Romanos 3

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 — ausente —
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 — ausente —
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 — ausente —
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 ¿Aru apecʉ ʉ̃i aru yʉre: “Maja judíova maje d̶abede yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquepe majare, jã́d̶ovaivʉbu Jʉ̃menijicʉcapũravʉre pʉeno meacʉ bajure ʉ̃i jãve d̶aiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca cainʉmʉa, mearo d̶ayʉre põeva ne mearo d̶abede”, aipe aji yʉ? ¿Aji yópe apevʉ põeva ne aiyepe, “Jʉ̃menijicʉcapũravʉ jorojĩni jã́ri, ñájine d̶ayʉ baru majare, judíovare, ʉ̃i ñájiovaquijãravʉ baquinói põevare, ne ãmeina teiye boje, ãmenore d̶ayʉ bájebu ʉ̃”?
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 ¡Bi, ye que ãmevʉ! ¡Aipinʉmʉ vaibéjarõri nópe! Jãve maru no, Jʉ̃menijicʉ ye ñájine d̶arĩ bʉojabejebu ijãravʉcacʉre cũinácʉra yópe ʉ̃i ãmeina teiyepedeca.
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Cũinácʉ põecʉ ʉ̃i jínoque mearore pẽpeimarare ʉ̃i coreóvare d̶aru põevare ʉrarõ baju Jʉ̃menijicʉ meacʉre caivʉ pʉeno, jãve Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ʉ̃́re, ʉ̃i que d̶aiye boje.
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Que baru maje ãmeina d̶aiyede maje coreóvare d̶aru Jʉ̃menijicʉre pʉeno meacʉ bajure, apevʉ põeva yópe ad̶ama: “Ãmeina d̶arãjarevʉ, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe aivʉ majare meacʉ bajure caivʉ pʉeno”, ad̶ama na. Apevʉ põeva boro coyʉrĩ ad̶arĩduyama yʉre, ji nópe aiye boje. Que aivʉ, borocʉma yʉre. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ina borocʉrivʉre yópe náre ñájine d̶aiye jaʉépe, ne que aiye báque boje.
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 ¿Mearama maja judíova apevʉ pʉeno Jʉ̃menijicʉi jã́inore? ¡Que ãmevʉ! Jave jã́ri coreóvaivʉbu judíovare aru judíova ãmevʉre máre, caivʉ cũinátʉrʉ ãmeina teivʉre. Caivʉ ijãravʉcavʉ maje ãmeina d̶aiyʉe boje cõjeimarape cʉrivʉbu.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Yópe arĩ javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede:
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Caivʉ põeva coreóvabenama mearore. Aru caivʉ põeva Jʉ̃menijicʉ jina máre teiyʉbenama.
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Caivʉ põeva dajocad̶ama Jʉ̃menijicʉre, ãrʉmeted̶ama ʉ̃́re. Mamated̶ama caivʉ cũinátʉrʉ. Ye cõmaje ãroje jã́meni apevʉre cad̶atebenama náre. Ñame d̶abenama mearore. Ye cũinácʉ páyʉ cʉbebi.
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 Ne jijecamu yópe põetõcu voitõcupebu. Que baru ne yávaiyeque jorojĩne d̶ad̶ama Jʉ̃menijicʉre. Borocʉrivʉ yávad̶ama apevʉre, jʉjovarãjivʉ. Ne yávaiye yópe ãd̶ai jĩmape paiyebu. Que baru ne yávaiyeque ãmetede d̶ad̶ama apevʉre.
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 Ãmeina d̶arĩ yávad̶ama apevʉre, ijivʉ ne yávaiye.
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 Que baru cãrijiñama boarĩ́ jarʉvaiyʉrivʉ põevare.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Ã́ri ne nʉinoi ñájine d̶ad̶ama põevare, aru mamatede d̶ad̶ama, aru chĩore d̶ad̶ama náre.
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Torojʉre d̶abeni aru cãrijine d̶ad̶ama põevare.
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 Ye cũinájino quĩ́jinoreca pued̶abenama Jʉ̃menijicʉre máre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Majidivʉbu maja caiye iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre toivacaino mácarõre caivʉ maja judíovare, maje majinajiyepe ayʉ majare máre ãmeina teivʉre. Caivʉ bi arãjarama Jʉ̃menijicʉi jã́inoi ʉ̃i ñájiovaquijãravʉ baquinói põevare, ne majié boje ñájiye jaʉrõre náre, ne d̶abe báque boje yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquepe.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Iye d̶aicõjeiyeque ñame boropatebema Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Quénora iye d̶aicõjeiyeque põeva coreóvaivʉbu caivʉre ãmena matʉiyede.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 Ʉbenita caride Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶aibi majare aipe d̶arĩ coyʉrĩ bʉojayʉre põevare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, Jesucristoi d̶aiye báque boje. Aru yópe d̶acaibi majare ʉ̃i d̶aicõjeiye báquede d̶abecʉva. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre aru ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivaiye báquede máre javede coyʉrejaquemavʉ aipe d̶acʉyʉre Jʉ̃menijicʉ diede.
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 Jʉ̃menijicʉ coyʉibi põevare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ne jʉ aiyede Jesucristore. Caivʉ põeva cũinátʉrʉtamu. Que baru Jʉ̃menijicʉ nópe coyʉibi caivʉre Jesucristore jʉ aivʉre.
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Maja caivʉ põeva ãmene d̶aivʉbu maja. Que baru nópe d̶aivʉre Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja”, abecʉbe majare, maje d̶abe boje yópe ʉ̃i ʉrõpe.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉrecabe pʉeno meacʉ baju. Que baru jíyʉbe mearore bojecʉbeda. Que teni coyʉibi “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore” caivʉ majare, maje Jesucristore jʉ aiyede. Nópe bojecʉbeno d̶arĩ, Jesús ñájine d̶abede d̶aibi majare, maje ãmeina teiye boje yópe põecʉ ʉ̃i yebacacʉre bojed̶arĩ ĩ́yepe, ʉ̃i dajocaquiyepe ayʉ ʉ̃i memeino ãmeno baju bácarõre.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 Jʉ̃menijicʉ jorojĩni jã́imi maje ãmeina teiyede. Que baru dajocacʉyʉ ʉ̃i jorojĩyede, darorejaquemavʉ Jesucristore, ʉ̃i ñájiquiyepe ayʉ põeva ne ãmeina teiye boje. Que baru Jesucristo yaidéjaquemavʉ maje yaijʉroede. Que teni ʉ̃i jiveque bojed̶arejaquemavʉ põevare ne ãmeina teiyede. Jesús ʉ̃i yaiye báque boje, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede caivʉ maja Jesucristore jʉ aivʉre. Jʉ̃menijicʉ yópe vaidé d̶arejaquemavʉ, jã́d̶ovacʉyʉ aipe d̶arĩ coyʉrĩ bʉojayʉ põevare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 Ʉbenita caride Jʉ̃menijicʉ quéda vaibébi põeva ne ãmeina teiyede. Quénora ãmeina teiyede bojed̶aibi ʉ̃, jã́d̶ovacʉyʉ põevare boropatebevʉre ʉ̃i jã́inoi. Que teni Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶aibi ʉ̃i d̶aino pʉeno mearo bajure, “Boropatebevʉ” ayʉ caivʉ Jesucristore jʉ aivʉre.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 ¿Caride “Boropatebevʉ maja”, arĩ majidi maja, mʉje dápiaru? Nópe arĩ majibevʉ maja. ¿Aipe teni diede nópe arĩ majibedi maja? ¿Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe d̶arĩ cõmajidu, “Boropatebevʉ” abecʉyʉba Jʉ̃menijicʉ majare? ¡Que ãmevʉ! Maja d̶arĩ bʉojabevʉ yópe caiye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe cainʉmʉa. Ʉbenita põecʉ ʉ̃i jʉ aru Jesucristore, Jʉ̃menijicʉvacari boropatebede d̶acʉyʉme ʉ̃́re ʉ̃i jã́inoi.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Põecʉ cʉbebi Jʉ̃menijicʉ “Boropatebecʉbu mʉ” ʉ̃i aimʉ, Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede d̶aiye boje. Quénora caivʉ põeva jʉ aivʉre Jesucristore, “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore” aibi Jʉ̃menijicʉ. Que baru ácʉ põecʉ cʉbebi “Meacʉtamu yʉ” ayʉ.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 ¿Dápiaivʉrʉ̃ mʉja Jʉ̃menijicʉ ʉcʉre judíova quévʉra ʉ̃ jinava? Jãve ãmevʉ no. Jʉ̃menijicʉ ʉbi judíovare aru judíova ãmevʉre máre ʉ̃ jinava.
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 Cũinácʉrabe Jʉ̃menijicʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉ coyʉibi judíovare “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, maje jʉ aiyede Jesucristore. Aru quédeca coyʉibi judíova ãmevʉre máre “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ne jʉ aiyede Jesucristore. Que teni Jʉ̃menijicʉrecabe coyʉyʉ caivʉ majare “Boropatebevʉ mʉja”, maje jʉ aiyede ʉ̃́re.
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Dinʉmʉ, ¿coyʉivʉba maja põevare ne dajocarãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, Jʉ̃menijicʉi coyʉiye boje maja boropatebevʉre maje jʉ aiyede Jesucristore? ¡Bi, ye que ãmevʉ! ¡Aipinʉmʉ vaibéjarõri nópe! Quénora caride maje jʉ aiye boje Jesucristore pʉeno baju d̶aiyʉrivʉbu maja yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquepe.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.