Romanos 2
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Mʉ ayʉ baru apevʉ ne borore, “Ñájiye jaʉvʉ náre ne ãmeina teiye boje”, arĩ bʉojabevʉ “Ãmeina d̶abevʉ yʉ. Que baru ñájiye jaʉbevʉ yʉre”. Mi coreóvaiyede apevʉ ne ãmeina teiyede, mʉ máre põecʉrecabu. Que baru napedeca ãmeina d̶ayʉbu mʉ. Que baru “Apevʉre ñájiye jaʉvʉ” mi aru, “Yʉre máre ñájiye jaʉvʉ”, ainopebu no.
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Majivʉ maja jãveque Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ayʉre caivʉ ina nópe ãmeina d̶aivʉre.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Jʉ̃menijicʉi aru apevʉre “Ñájinajaramu mʉja mʉje ãmeina teiye boje”, dápiabejacʉ mʉ, põecʉpe, mi nápe cũinátʉrʉ teiyede Jʉ̃menijicʉ abecʉyʉre mʉre máre, “Ñájicʉyʉmu mʉ mi ãmeina teiye boje”. Nópe jãve acʉyʉme mʉre. Aru, “¿Ñájimecʉva vaiquídica?” arĩ dápiabejacʉ mʉ, mi ãmeina teiye boje. Jʉ̃menijicʉ jãve ñájine d̶acʉyʉme mʉre máre.
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 Pued̶abecʉpe tebejacʉ mʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i pare mearo cũiméno boje. Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́imi mʉre. Dʉibajĩena napini coreibi mʉre. Coreóvajacʉ mʉ jãve Jʉ̃menijicʉ meacʉre mʉ́que, ʉ̃i ʉe boje mi jarʉvaquiyede mi ãmeina teiyede. Mi oatʉvaiye boje, mearo d̶acacʉyʉme mʉre.
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Ʉbenita mi ãmeũme boje, ãmepedabu mʉ. D̶aiyʉbevʉ mʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Ʉ̃́re jápiaiyʉbevʉ aru mi d̶aiyede máre oatʉvaiyʉbevʉ mʉ. Que teni pʉeno ãmeno baju d̶ayʉbu mʉ mi pʉeno ʉrarõ baju ñájiquiyede Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinói põevare, ne ãmeina teiye boje. Dijãravʉ baquinói caivʉ põevare Jʉ̃menijicʉ jã́cʉyʉme cũinátʉrʉ. Aru jorojĩni jã́ri, ñájine d̶acʉyʉme náre, ne ãmeina teiye boje.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Dijãravʉ baquinói Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme caivʉ põevare náre coapa yópe ne d̶aiye báquepedeca ijãravʉre.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Põeva cainʉmʉa mearo d̶aivʉ baru apevʉre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi d̶aquiyepe aivʉ náre meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi coyʉquiyepe aivʉ náre “Mearo d̶aivʉbu mʉja” ainore máre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi apʉre d̶aquiyepe aivʉ náre cainʉmʉa, ne coatebenajiyepe ayʉ ʉ̃́re jarʉvarĩ, nárecabu Jʉ̃menijicʉi cʉre d̶aquimara jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que.
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Ʉbenita põeva ne ʉrõpe cainʉmʉa d̶aivʉ baru Jʉ̃menijicʉi ʉrõ pʉeno, aru dápiabevʉ baru Jʉ̃menijicʉre, jápiaiyʉbevʉ baru ʉ̃i yávaiyede jãvene, aru jʉ abevʉ baru ʉ̃́re, quéda d̶aivʉ baru ãmenore cainʉmʉa, ãmeina d̶arãjivʉ, nárecabu Jʉ̃menijicʉi jorojĩni ñájine d̶aquimara pare.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Caivʉ ina põeva ãmeina d̶aivʉ ñájinajarama aru chĩorajarama, judíova mamarʉmʉre caivʉ jipocamia, aru judíova ãmevʉ máre.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Ʉbenita caivʉ ina põeva mearare, Jʉ̃menijicʉ d̶acʉyʉme náre coapa meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe. Aru coyʉcʉyʉme náre, “Mearo d̶aivʉbu mʉja”. Aru cãrijimevʉva me cʉre d̶acʉyʉme náre máre, judíovare mamarʉmʉre caivʉ jipocamia, aru judíova ãmevʉre máre.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Que baru Jʉ̃menijicʉ jã́imi cũinátʉrʉ caivʉ põevare.
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 Judíova ãmevʉ, cʉvabevʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, bíjarãjarama na coapa ne ãmeina teiye boje, die d̶aicõjeiyede majibevʉva. Que teni nácapũravʉ coatede d̶aimara márajivʉbu Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita judíovare, cʉvarivʉre Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme náre coapa ne ãmeina teiye boje, ne d̶abe boje yópe iye d̶aicõjeiye coyʉiyepe. Que teni nácapũravʉ máre coatede d̶aimara márajivʉbu Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, ne ãmeina teiye boje.
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 Jʉ̃menijicʉ abebi “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ina ʉ̃i d̶aicõjeiye báquede coyʉiyede jápiaivʉ bácavʉreca d̶abevʉva yópe ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepe. Quénora Jʉ̃menijicʉ ajebu “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, caivʉ inare yópe ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepe d̶ájʉrorivʉre.
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 Ina judíova ãmevʉ cʉvabema Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Ʉbenita apenʉmʉa d̶ad̶ama na yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquepe, Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báque boje náre ne mearo dápiaiyeque. Que d̶arĩ jã́d̶ovad̶ama na ne coreóvaiyede ne ũmei mearore Jʉ̃menijicʉi jã́iyede aru ãmenore máre, cʉvabevʉvacari iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Ne d̶aiyeque jã́d̶ovad̶ama na ne coreóvaiyede ne ũmei aipe ãrojaene Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Apenʉmʉa “Boropatebevʉ yʉ” aru apenʉmʉa “Boropateivʉ yʉ”, ne arĩ dápiaiyeque jã́d̶ovad̶ama na ne jãve coreóvaiyede diede. Aru ne dápiaiyeque máre jã́d̶ovad̶ama na diede. Que baru apenʉmʉa arĩ dápiad̶ama ne baju “Mearore d̶ayʉbu yʉ”, aru apenʉmʉa “Ãmenore d̶ayʉbu yʉ”, arĩ dápiad̶ama na.
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Que teni iye Jʉ̃menijicʉi bojed̶aiye põevare ne d̶aiye báque boje vaiquíyebu yópe ji yávaiye méne coyʉiyepe Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinói põevare, ne ãmeina teiye boje. Dijãravʉ baquinói Jʉ̃menijicʉ Jesucristore ñájine d̶aicõjecʉyʉme põevare, ne yaveni ãmeina dápiaiye boje aru ne yaveni ãmeina d̶aiye báque boje máre. Nopedeca coyʉyʉbu yʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Mʉjacapũravʉ ad̶avʉ̃ “Judíovabu ñʉja”. Aru, “Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acacʉyʉbe ñʉjare, ñʉje cʉvae boje ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre”, arĩ dápiad̶avʉ̃ mʉja. Aru coyʉyavʉ̃ mʉja apevʉre, “Ñʉjarecabu Jʉ̃menijicʉ jina. Ʉ̃i beoimaratamu ñʉja”.
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Aru ad̶avʉ̃ mʉja, “Majidivʉbu Jʉ̃menijicʉi ʉrõre ñʉje d̶arãjinore”. Aru ad̶avʉ̃ mʉja yópe: “Majidivʉbu mearore aru ãmenore máre põeva ne d̶arãjinore. Que baru beoiye jaʉvʉ náre mearo bajure. Diede majidivʉbu, ñʉje bueiye boje Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre”, arĩ dápiad̶avʉ̃ mʉja.
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 Mʉja bueni bʉojarĩduyavʉ̃ bueiyede jãvene ina majibevʉre, yópe ñai jã́ñʉ nʉvaiyepe jã́ri eabevʉre. Yópe arĩ, coyʉyavʉ̃ mʉja: “Apevʉre, majibevʉre, me majide d̶aivʉbu ñʉja. Náre bueivʉbu ne coreóvabede, ne jã́ri eabevʉpe mautebenajiyepe aivʉ”. Aru mʉja cad̶ateni bʉojarĩduyavʉ̃ ina mearore coreóvabevʉre, ne coreóvarãjiyepe aivʉ diede, nópe ñai pẽoinore cʉvacʉ cad̶ateiyepe ñeminoi cʉrivʉre. Yópe arĩ, coyʉyavʉ̃ mʉja: “Apevʉre coreóvabevʉre me cad̶ateivʉbu ñʉja. Náre cad̶ateivʉbu ne ñeminoi cʉrivʉpe mautebenajiyepe aivʉ”.
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 Aru mʉja ad̶avʉ̃ yópe: “Ñʉja bueivʉbu ina majiéde eabevʉre, ne mearore majinajiyepe aivʉ. Aru bueivʉbu ina majibevʉre máre, ne coreóvarãjiyepe aivʉ”, ad̶avʉ̃ mʉja. Mʉja arĩ dápiad̶avʉ̃ mʉje cʉvae boje Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre me majidivʉ caiyede aru caiye mʉje majiéde jãvene.
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 ¿Mʉja bueivʉ apevʉre, aipe teni d̶abevʉrʉ̃ mʉja yópe mʉje bueiyepe? Mʉja “Ñavamejara” aivʉvacari apevʉre, mʉja máre ñavad̶avʉ mʉja.
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Mʉja “D̶abejarã ãmeina mʉjemarebʉcʉvare jarʉvarĩ” aivʉvacari apevʉre, mʉja máre d̶ad̶avʉ̃ ãmeina mʉjemarebʉcʉvare jarʉvarĩ. Mʉja ʉbevʉvacari pẽpeimarare, mʉja máre pued̶abenamu Jʉ̃menijicʉre aru ʉ̃ jiede máre.
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 “Ñʉja judíova mearamu apevʉ pʉeno, ñʉje cʉvae boje Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre”, ad̶avʉ̃ mʉja. Ʉbenita nópe aivʉvacari pued̶abevʉ ãmeina yávad̶avʉ̃ mʉja Jʉ̃menijicʉre, jʉ abevʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede.
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Javede yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ina põeva judíova ãmevʉ ãmeina yávad̶ama Jʉ̃menijicʉre, mʉje ãmeina d̶arĩ jã́d̶ovaiye boje”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Mʉje jʉ aru Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, cad̶ateivʉ mʉjare mʉje ʉ̃mʉva cajede buraicõjeiye, mʉje majinajiyepe aivʉ mʉja Jʉ̃menijicʉ jinare. Ʉbenita mʉje jʉ abedu iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede, ye cad̶atebevʉ mʉjare iye cajede buraicõjeiye.
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 Ina judíova ãmevʉ buraicõjemema ne cajede. Ʉbenita ne d̶are yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, majibevʉva diede, Jʉ̃menijicʉ jãve jã́imi náre cũinátʉrʉ ʉ̃i jã́iyepe mʉja judíovare, mʉje cajede buraicõjeivʉpedeca.
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Mʉjacapũravʉ cʉvarivʉbu iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, aru buraicõjeivʉbu máre mʉje cajede. Ʉbenita ye d̶abevʉ mʉja yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe. Quénora jʉ abevʉ diede. Que baru apevʉ, judíova ãmevʉ, ne cajede buraicõjemevʉreca, ne d̶aiyede yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, ne boro coyʉrĩ ad̶aimara márajivʉbu mʉja, judíova, Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶arãjiyepe aivʉ mʉjare, mʉje jʉ abe boje die d̶aicõjeiyede.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Ina põeva aivʉ baru “Yʉ́bu judíovacacʉ, mearore jíyʉ Jʉ̃menijicʉre”, caivʉ ina judíova baju ãmema na. Aru ina ne cajede buraicõjeivʉ, Jʉ̃menijicʉ jina tenajiye boje, caivʉ ina máre judíova baju ãmeni, Jʉ̃menijicʉ jina ãmema na.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Ʉbenita ina põeva mearore jívʉ Jʉ̃menijicʉre judíova bajupe jʉ ad̶ama Jʉ̃menijicʉre ne ũmei. Ina põeva Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe buraicõjeivʉ ne cajede, caivʉ ina judíova baju ãmema na. Ʉbenita ina põevare Jʉ̃menijicʉi Espíritu oatʉvacayʉbe ne ũmene, d̶acʉyʉ náre Jʉ̃menijicʉ jinava. Nárecabu judíova baju. Que baru nárecabu mearore bʉojarĩ jívʉ Jʉ̃menijicʉre jãve, ʉ̃i cad̶ateiye boje. Ne baju d̶aiyeque bʉojabema jívʉ mearore Jʉ̃menijicʉre.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.