Mateus 28

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae po pentaquei seicae matacabi yapu caewaba, bapoxonae matacabi jopa po matacabi xua nanta carucua xua cae semanatha xua penacuichi matacabi. Barapo mataqueitha María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ ichawayo María, barapowayobe caemʉmbotha siwa ponabe mʉthʉ ichaxota Jesús yamʉthʉ uncua.
1 Sabbath ufunamaim, Sunday yasi’uw Mary Magdalene naatu Mary ta hairi rah fahiwinamih hin.
2 Bapoxonae nainya ira jijiyataxuba tsipei Nacom itoroba matatsunpin xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin yaupataxubanota barapo pin ibo panawa. Bapoxonae barapo ibo panawatha ecopiya.
2 Naniyan meyemeye iriyoy gagamin na’in hitatam, Regah ana tounamatar marane re na agim ifururuw tit naatu afe’en mara’at ma.
3 Barapo matatsunpin bichocono daedaena icha be yamʉxʉ coicha ichi. Paparuwa bichocono inyapana.
3 Ana itinin i namanamar ebowabow na’atube, ana faifuw hibikwes itinin i wakasakas na’atube.
4 Poxonae soldadomonae baxua taerʉcʉpa bichocono cuitaya jijiyei tsʉrʉcʉpae, mexeya poxi werapa iratha bobena, tsipei bichocono junuwa.
4 Orot rah hima’uh hima’am hai bir ra’at, ah umah duduwar rab hire himamayay hi’in.
5 Barapo matatsunpin namchi barapowayobetha, jeye:
5 Baise tounamatar baibin hairi isah eo, “Men kwanabir, ayu aso’ob kwa i Jesu hio’onaf momorob kwanunuwih.
6 Xote apara bapon aibi. Apara bayatha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, xua caena bayatha painya nepaca catsipaebixae. Incane anetha xote, pacou taemabe ichaxota bapon petʉpaein botatsi bayatha.
6 Baise i morobone misir maiye, eo kwanonowar na’atube, kwarun inu’in ana efan kwa’i’itin.
7 Nainya papondebe weye, patsipaebarebe Jesús pijimonae tatsi. Pajandebe: ‘Bara bequein bapon bayatha tʉpa ichitha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Bapon copiya paca tsiwana ponaena Galilea nacua beya. Baxotiya bapon pataename, pana nejei matatsunpin’, pajandebe Jesús pijimonaetha. Poxonae bapon pataename, bapoxonae payaputaename xuaunxuae paca tsipaebatsi bara apara xaniyei, jei matatsunpin.
7 Saise kwanamatabir kwan ana bai’ufununayah hai tur kwana’owen, ‘Jesu i morobone misir maiye, naatu mat au Galilee enan, imaim boro kwana’itin.’ Abisa asoso’ob iti a tur ao’owen.”
8 Bapoxonae barapo yabʉyobe mʉthʉ weya nainya pontababe. Junuwiya jʉntʉ coyene weiweinabe. Barapowayobe cuinaepoinyabe Jesús pijimonae tatsi beya xua diwesi caponabe pocotsiwa matatsunpin paeba.
8 Basit baibin rah hitumar, hai bir ra’at, baise erekawasa auman hinunuw hin ana bai’ufununayah hai tur owenamih.
9 Poxonae barapowayobe epathotha cataunxuae cuinaecaponabe bapoxonae Jesús jemeicha uncuataba barapowayobe pia xantha tatsi. Jesús jeye barapowayobetha: “Jaco”, jei Jesús. Barapowayobe imoxoyo caquita ponabe Jesustha bapoxonae pentabocototha uncuabe yawa taxu waetababe xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi.
9 Naniyan meyemeye Jesu nahine nan bairi hitar naatu iuwih eo, “Tufuw isa nama.” Hinunuw hina nanamaim suh hiyowen hire an hibutubun hikwafir.
10 Jesús barai barapowayobe, jeye:
10 Jesu iuwih eo, “Men kwanabir, kwan taitu hai tur kwana’owen hinan Galilee imaim boro ayu hina’itu.”
11 Poxonae barapo yabʉyobe cataunxuae namtotha ecaponabe, bapoxonae icha soldadomonae jiwana, po soldadomonae Jesús yamʉthʉ eenatsi, barapo soldadomonae tomara beya pona. Mataʉta sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi daxita pocotsiwa xua xuan tane.
11 Baibin hairi himatabir efamaim hinan, baiyowayah orot afa rah hima’uh hima’ama himatabir hin Jerusalem hitit, naatu abisa’awat himamatar firis ukwarih hai tur hi’owen.
12 Barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pona pitiri jiwi beya xua caemonae peyabara natsipaebinexa xua Jesús petʉpaein yabara. Bapoxonae daxita barapomonae soldadomonae paratixi nawita catsibatsi xua jiwi naerabiya petsipaebinexatsi.
12 Naatu nati’imaim firis hai ukwarih orot gagamih bairi hiku’ay hai not hiyabuna sawar, imaibo agim gagamin na’in baiyowayah hitih
13 Bapoxonae barapomonae soldadomonae baraichi, jeye:
13 naatu hi’uwih, sabuw hai tur kwana’owen, “Aki ainu’in ufut Jesu ana bai’ufununayah hina biyan hibai hibihir.
14 Icha Pilato pon peyanacua ewatsin jiwi jume taebina xua Jesús petʉpaein aichurucuae, yawa icha bapon baxua yabara paca yainyabina, bapoxonae nexata paca yabara jume yawenaeinchi xua bapon jopa paca jutebi tsane, jei barapomonae.
14 Saise gawan orot iti tur nanonowar aki boro kwa isa anakubuna gewas nanowar naatu boro men abisa ta isa nasinaf.”
15 Nexata barapo soldadomonae nota paratixi yawa jiwi tsipaeba tsiniyatsi xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi peitorobixae. Barapo penaerabi diwesi jume, judiomonae jume cocowʉntapona. Anoxuae barichi po judiomonae anoxuae jinompa, jume cocowʉntapona barapo diwesi.
15 Basit baiyowayah agim hibai hiobe’atih na’atube hisinaf. Imih iti boun ana veya’amaim iti tur i ra’at tasasar tit, Jews wanawanahimaim etei hiso’ob.
16 Nexata once poyobe pomonae xua Jesús pijimonae tatsi barapomonae nawibiya Galilea nacua beya. Bapoxonae barapomonae demxuwa beya pona, po demxuwa pinae Jesús caunuta xua pinae baxota patopaena.
16 Imaibo bai’ufununayah nah 11 Jesu iu’uwih na’atube hina Galilee oyawamaim hitit,
17 Poxonae barapo once poyobe baxota Jesús taerʉcʉpatsi, ichamonae Jesús wʉnae jaintatsi, bequein ichamonae ainya jʉntʉ coyenein xeina xua Jesús xapain beta jopa yabara jume cowʉntichi.
17 nati’imaim hi’i’itin ana weya hikwafir, baise bai’ufununayah afa i erehikasiy auman.
18 Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona. Bapoxonae jeye:
18 Jesu na sisibihimaim bat eo, “Mar naatu tafaram ana roubabaruwen fair etei God ayu itu.
19 Paponare daxita carepaya jiwitha xua daxita nacuantha. Jiwi pacana exande xua tana nejume cowʉntsiwa tsane. Daxita pomonae tana nejume cowʉntsiwi pabautisabare. Poxonae pabautisabame Taxa pewʉn pawʉn taibare, mataʉtano pana newʉn taibare, ponxaein Nacom Pexanton, mataʉtano Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pawʉn taibare xua barapo acoibi wʉnthabe painya paca nepaca yawenaenexa pia peayapusʉ itorobi coyenewatha.
19 Isan imih kwanatit kwanan tafaram wanawananamaim sabuw kwanabow au bai’ufununayah hinamatar, naatu God Tamah, God Natun, God Anunin Kakafiyin wabihimaim babataito kwanitih.
20 Daxita barapomonae pacuidubare daxita xua xuan pocotsiwa bayatha paca itorobatsi. Mataʉtano painya xoba pajʉntemainame xua daxita matacabin bara ataya paca barʉ poponeibinchi beya poxonae tsane xua equeicha patopeicaein, jei Jesús pijimonaetha.
20 Naatu au obaiyunen tur etei kwani’obaiyih hinabosiyasiyar. Naatu kwanaso’ob ayu i mar etei nati biyamaim boro bairi tanama tanan mar yomanin tanatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.