Mateus 2
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Jesús naexana Belén tomaratha, Judea nacuatha. Barapoxonaerʉ Herodes pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi popona barapo Judea nacuatha. Poxonae Jesús naexana pebiwi pata Jerusalén tomaratha. Barapomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Barapomonae pia tomara tajʉ taenatsi ichaxota pocotsiwa xometo weecoina.
1 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana veya’amaim, merar bar ta wabin Bethlehem imaim Jesu tufuw. Nati’imaim orot so’obayah afa daman baiyabayah veya yeninane hina Jerusalem hitit,
2 Barapomonae ichawa beya yayainyaba tsiniya, jeye:
2 naatu sabuw hibatiyih, “Jew hai aiwob kek tutufuw i menamaim inu’in? Aki ana daman veya yeninane yey a’itin imih kwafirinamih ana.” Orot so’obayah ta daman isan uaman iuti’ut|alt="wise men one pointing to star" src="cn01627b.tif" size="col" loc="Mat 2.1-2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.1-2"
3 Herodes, pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi poxonae bapon yabara jume tane xua ichʉn naexana pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae bapon bichocono ʉnthʉthʉ deideijei Irʉrʉ Jerusalén tomarapiwino daxita bichocono ʉnthʉthʉ deideijei pejume taexae baxua.
3 Aiwob orot Herod iti tur nonowar i ana not kasiy, naatu Jerusalem wanawanan sabuw etei’imak auman hai not kasiy.
4 Nexata Herodes waba sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi xua pia petanacaetutsinexa tsainchi pia botha. Mataʉtano wabano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonaetha Herodes yainyaba, jeye:
4 Basit firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei eaf hina ibatiyih, “Keriso i boro menamaim natufuw?”
5 Barapomonae jume nota, jeye:
5 Hiya’afut hio, “Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehemamaim. Anayabin dinab orot iti na’atube Buk Atamaninamaim hikirum,
6 ‘Belén tomara bequein po tomariyo tsiqui tomariyo
6 ‘Judah tafaram wanawanan, bar merar etei hai aiwob wanawanahimaim,
7 Nexata Herodes namicha moyiya waba pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Herodes yainyaba barapomonaetha: “¿Eta poxonae yatsicaewa barapo opiteito paca tsita naitʉta?” jei bapon.
7 Imaibo Herod veya yenin nanawan hina hima’am eaf hirun wa’iwa’iramaim ibatiyih, kok taso’ob veya abistanamaim daman yey hi’itin.
8 Poxonae barapomonae jume nota bapontha bapoxonae Herodes itoroba barapo pebiwi Belén tomara beya. Herodes jeye barapomonaetha:
8 Naatu au Bethlehem biyafarih i’uwih eo, “Kwanan kek kwananuwih gewas kwana’itin naatu kwanamatabir au tur kwana’owen, saise ayu’ubo anan anakwafir.”
9 Poxonae Herodes najume weta, barapo pebiwi bara ponarʉcʉpa, pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Bapoxonae po opiteito bayatha tane pia nacuatha, barapo opiteito jemeicha caewa naitʉtaba. Yawa barapomonae matacapoinchi. Barapo opiteito ducuapona beya matapainya matatsun ducuatabica ichaxota barapo pexuyo boca.
9 Aiwob orot iti na’atube eo hinonowar ufunamaim hitit hin, naatu daman ta’imon veya yeninane hi’itin hinan au nah i’iyon na kek inu’in tafanamaim nutanub bat.
10 Poxonae barapo pebiwi tane barapo opiteito, barapo pebiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweina.
10 Nati daman hi’i’itin ana veya hiyasisir naatu hikawasa men kafaita.
11 Barapomonae bo jojoniya ichaxota tane barapo pexuyo xua pena barʉ ecatsi, barapowa María. Bapoxonae barapo pebiwi pentabocotontha ena xua barapo pexuyo wʉnae pejainchinexa tsainchi, tsipei barapoyo pon Pecanamataxeinaein peexanaexae tsainchi poxonae pinyo tsane. Bapoxonae barapomonae piawan coibo isacapenta xua cajijinca. Barapo pexuyo catsibatsi xuan pocotsiwa pewʉn oro nain. Catsibatsino xua pocotsiwa pewʉn incienso xua pocotsiwa tuxusi tuxuei benata poxonae tauta exana. Mataʉtano muxuna catsibatsi icha petuxueiwa pocotsiwa pewʉn mirra xua pocotsiwa anaincuito.
11 Bar wanawanan hirun kek hinah Mary hairi hi’itih, suh hiyowen kek hikwafir. Imaibo hai kaukufet hirufamen hai siwar gold, frankincense, naatu myrrh hibotaiten kek hisiwar.
12 Bapoxonae pirapae barapo pebiwi maitumenaeya amachinae xua jopa bewa equeicha patsi tsane ichaxota Herodes eca. Daxota barapomonae pia nacua be-iyiya, icha namto iyiya.
12 Naatu matabir maiye Herod biyan titamih hio’o, baise fai hai mimumaim God imatnuwih, naatu ef ta hibai hin hai tafaram hitit.
13 Poxonae barapo pebiwi ponarʉcʉpa bapoxonae Nacom itoroba matatsunpin Josetha. Matatsunpin tsita naitʉta poxonae José amachinae. Matatsunpin José baraichi, jeye: “Asiya uncuare. Pexuyo pire yawa coxiwano. Egipto nacua bebarʉ naetsiriwiyama. Ecare barapo nacuatha, beya abʉ poxonae equeicha catsipaebinchi baxota. Tsipei Herodes pexuyo jeitsina pebexubinexa tsainchi pexuyo”, jeichichi José matatsunpin.
13 Nanawan orot hinan ufunamaim, Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu, “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwabihir kwan Egypt imaim kwanama’am boro ana’obo kwanatit, anayabin Herod i kek asabuninamih ana ef enunuwet.”
14 Poxonae cataunxuae merawi, José nacosataxuba. José pexuyo pita, yawano José pita yabʉyo María xua pexuyo pena tatsi. Daxita barapoyobe warapa Egipto nacua beya poxonae cataunxuae quirei tsuncuae.
14 Basit Joseph misir kek hinah hairi buwih gugumin wanawanan hibihir hin Egypt hitit,
15 Barapo nacuatha, Egipto nacuatha, barapoyobe ecabe beya poxonae juinya Herodes tʉpa. Baxua José cana exanatsi xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae Nacom nexa xua jeye: “Waban Taxanto Egipto nacua weya”, jei Nacom pon pia peitorobi jume pepaebin Nacom nexa pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
15 nati’imaim hima’am Herod morob. Imih sawar iti himamatar i abisa Regah ana dinab orot iwan Buk Atamaninamaim kikirum i na i turobe, “Egyptane ayu Natu abotait tit.”
16 Poxonae Herodes yaputane xua pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi muxujainyabiya tsipaeba bapontha xua itara patapaeba, bapoxonae Herodes anaya bichocono anaepana. Nexata bapon itoroba, ichamonae itorobatsi xua pejutebinexatsi daxita pexui pebiwi wʉtixi, po pexui cataunxuae pencuetixi, po pencuetixi cataunxuae jopa yapu othopaeyo dos po weibe, irʉ po pexui xua bayatha yapu othopa dos po weibe. Barapon Herodes itoroba xua pejutebinexatsi barapo pexui pebiwi wʉtixi daxita poxi Belén tomara cuariya beya. Herodes baxua exana yaitama bayatha pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi yopita xua pinae tane pexuyo pia opiteito tatsi barapo dos po weibetha poxonae peputha tapona, opiteito peputha tatsi xua jinaebotha, poxonae Judea nacua beya pona.
16 Herod veya yenin nanawan hai baifuwen titita’ur ana veya, yan so’ar gagamat bufut naatu orotokek nati Bethlehem wanawanan naatu bar merar nati sisibinamaim iyabowat hai kwamur rou’ab au babe re’er etei asabunuw isan ana baiyowayah iyunih hitit. Iti na’atube eo biyunih anayabin i veya abisa’amaim nanawan daman hi’itin hio nonowar imaim sinaf.
17 Baxua Herodes cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Jeremías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae, xua jeye:
17 Naatu abisa dinab orot Jeremiah eo kikirum i na yabin matar.
18 “Jume tan xua wecoyei Ramá tomaratha,
18 “Ramah bar meraramaim yuwen atubob gagamin maiyow re’er hinowar,
19 Herodes bapoxonae pirapae tʉpa. Bapoxonae matatsunpin pon Nacom itoroba, José tsita naitʉtatsi poxonae José amachinae Egipto nacuatha. Matatsunpin jeye Josetha:
19 Herod momorob ufunamaim, Joseph Egypt ma’ama Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu,
20 “Natsixitabare. Pire barapo pexuyo yawa coxiwa María, pexuyo pena tatsi. Israel nacua beya caibe nawiyama. Tsipei bayatha werapa pomonae ichichipa xua barapo pexuyo pebexubiwatsi”, jei matatsunpin.
20 “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwamatabir maiye kwan au Israel, anayabin sabuw iyab kek asabuninamih hi’o i himoroboka.”
21 Bapoxonae José natsixitaba. José pita pexuyo yawa coxiwa. Israel nacua beya caibe nawiya.
21 Basit Joseph matan nuw misir, Jesu hinah hairi buwih himatabir maiye hina Israel hitit.
22 José jume tane xua juinya pinae Arquelao naexana Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsin tatsi. Arquelao Herodes pexanto tatsi. Arquelao xuya peyanacua ewatsin naexana ichaxota bayatha coxiyan peyanacua ewatsin naexana bapon Herodes. Tsipei Arquelao eca Judea nacuatha daxota José junuwa xua peponaewa barapo nacuatha. Daxota José pona Galilea nacua beya, tsipei poxonae amachinae matatsunpin itoroba xua bewa pinae ponaena barapo nacuatha.
22 Baise Arselaus tamah Herod ana efan bai, Judea wanawanan ma bi’aiwob Joseph ana tur nowar, naatu imaim na ma’amih bir. Mimumaim auman God imatanuw, imih i au Galilee na’at na,
23 Poxonae José patopa barapo nacuatha, bapoxonae popona po tomaratha, po tomara pewʉn Nazaret tomara. Baxua José cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi Jesús cayabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye: “Bapon wʉn dutinchi po wʉn jei: ‘Nazaret tomarapin’, jei”, jei barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.
23 bar merar ta wabin Nazareth imaim bar wowab ma, saise abisa dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hi’o hikikirum i na yabin matar, “Jesu isan boro hinao i Nazareth matuwan”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.