Hebreus 11
Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI
1 Pon jume cowʉnta ducuanaebiya Nacom, bapon bara xaniwaicha yaputane xua xeinaena pocotsiwa wʉnae ewata. Mataʉtano pejʉntʉ coyene tsita najume itapeinya xeinatsi xua barapara xainyei po coyene xua barapon yabara jume cowʉnta bequein cataunxuae yatsicaewa jopa taeyo.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Wamo susato jiwi xanepanaya beta yabara paebatsi xua Nacom beta yabara paeba ayapusʉya pejume cowʉntsiwaxaetsi.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Waxainchi wayabara jume cowʉntsixae xua Nacom naca yawenapaeba daxota yaputainchi xua barapo cae pin nacue irʉ barapo itaboco susato forotatsi, Nacom peitorobixae. Pocotsiwan xua anoxuae tainchi, Nacom forota pocotsiwan weya xua bapana jopa taetsi, pocotsiwan xua peinyaxae.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Abel pon caena bayatha popona yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota bapon duwein bexuba xua tuxusi exana Nacom nexa. Nacom tsita xanepanatsi pocotsiwa Abel exana. Daxota Nacom yabara paeba xua bara bapon pon pejʉntʉ coyene wʉnaein. Irʉrʉ Caín Abel pentapin tatsi, bapon irʉrʉ bequein pexaewa exana po coyene xua Nacom pecatsiwatsi. Daichitha barapo coyene Nacom jopa tsita xanepanaetsi. Nacom bichocono beita cui jichatsi pocotsiwa Abel exana, beyacaincha xua pocotsiwa Caín exana. Nacom baxua beita cui jichatsi tsipei Abel peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba. Bequein Abel bayatha tʉpa ichitha naca itacʉpa xua awiya wayabara nacuidubaponaewatsi pocotsiwa Nacom exanapaeba poxonae yabara yorobatsi Abel pia pejume cowʉntsiwa tatsi.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Enoc pon caena bayatha popona yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota bapon Enoc pichicatsi. Nacom pichica xua bapon pecapanaenexatsi itabocotheicha, xua bapon Enoc jopa petʉpaenexa bara po cae pin nacuathe. Enoc piamonae jopa caxinaetsi, poxoru Nacom pichica. Nacom Pejume Diwesitha paeba xua poxonae pewʉnaeya tsane xua pichicaeinchi Enoc, Nacom tsita xanepanatsi pocotsiwa Enoc peexanaexae.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Jopa itacʉpaetsi xua jiwi Nacom tsita xanepanatsi icha barapo jiwi jopa beta jume cowʉntsiyo Nacom. Pon xua ichichipa imoxoyo itiya popona Nacomtha jame bewa matha yabara jume cowʉntsina xua Nacom bara xaniwaicha popona. Mataʉtano jame bewa yabara jume cowʉntsina xua Nacom bara cata pocotsiwa bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta pomonaetha pomonae pia pejeichiwichi xua pejume cowʉntsinexatsi. Barapomonae Nacom yaputainchi.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Noé pon caena bayatha popona yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota Noé piamonae tsiexana pin jera nae xua piamonae matabʉxʉyo pebarʉ nacapanepaenexa. Nacom Noé pewʉnaeya yabara muxuwetatsi xua pocotsiwa bexa exanaena pocotsiwa Noé bapana bayatha jopa taeyo, xua pin awʉbo tsane xua Nacom itorobina. Noé bara jume cowʉntsiya exana pocotsiwa Nacom itoroba poxonae pin jera nae exana xua piamonae matabʉxʉyo pebarʉ nacapanepaenexa. Noé pejume cowʉntsixae Nacom, bapon tsita itapeinya xeina xua pomonae barapo cae pin nacuepiwi apara abe exana poxonae jopa yabara jume cowʉntsiyo xua Nacom itorobapaeba pin awʉbo. Nacom tsitatsi xua barapo jiwi atene tsane penatsicuentsiwaxae jopa pejume cowʉntsixaetsi. Jame Noé Nacom jʉntʉ tsita coyene xanepanatsi pejume cowʉntsixaetsi bapon. Daxota Nacom Noé piamonae matabʉxʉyo barʉ capanepatsi.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Abraham pon caena bayatha popona yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota poxonae Nacom pewabixae, bapon bara exana pocotsiwa Nacom itoroba. Bapon Abraham pia nacua weya pona xua peponaenexa icha nacuatha, po nacua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta, xua bapon catapaebatsi. Bapon Abraham pia ira weya pona xua icha nacua beya pona po nacua bequein jopa yaputaeyo ichaxota pona.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 Abraham peyabara jume cowʉntsixae Nacom, bapon popona po iratha xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta. Bapon Abraham be pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena poponaexae xua poxonae icha nacuatha popona. Bapon Abraham poponeiba anserabocon bomʉxʉxitha icha Isaac ichi irʉ icha Jacob ichi poxonae poponeibabe anserabocon bomʉxʉxitha. Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob barapoyobe Nacom tsiwʉnae yabara muxu duta barapo ira xua Nacom pecatsinexa.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Abraham nacui yabara wʉnae ewata xua patopaena po tomaratha ichaxota xua pepu umenae bon xua Nacom pia nacuatheicha. Apara Nacom bapon pon yabara nanta xeina xua forotsina barapo tomara po tomara xua Nacom pia coya bara exana.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Barichi Sara Abraham piseuri tatsi yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Bequein bapowa acue xua jopa peitacʉpaewatsi xua pexeinaewa pexui awiya jume cowʉnta Nacom. Sara pejume cowʉntsixae, Nacom cata barapowa catatsi peajʉntʉyapusʉwa, xua barapowa pepabetsinexa pexuyo. Baxua barapowa taexanatsi tsipei barapowa jume cowʉnta pocotsiwa Nacom taexanaena bapowatha xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Bara barichi Abraham. Bapon bichocono amo tsecae xua bara imoxoyo petʉpaewaba tsane xua jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa pexui. Daichitha Nacom copata xua bapon pexanto xeina xua daxota bapoxonae bapon pia pemomoxi jiwi tatsi bichocono pinmonae naenaexanapona. Barapo bicheito bichocono pinmonae icha opiteimonae ichi xua bichocono nawita. Mataʉtano barapomonae icha taetowa beno ichi xua bichocono beno cʉcʉjei xua mar mene itapatha. Jopa itacʉpaetsi xua barapo jiwi peununaewatsi icha taetowa beno ichi.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Daxita pomonae jume cowʉnta Nacom barapomonae yajume cowʉntsiya werapa. Abʉ cataunxuae jopa catsibichi pocotsiwa bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua pocotsiwa bapomonae catsibapaebatsi. Daichitha barapomonae yabara jume cowʉnta xua pocotsiwan bexa xeinaena xua Nacom bexa catsibina. Barapomonae baxuan yabara jume cowʉntsiya tsita xanepanatsi. Barapomonae nantiya nayabara nanta xeina, jeye: “Waxainchi pomonae be wananapaincha jinompaewichi barapo pena nacuathe xua be icha nacua werena waponaewi, pomonaetsi xua awiya jeita dubenanaebiyatsi po nacua yatsicaewa pepa wanacua”, jei daxita barapomonae.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Tsipei barapomonae baxua paeba, naca yaputane exana xua awiya jeitapona po nacua yatsicaewa pia nacua tatsi.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Barapomonae jopa apara yabara caunutsiyo ichaxota copiya po nacua weya Abraham pona. Icha metha baxua yabara paebichipa metha bara itacʉpaetsipatsi xua caewa pewarapaewa pia nacuatha ichaxota copiya bayatha jinompa.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Ichitha barapomonae ichichipa po nacua xua bichocono wʉnae beyacaincha xua icha nacuan. Baraxua xua po nacua ichichipa, apara Nacom pia nacua tatsi. Daxota Nacom jopa auriyo xua barapomonae yabara paebatsi xua pinae Nacom barapomonae pia Nacom tatsi. Daxota Nacom barapomonae tsiwʉnaetatsi tomara.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 Nacom Abraham jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi peyaputaenexa icha bara metha yatsicaya jume cowʉntatsi. Daxota Nacom Abraham itorobatsi xua pexanto pebexubiwa tsane icha be pocotsi coyeneya ichi xua poxonae duwein bexuba Nacom nexa. Abraham pejume cowʉntsixae Nacom daxota pexanto capana atororo beya pon yatsicaewa compa tatsi pon pewʉn Isaac. Abraham muxu pexanto pebexubi icha be pocotsi coyeneya ichi xua poxonae duwein bexuba Nacom nexa. Bapon baxua exana bequein Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta barapo Abraham pexanto tatsi, jeye:
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 “Barapo nexanto Isaacxae nantaʉtsiname nemomoxi susato jiwi”, jei Nacom.
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Abraham jume cowʉnta xua icha Isaac tʉpaetsipa Nacom itacʉpatsi xua equeicha Isaac caewa asʉ exanatsi poxonae bequein pexanto bexubichipa. Poxonae Abraham muxu pexanto pebexubi, apara bara be xua bayatha tʉpa, mataʉtano apara be xua Abraham pexanto equeicha caewa asʉ taexainchi.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Barichi Isaac yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota bapon Isaac pexantobe tsipaeba, jeye: “Barabʉ Nacom paca yawenaena pia paca necaantobexaebe”, jei Isaac pexantobetha, Jacob irʉ Esaú.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Barichi Jacob yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota poxonae bapon juntucuru imoxoyo tʉpaenaba barompaya tsipaebabe José pia pexantobetha tatsi xua pia pemomobexae tatsi. Bapon jeye: “Barabʉ Nacom paca yawenaenabe pia paca necaantobexaebe”, jei Jacob José pia pexantobetha tatsi. Bapoxonae bapon Nacom wʉnae jaintatsi poxonae naewatha nabʉxʉ babatanotsiya yʉyʉtanota tsipei bichocono amo tsecae.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Irʉ José yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota poxonae bara imoxoyo tʉpaenaba yabara paeba israelmonae. José yabara paeba xua bexa tsane Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi warapaena Egipto nacua weya, xua po nacuatha beya po nacua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua Nacom catapaeba. Mataʉtano José pia pexui cui itoroba, xua José pia pexui piwa capanaeinchi Egipto nacua weya po nacua beya ichaxota israelmonae warapaena po nacua xua Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua Nacom catapaeba.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Moisés pena tatsi irʉ paxa tatsi yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota Moisés matsiyatatsi botha acoibi po xometobe poxonae aena naexana. Moisés pena yabara nanta xeinatsi yawa paxa yabara nanta xeinatsi xua Moisés itʉbʉn tsecae. Baponbe jopa yabara jume cuitaya junuwiyobe xua po coyene cui itoroba Faraón pon Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi xua pinae daxita pexui pebin wʉtixi bewa jutebinchi.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Irʉrʉ Moisés yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota poxonae bayatha pinyoba Moisés jume aichaxaibiya naitemata, jeye: “Xan barapowa jopa pexanton tatsin powa Faraón pexantiyo tatsi”, jei Moisés.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Saya jame bapon Moisés itapetatsi xua irʉ yawa muxuna atene exanaeinchi Nacom piamonae tatsi xua poxonae barapomonae atene exanaeinchi xua ichamonae atene exanaena pomonae Egipto nacuamonaexae. Moisés ichichipa xua pecana exanaewa tsainchi icha piamonae tatsi tacana ichichi. Moisés jopa benaexanaeyo xua daxitan pexeinaewa tsane pecoutha pocotsiwan xua Faraón xeina. Icha baxuan xeinaetsipa Moisés jʉntʉ coyene weiweina exanaetsipatsi barapo nacuatha xua saya caepatiyo nexa tsipae po coyene xua jiwi weiweina exanatsi xua abe peexanaponaewa. Moisés piamonae jopa benaitematsiyo daxota jopa benotsiyo Faraón pecopiniwa tatsi.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Ichamonae Moisés tsʉmʉ jumetha biatainchi xua ajʉntʉcoyenetane exanatsi icha Mesías ichichi pon Nacom itoroba. Poxonae Moisés nayabara jume tane baxua tsita coyene xanepanatsi, beyacaincha xua poxonae barapo copei pexeinaewa tsane Egipto nacuatha. Baxua Moisés itapeta tsipei ichichipa xua pexeinaewa po pentoma bexa tsane Nacom catsina bapontha peatenexae po pentoma bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Moisés yabara jume cowʉnta xua Nacom Moisés yawenapaebatsi. Daxota najʉntʉ coyene weta xua pewarapaewa tsane Egipto nacua weya. Moisés jopa junuwiyo bequein yaputane xua Faraón bara casebina. Bapon Moisés bara saya amsiya pona bara be xaniwaicha tane Nacom xua be yatsicaewa barʉ poinchi pon peinya peponaein xua jiwi jopa itacʉpaetsi xua petaewa.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Moisés pejume cowʉntsixae Nacom, piamonae cui itoroba xua peexanaenexa penabanaewa xua Pascua wʉn matacabi nexa. Mataʉtano bapon cui itoroba piamonae xua pejanantha pecapibinexa daxita bomʉxʉ pecoibotontha. Barapo Moisés piamonae tatsi pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwixae tatsi baxuan exana xua daxota matatsunpin jopa tʉpa exanaeyo piamonae. Barapo matatsunpin merawi patopaena xua pejutebiwa tsane matapin jiwi pomonae pia bontha jopa xeinaeinyo po jana xua Moisés cui itoroba xua jiwi bomʉxʉ pecoibotontha pecapibiwa tsane.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Barapo Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota Mar Rojo mene mentha icha muxunene beya panenebiya xua epataʉta iya pona be poxonae xua ira tsewa iya peponaewa. Ichitha poxonae Egipto nacuamonae baraxoya iyiya daxita bunothopa.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Israel pia pemomoxi susatopiwi tatsi yabara jume cowʉnta xua Nacom yawenapaeba. Daxota matawacaicha tocuecueniya enaponeiba pemʉxʉbʉrʉ iya siete po matacabibe xua barapo Jericó tomara peyacaincha toxorotsi dutsiwa xua be iboton. Barapoxonae barapo Jericó tomara peyatoxorotsiya yacaincha dutsiwa baxua iratha jopiya.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Bayatha yabʉyo powa Jericó tomarapiwayo Rahab yabara jume cowʉnta Nacom pon Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi pia Nacom tatsi. Daxota bapowa jopa barʉ tʉpaeyo piamonae xua pia tomarapiwixae poxonae tomarapiwi werapa jopa pejume cowʉntsixae Nacom pon Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi pia Nacom tatsi. Bapowa Rahab powa copiya bayatha pesi cui weiweinaewa pebiwitha. Poxonae Israel pia pemomoxi jiwanamonae namicha pata xua pecui amanayabiya taenexa Jericó tomaratha, bapoxonae barapowa Rahab matenta weyataeya waba, xua barapo israelmonae jiwanamonae wabatsi pia botha tatsi.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Jopa equeicha paebinyo xua equeicha pinmonae tayabara paebiwa pomonae pejume cowʉntsiwi Nacom. Jopa neyapu jʉpaeyo xua jopa taxeinaewa matacabi xua tacueicueijeinexa Gedeón yabara, irʉno Barac yabara, irʉno Sansón yabara, irʉno Jefté yabara, irʉno David yabara, irʉno xua Samuel yabara, irʉno pomonae Nacom pia peitorobi jume petapaebiwi tatsi yabara.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Daxita barapomonae jume cowʉnta Nacom. Ichamonae barapomonae jiwana, amanayaba ainya nacuanpiwitha, pejume cowʉntsixae xua Nacom yawenaena. Ichamonae pejume cowʉntsixae Nacom daxota jiwitha beta xaniwaicha canamata itoroba. Ichamonae pejume cowʉntsixae Nacom barapomonae catsibatsi pocotsiwan xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta. Ichamonae pejume cowʉntsixae Nacom, Nacom exana xua coibo acaba neʉthʉn, xua barapomonae jopa atene peexanaenexatsi barapo neʉthʉn.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Mataʉtano ichamonae pejume cowʉntsixae, daxota Nacom yawena barapomonae poxonae Nacom itaxutaba exana po isoto bichocono pin isoto xua barapomonae po isototha tautatsi. Barichi ichamonae pejume cowʉntsixae daxota Nacom capanenebiya tsaibi barapomonae poxonae muxu pejutebeibichi peopi sojeiwantha xua be cusi. Mataʉtano pomonae faefaena, equeicha Nacom daunwei exana. Daxota barapomonae daunwei poxonae naba. Ichamonae Nacom peyawenaexae amanayaba pia peaitafaetabi jiwichi xua ainya soldadomonaein bicheitontha.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Barichi ichamonae yabʉxi pejume cowʉntsixae equeicha caewa piamonae xeina, pomonae equeicha caewa taasʉtsi petʉpaewa weya. Ichamonae itacʉpatsi xua panenebiya xua jopa werapae tsane xua icha poxonae Nacom itawetatsina. Nama barapomonae jopa bepaebiyo baxua daxota barapomonae werapa poxonae bichocono caitacueintatsi ichamonae. Barapomonae, pomonae pewerapaewi yaputane xua pejume cowʉntsixae Nacom, daxota Nacom equeicha asʉ exanaena xua barapomonae pepatsiwa tsane Nacom pia nacuatheicha.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Ichamonae pejume cowʉntsixae Nacom, bichocono ajʉntʉcuicoyenetane tsipei bichocono cui capanebatsi ichamonae. Mataʉtano ichamonaerʉ cuaintebatsi. Ichamonaerʉ penain mʉtontha cʉbebatsi. Ichamonaerʉ jiwi pecʉbi bontha cuaranobatsi.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Ichamonae pejume cowʉntsixae Nacom, ibotontha tʉpa exanatsi poxonae cuinbabatsi. Mataʉtano ichamonae werapa poxonae epa nantarabobiya thabebatsi seruchotha. Irʉrʉ ichamonae pejume cowʉntsixae jutebatsi peopi sojeiwantha xua cusin. Ichamonaerʉ pejume cowʉntsixae Nacom, taseicatsi pexaewa, yawa taseicatsi bon, xua daxota saya dubenanaebiya, yawa naxataba oveja bocoton xuano xua cabra bocoton. Barapomonae acopeibiwi tsobenae, barainebatsino abe taexanebatsino.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Pomonae barapo cae pin nacuathepiwi Nacom pejume cowʉntsiwi yabara paebatsi, yabara jeichiche: “Jopa be cui copatichi xua barapomonae pejinompaewa tsane watomaratha”, yabara jeichichi. Ichitha barapomonae Nacom tsita ainya cuichi beyacaincha barapomonae pomonae barapo cae pin nacuathepiwixae. Barapo Nacom pejume cowʉntsiwi dubenanaebiya ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Mataʉtano barapomonae demxuwantha dubenanaebiya, mʉthʉnthano jinompa, xuano xua duwei pia mʉthʉntha jinompano.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Bequein Nacom yabara paeba barapomonae xua beta peexanaexae pejume cowʉntsixaetsi, daichitha cataunxuae abʉ barapomonae jopa catsibichi pocotsiwa Nacom bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta barapomonae, mataʉtano xua caeinthano.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Barapomonae cataunxuae abʉ jopa catsibichi baxua tsipei Nacom naca yabara nanta xeina xua bexa tsane irʉ naca catsibina pocotsiwa bapon tsita xanepanatsi. Pocotsiwa bapon catsibina xua apara barapomonae Nacom naca cayawa muxuna jʉntʉ coyene xanepana exanaena.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.