Mateus 22
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye:
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “Nacom cana exana piamonaetha pomonae jʉntʉ coyene itorobiya ewata, icha pocotsin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi poxonae waba, xua poxonae ichamonae wabatsi xua petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaenexa. Baxua exana poxonae pexanto tatsi pecotsiwa pepichixae.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pomonae pia petanacuichiwichi xua petawabinexa tsainchi pomonae xua bayatha petsipaebixae xua petapatsiwa tsainchi pia botha xua bepa pinae petanabanaewa tsainchi pia botha. Daichitha barapomonae aichaxaibi xua pepatsiwa tsane.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Bapoxonae barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi, jeye barapomonaetha: ‘Pomonae bayatha tsiwaban pexaewa xua penabanaenexa painta tsipaebare pajande: Bepa pinae nainya papatsim, tsipei pinae bayatha pexaewa canacui wʉnaeta. Tsipei caena bayatha pinae cobe itoroba xua petajutebiwa tsainchi vacan, yawano po duwein bichocono nasita. Daxota bewa pinae nainya paponaem bara beya xua painya nenanabanaenexa pexaewa, yaitama tsipei pinae pexanto tatsi pichina pecotsiwa, pajande’, jei barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Daichitha barapomonae pomonae tsiwabatsi pexaewa, barapomonae jume naitemata, saya meisa ʉ naitomatsiya exana piawan. Barapomonae jiwanapin pia pabitha pona. Irʉ ichʉn piawa caenaetauya.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Ichamonaerʉ teica, pomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba, barapomonae teicatsi. Yawano bichocono abe exainchi beya poxonae nama werapa.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Nexata bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono caseba pomonae petajutebixaetsi pomonae bapon itoroba. Nexata bapon itoroba pia soldadomonae xua barapomonae xuya pejutebinexa tsainchi mataʉta xua tomara petatautsinexa tsainchi.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Bapon pirapae equeicha barai ichamonaetha pomonae pia petanacuichiwichi jiwitha, jeye: ‘Bayatha bequein daxita wetan xua penabanaewa tsane, daichitha pomonae waban jopa xanepanaya nejume jejeyo daxota jopa bewa patsi tsane xua penabanaenexa.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Daxota paponde tomara namtontha, po namtontha pin namtontha, baxotiya pomonae poxonae pacaxibeibame, barapomonae painta wabare’, jei bapon.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Pomonae petanacuichiwi, barapomonae pona namton beya. Bapoxonae barapomonae, daxita pomonae caxiba namtontha, matacayiya pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi pia bo tatsi beya. Pomonae abe peexanaewino carendenatsi, pomonae xanepanaya peexanaewino carendenatsi, beya poxonae bo tutu nayʉcaxuba.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 “Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bo tutu joniya petaenexa tsane pomonae pata. Bapon itabara tane pebin xua irʉrʉ pon baxota eca. Ichitha barapo pebin pexeinya paparuwa jopa nama xatatsiyo icha be jopa ichiyo ichamonae, tsipei ichamonae pexeinya paparuwa nama xataba xua po paparuwa jiwi ba nama xataba poxonae pona penacaetutsiwatha xua penabanaenexa pexaewa poxonae pebin pecotsiwa pita.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai bapon, jeye: ‘Tajiton, ¿eta xua metha xote naecame xua mataʉta jopa pexeinya paparuwa nama xatatsim?’ jei bapon. Ichitha bapon saya moya eca.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi pexaethopaewatha, jeye: ‘Bapon pacobe caecunta cʉre yawa pataxu caecunta cʉre, yawa aisowa beya paxore ichaxota quirei. Baxota bapon wecoyei tsane yawa baxota nantanuweya nanta jayabina, bichocono peatenexae tsane’, jei pom jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bequein pinmonae waba ichitha saya tsiquimonaeyo pata penabanaewatha. Icha barapon ichi Nacom bara jʉta coyene ichiya cana ichi tsane jiwi. Nacom bequein waba pin bicheitomonae, daichitha saya tsicamonaeyo itapetatsi, pomonae Nacom pijimonae tatsi penaexanaenexa tsane”, jei Jesús.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Nexata fariseomonae pona Jesús weya, caemonae natsipaeba najei: “¿Eta po peyainyabiwa Jesús taexanaeinchi xua catsawa wanaca jume notsinexa? Bapoxonae waxainchi xain yopitatsi ichamonaetha xua bapon abeya wanaca jume notsiwaxae”, najei fariseomonae.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Bapoxonae barapomonae itoroba pia pepuna ponaewichi, mataʉtano barapomonae itorobano pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi. Daxita barapo matabʉxʉyobe pata Jesustha pomonae fariseomonae itoroba. Barapomonae Jesús beya jeye:
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena peponaein? Icha jopa tsipae ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Daichitha Jesús yaputane xua bichocono barapomonae abeya nanta xeina xua Jesús abe pecanaexanaenexa tsainchi. Jesús barai barapomonae, jeye:
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Incane moya painta xawena tha taetsi barapo paratiyo, jei Jesús.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae yainyaba barapomonae, jeye:
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Nexata Jesús jume notatsi barapomonae, jeye:
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Poxonae barapomonae jume tane xua Jesús beta xanepanaya jume nota, bapoxonae barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca. Bapoxonae ponarʉcʉpa Jesús weya.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Bapoxonae caena barapo mataqueitha saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapo saduceomonae Jesús tsipaebatsi jeye:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 —Pon jiwi Necuidubim, Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Barichi, matha irʉrʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexui pexeinaenexa.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona bapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Xam Jesús, ba paebame, ba jam: Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Nexata saduceomonae Jesús jume nota, jeye:
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Poxonae petʉpaewi equeicha asʉ jujuinaena, jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwimonae Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Paxam bequein bara bayatha payabara yorobame pocotsiwa Nacom namchi Pejume Diwesitha, po coyene xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ jujuina. Barapo diwesitha Nacom jeye:
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi xua caewa equeicha asʉ pejinompaewi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Poxonae jiwi jume tane pocotsiwa Jesús cuiduba, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Poxonae fariseomonae yaputane xua saduceomonae moya umena xua Jesús beta pejume notsixae, bapoxonae fariseomonae nacaetuta xua equeicha peyainyabiwanexa tsainchi Jesús.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Barapo fariseomonae caein jiwana, pon peyabara yaputaein Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon ichichipa xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwatsi xua icha bara metha Jesús abeya jume notsina. Bapon jeye Jesustha:
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 —Ja pon jiwi Necuidubim, ¿eta po peitorobi coyene pepa ainya cui coyenewara po peitorobi coyene beyacaincha xua icha peitorobi coyene? jei.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Jesús jume nota bapon, jeye:
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Jame barapo peitorobi coyene bichocono ainya cui coyenewa beyacaincha icha peitorobi coyene. Barapo peitorobi coyene, po peitorobi coyene ainya cui coyenewa, Nacom copiya itoroba.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxota ba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha.
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Barapo peitorobi coyene jumebe caunuta, xua Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua yabara paeba, irʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubi coyenewatha baxua yabara paebarʉ, jei Jesús.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Poxonae fariseomonae cataunxuae nacaetutompa bapoxonae Jesús yainyaba barapo fariseomonae, jeye:
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 —¿Eta xua pacayabara nanta xeiname Mesías pon Nacom pia Peitapetsin? ¿Jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira? jei Jesús.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye:
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 David salmos penaxʉnae wei diwesitha bayatha jeye:
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Icha David Mesías yabara jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Daxita barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi tsainchi, poxonae pinae David paeba xua pinae jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei. Bara nama barapo matacabitha weya, equeicha nama Jesús jopa bepeyainyabiwatsi barapomonae.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.