xua pecoyo weya peponaenexa.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Poxonae Jesús peweicho jiwi tatsi bayatha ponaba penanabanaenexa pexaewa irʉ Jesús bara beya pona. Jesús compa nameicha pipatotha pona. Jopa pebʉrʉya naponaeyo jiwitha.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Barapo judiomonae penacaetutsiwatha Jesús wenaweneichi. Barapo judiomonae pia pentacaponaewi tatsi caemonae nayainyaba, najei: —¿Incane methara? ¿Exota metha popona bapon? najei barapomonae xua Jesús yabara paebatsi.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Barapo pin bicheitomonaetha ichamonae Jesús yabara paxapaxeya paebatsi. Ichamonae jeye: “Bapon apara pejʉntʉ coyene xanepanaein”, jei. Ichamonae jeye: “Bʉʉ, metha jume, apara jiwi muxujainyabeibatsi”, jei barapomonae.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Ichitha dapon aibi pon pentha pejume jinaewa jiwi peitʉtha xua Jesús peyabara paebiwatsi, tsipei judiomonae pia pentacaponaewi tatsi cunuwatsi.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Poxonae cuatro po matacabinbe yapucaewa xua poxonae judiomonae po matacabintha nacaetuba, bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha. Mataʉtano baxota tamropata pitaba xua pecuidubiwa jiwitha.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Bapoxonae judiomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa Jesús beta caununaya pepaebiwa. Yawano najei: —¿Eta xua metha bapon bichocono yaputane diwesi bequein jopa nacuidubiyo diwesi xua jopa barichiyo xua waxainchi wepu wanacuidubiwatsi diwesi? jei.
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Po diwesi jiwi cuiduban apara jopa barompaya tacuidubi coyenewa. Saya apara Taxa pia pecuidubi coyenewan tatsi jiwi cuiduban, pon tanecui itorobixae baxua.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Icha ichʉn ichichipa exana pocotsiwa Nacom ichichipa, bapon necayabara yaputaena xua po coyene tacuidubi coyenewa. Bapon yaputaena icha metha bara cuiduban pocotsiwa Taxa neitoroba, xuano xua ichacuitha icha metha apara cuiduban pexeinya peayapusʉ itorobi coyenewatha po coyene xua tawa xua saya tacoutha ichichipan.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Pon barompaya pia diwesi pia coutha nayabara paeba, apara bapon pia xua wʉnae yabara paebichi xua jiwi wʉnaeya peyabara paebiwa tsane. Ichitha ichʉn pon ichichipa xua jiwi Nacom wʉnae pejainchiwatsi pon Nacom bapon peitorobixaetsi, bapon jame po diwesi pexainyei diwesi paeba. Bapon jame jopa pemuxuitorobin jiwi.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 “Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa. Daichitha jopa pacayabara jume cui cowʉntsiya exanaem. Bequein Moisés paca cui itoroba xua bepa pinae jopa jiton pabexubim tsane. Dapo jumetha, ¿eta xua metha paichichipame xua pata tanebexubiwam?” jei Jesús.
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Daxita barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —¡Apara cou cauri xeiname! Dapon apara aibi pon cabexubapaeba, jei judiomonae.
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Jesús jume barai barapomonae, jeye: —Daxita paxam payabara najʉntʉ cui coyene cabenaecame, tsipei pebin axaibi exanan po matacabitha pentaquei seicae matacabitha.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Ichitha paxam irʉ panacuiteibame barapo matacabitha. Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa xua pexui painya newi thabiwa xua ichaxota pebiwichi xeinatsi xua ichaxota nareixacaena xua ocho po matacabibetha poxonae yapu othopeiba. Ichitha Moisés jopa tamropata pitabiyo baxua, saya jame painya amo susato jiwi tamropata notarʉcʉpa baxua. Poxonae ocho po matacabibe yapu othopeiba pawi thabame pebin wʉtixi bequein poxonae pentaquei seicae matacabi pataetham.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Paxam paichichipame xua painya yabara jume cui wetsiwa xua pocotsiwa Moisés paca cui itoroba. Daxota pexui pebin wʉtixi pawi thabame ichaxota pebiwichi xeinatsi xua ichaxota nareixacaena bequein pentaquei seicae matacabi pataetham poxonae. Icha bara paichim pentaquei seicae matacabitha, ¿eta pocotsiwa metha pana necasebame xua pebin axaibi taexanaexae pentaquei seicae matacabitha?
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Painya xoba pebin payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha poxonae cataunxuae jopa payaputaem pocotsiwa pebin abe exana. Jame metha copiya pacui yaputaema xua icha bara metha pebin abe exana tsipei methapara barapo pebin xanepanaya exana.
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Pomonae Jerusalén tomaratha jinompa, poxonae barapomonae Jesús baxua jume tainchi, nayainyaba. Barapomonae najei: —¿Metha apara baponje, pon yabara paebatsi ichamonae xua bepa pinae pon bexubichi?
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Bapon apara jiwi peitabaratha paebuncuajeba. Ichitha dapon aibi pon pejume matawentsiwatsi bapon. ¿Metha poxoru pentacaponaewi bapon yabara nanta xeinatsi xua bapon barapara Mesías pon Nacom itoroba daxota jopa pejumeyo barapomonae?
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Ichitha waxainchi yaputainchi xua ichaxota werena pona bapon. Jame poxonae Mesías patopaena dapon ajibi tsane pon yaputaena xua ichaxota werena peponaewa Mesías, jei barapomonae, pomonae Jerusalén tomarapiwi.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Jesús cuiduba jiwi Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae Jesús baxua jume tane pocotsiwa jiwi paeba, bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye: —Pana neyabara cananta xeinaeya yaitaneme. Yawa pana neyabara nanta xeiname xua payaputaneme xua ichaxota werena taponaewa. Apara jopa tsipatopaeinyo xua taexanaewanexa pocotsiwan ichichipan tacoutha. Mexeya apara daxota tsipatopan ichʉn tana neitorobixae pon xua yabara jume xainyeichi xua barapon bara eca peitabocotha. Bapon paxam jopa payaputaem.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Bapon bara yaitan tsipei bapon pexainya wetsica ponan. Mataʉtano bapon neitorobica, jei Jesús.
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Bapoxonae bequein barapomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi, ichitha Jesús jopa waetabichi tsipei cataunxuae Jesús pia matacabi jopa tapatopeicaetsi.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Pin bicheitomonae Jesús yabara jume cowʉntatsi xua Jesús apara bara Mesías. Barapomonae Jesús yabara jeichichi: —Barapo pebin pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana be pocotsi coyene bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba xua juinya pinae Mesías pocotsiwa exanaena, jei barapomonae.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Bapoxonaerʉ fariseomonae jume tane pocotsiwa jiwi Jesús yabara baraichi: “Bapon apara Cristo”, xua jei jiwi. Nexata bapoxonae fariseomonae irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, daxita barapomonae itoroba policiamonae Nacom pin pia bo beya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Nexata Jesús jei jiwitha: —Saya caeto paca barʉ popoinchi. Bapoxonae pirapaeyo equeicha tacoya beicha Taxa beicha ponaein pon tana neitorobixae.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Paxam pana newenawenam tsane ichitha jopa pana necaxinaem tsane. Tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa xua ichaxota taponaewa tsane, jei Jesús.
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Nexata judiomonae caemonae nayainyaba, najei: —¿Exota metha bapon ponaena xua jopa wacaxinaewa tsainchi? ¿Metha icha judiomonaetha ponaena jampa po judiomonae icha nacua werena pona po judiomonae griegomonae barʉ jinompa jampa? Metha pia bapoxonae bapon cuidubichi barapo judiomonae, griegomonaeno.
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 ¿Eta xua metha baxua caunuta poxonae naca jei: ‘Paxam pana newenawenam tsane ichitha jopa pana necaxinaem tsane, tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa xua ichaxota taponaewa tsane’, poxonae xua naca jei? najei judiomonae.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Po matacabi opi ducuanayaba xua po mataqueitha judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa, barapo matacabi bichocono peainya cui matacabi. Barapo matacabitha Jesús uncua jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉtano jume daunweya wawaya jeye: —Icha ichʉn meratsipa, bʉ pona xan berena xua peapaenexa mera.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Nacom Pejume Diwesitha paeba: Pinae pon tana nejume cowʉntsiwa bichocono jʉntʉ coyene yʉyʉca exanaponaeinchi po coyene xua tana nejume cowʉntsiwa, icha be pinae mene ichi tsane po mene ira bʉxʉpana mene, po mene xua ichawa beya epatoyaya mene pona bichocono pemene nayʉca ponaexae, jei Jesús.
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Baxua Jesús paeba, xua pomonae pejume cowʉntsiwa tsainchi, barapomonae pinae xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Ichitha cataunxuae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi aichica. Tsipei cataunxuae Jesús jopa tʉpaeyo naetotha. Mataʉtano tsipei cataunxuae jopa ponaeyo Nacom beicha. Bapoxonae bexa tsane barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Baxota irʉrʉ ena ichamonae pomonae Jesús jume tainchi poxonae yabara paeba mera. Barapoxonae barapomonae najume matsontsonobiya paeba. Ichamonae jeye: —Apara barapo pebin pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon wʉnae ewatatsi, pon bewa juinya patopaena, jei.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 Ichamonae jeye: —Apara barapo pebin, bapon apara Mesías pon Nacom itorobeicapaeba peitaboco wetsica, jei. Ichitha ichamonaerʉ jeye: —Jume apara, apara Mesías aibi, tsipei Mesías jopa patopaeyo Galilea nacua werena.
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Bapon Mesías itorobarecaein. Bapon Mesías David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, pon caena bayatha Judea nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana. Bapon Mesías Belén tomaratha naexanaena, po tomaratha David ichaxota popona bayatha’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei barapomonae.
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Daxota pinmonae najume matsontsonoba, tsipei daxita barapomonae Jesús ichawa beya barompaya yabara nanta xeinatsi.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Barapomonae jiwanamonae bequein ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi, ichitha dapon aibi pon Jesús pewaetabiwatsi.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Bapoxonae policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyapu eenaewi nawibiya fariseomonae beya yawa sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beyano. Daxita barapomonae policiamonae yainyabatsi, jeichichi: —¿Eta xua metha jopa pacarendenaem Jesús? jei daxita.
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Barapo policiamonae jume nota barapomonae, jeye: —¡Dapon aibi ichʉn pon beta pepaebiwa, icha bapon ichi xua beta wʉnaeya paeba! jei.
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Daxita nexata barapomonae policiamonae jume notatsi, jeye: —¿Paxam irʉrʉ jiwi pacui jʉpame, xua irʉrʉ pajume cowʉntame bequein bara bapon paca muxuitoroba?
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Tsipei apara jopa payaputaem xua judiomonae pia pentacaponaewi tatsi jopa yabara jume cowʉntsiyo bapon. Irʉ fariseomonae pia pentacaponaewi tatsirʉ jopa yabara jume cowʉntsiyo bapon.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Pomonae Jesús jume cowʉntatsi apara barapomonae jopa yaputaeyo pocotsiwa Nacom paeba pia peitorobi jumeintha. Barapomonae apara Nacom atene cana exanaena xua petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, jei daxita fariseomonae.
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Barapo fariseomonae jiwanapin baxota eca, pon pewʉn Nicodemo, pon merawitha bayatha Jesús siwa poinchi. Bapon Nicodemo jeye fariseomonaetha xua ichamonaetha:
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 —Waitorobi coyenewatha ba jeichichi: ‘Jopa bewa yabara paebichi pebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae poxonae cataunxuae jopa jume taetsi bapon pocotsiwa exana. Jame copiya matha bewa jume taetsi xua bapon pia coutha nayopita xua pocotsiwa exana’, ba jeichichi, jei Nicodemo.
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Nexata fariseomonae Nicodemo jume notatsi, jeye: —¿Xam irʉrʉ barichim Galilea nacuapin naexaname, po Galilea nacuapiwi jopa beta yaputaeyo? Maisa jame matowa yorobare Nacom Pejume Diwesi. Xain yaputaneme xua dapon aibi pon xua Nacom peitorobi jume pepaebin, pon Galilea nacua werena pona, jei fariseomonae.
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 Nexata daxita barapomonae barompaya pia bon be-iyiya.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.