Mateus 6

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bedióva cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejamed̶a:
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 ’Que baru cainʉmʉa mʉje jícaiyede cad̶atenajivʉ ina cõmaje ãrojarivʉre, jíbejarã caivʉ ne jã́inoi, yópe ina jʉjovaivʉ ne jíyepe. Nácapũravʉ jíyaima maje cójijiñamiai aru mái máre, jã́icõjenajivʉ apevʉre, ne mearo yávarãjiyepe aivʉ nára. Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Nácapũravʉ javede cʉvama ne boje caiyede. Apevʉ põeva ne mearore jíye náre, diebu ne boje matʉiye. Majepacʉ cavarõ mearocacʉ ye bojed̶abecʉyʉme náre.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Ʉbenita mʉjacapũravʉ, mʉje jícaiyede cad̶atenajivʉ ina cõmaje ãrojarivʉre, ñamene coyʉbejarã mʉje d̶aiyede.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Quénora cainʉmʉa jíjarã yavenina, apevʉ ne coreóvabenajiyepe aivʉ. Nópe d̶aru, majepacʉ cavarõ mearocacʉ, ñai jã́ñʉ mʉje d̶aiyede yavenina, bojed̶acʉyʉme mʉjare ména, arejamed̶a Jesús.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús:
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Ʉbenita mʉjacapũravʉ, mʉje jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque, ecorĩ mʉje cʉ̃ramiai, jedevacobede bieniburu, apevʉ ne jã́menoi, jẽniajara majepacʉque mʉja coapa. Nópe d̶aru, majepacʉ cavarõ mearocacʉ, ñai jã́ñʉ mʉje d̶aiyede yavenina, bojed̶acʉyʉme mʉjare ména.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 ’Mʉje jẽniaiyede majepacʉ Jʉ̃menijicʉque, cúpecare nʉmejara cũináromia borore mʉje coyʉiyede. Nópe d̶ad̶ama ina judíova ãmevʉ, Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉ, “Ʉrarõ ñʉje coyʉru Jʉ̃menijicʉre, jápiaquijichʉbi ñʉjare”, ne ʉbenina arĩ dápiaiye boje.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Ne d̶aiyepe d̶abejarã mʉja. Mʉje jẽniarajiye jipocai javeta coreóvaibi majepacʉ cavarõ mearocacʉ aipe jaʉrõre mʉjare.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Que baru yópe arĩ, jẽniajara majepacʉ Jʉ̃menijicʉque:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Bʉ́re d̶ajacʉ mʉ mi jabotequiyede põevare. Caivʉ ijãravʉcavʉ d̶ajarãri mearore yópe mi ʉrõpe, yópe ina cavarõ mearocavʉ ne d̶aiyepe mi ʉrõpe cainʉmʉa.
10 A aiwob tan,
11 Jíjacʉ ñʉjare jãravʉa coapa ñʉje ãiyeva.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Aru ãrʉmetejacʉ ñʉje ãmeina teiyede, yópe ñʉja máre ñʉje ãrʉmeteiyepe caiye apevʉ ne ãmeina d̶aiyede ñʉjaque.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Ñai abujuvai jabocʉ ʉ̃i jʉjovajʉroede ñʉjare vainí tʉicõjemejacʉ ñʉjare, ñʉje d̶abenajiyepe ãmenore. Quénora ñʉjare ãmed̶are d̶aicõjemejacʉ ñai abujuvai jabocʉre, arejamed̶a Jesús, náre bueyʉ Jʉ̃menijicʉque jẽniaiyede.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Aru yópe arĩ, coyʉre nʉrejamed̶a Jesús:
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ʉbenita mʉjacapũravʉi ãrʉmetebedu põevare ne ãmeina teiye báquede mʉjare, majepacʉ cavarõ mearocacʉcapũravʉ máre ãrʉmetebecʉbe mʉje ãmeina teiyede, arejamed̶a Jesús.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús:
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Ʉbenita mʉjacapũravʉ, mʉje ãiyede ãmene jẽniarajivʉ Jʉ̃menijicʉque, chĩore cubejarã. Quénora vaivéni mʉje pod̶are, cũitútujara mʉje jivare.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Mʉje nópe d̶aru, apevʉ põeva coreóvabenama mʉja ãmevʉre ãiyede. Quénora majepacʉ cavarõ mearocacʉ cũinácʉra coreóvacʉyʉme mʉja ãmevʉre ãiyede. Aru ñai jã́ñʉ mʉje d̶aiyede yavenina, bojed̶acʉyʉme mʉjare ména, arejamed̶a Jesús.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Cojedeca yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús:
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Ʉbenita vojarã mʉja ʉrarõ mʉje cʉvae méne cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, bocomiva ne ãmenoi, cʉra etabenoi, aru ñavacʉrivʉ ne ĩmenoi máre.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Que baru mʉje cʉvae cʉrõre dápiarãjaramu mʉje ũmeque máre, arejamed̶a Jesús.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Cojedeca Jesús buedejamed̶a náre, ʉ̃́que cʉrivʉre:
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Que teni põecʉ cainʉmʉa dápiayʉ baru ijãravʉquede, ijetede d̶aibi ʉ̃i ũmene, ʉ̃i dápiabe boje cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõquede. Aru ñai põecʉ ʉ̃i ũme bíjacʉyʉme. Que baru põeva ne jã́menu ne yacorʉaque ãmenotamu. Ʉbenita pʉeno ãmenotamu ne ũme ñemino maru, arĩ buedejamed̶a Jesús.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 Yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús cojedeca:
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 Bedióva yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús:
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Jã́rijide apa mʉja ina míjinare. Majepacʉ cavarõ mearocacʉ jíbi náre ne ãiyeva, na otebevʉreca, aru oteiyede ĩmevʉreca, aru diede máre epebevʉreca oteiyede epeiñamia jívʉi. Aru caivʉ míjina obedivʉ pʉeno bojecʉrivʉtamu mʉja, Jʉ̃menijicʉi pʉeno ʉe boje mʉjare. Que baru mʉjare jaʉéde jícʉyʉme ʉ̃.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Aru mʉjacacʉ cãrijiñʉ maru, cũináora cʉre d̶arĩ majibebi ʉ̃i cʉede ijãravʉi. Que baru cãrijiye meamevʉ mʉjare.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 ’Que baru, ¿aipe teni cãrijivʉrʉ̃ mʉja mʉje dorãjiyede? Jã́rijide apa mʉja iye cóvʉare, dácarõre. Die bʉcʉiyavʉ̃, mememevacari, aru ne cuitótecajeare máre naremevacari.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ʉbenita coyʉyʉbu mʉjare: Iye cóvʉa métamu, caiye icajea ñai jabocʉ bácʉ Salomón mácʉi cuitótecajea bojecʉricajea pʉeno.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 ¡Mʉja pare quĩ́jino jʉ aivʉbu Jʉ̃menijicʉre! Jʉ̃menijicʉ nópe mearo d̶aibi iye cõriáre, caride dái cʉede aru javenare põeva ne juarãjiyede. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉme mʉjare mʉje cuitótecajea meacajeare caiye iye cóvʉa pʉeno.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Que baru cãrijimejara mʉja yéde mʉje ãrajiyede, mʉje ũcurajiyede, aru mʉje dorãjiyede máre.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Ina judíova ãmevʉ, Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, cãrijini vod̶ama caiye iyede, ne ãrajiyede, ne ũcurajiyede, aru ne dorãjiyede máre. Aru majepacʉ cavarõ mearocacʉ majibi caiye iye mʉjare jaʉéde.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ʉbenita vojarã mʉja iye Jʉ̃menijicʉi jaboteinoquede, mʉje d̶aiyʉe boje mearore yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe. Aru Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉme mʉje ãrajiyede, mʉje ũcurajiyede, aru cuitótecajeare máre.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Que baru cãrijimejara iye vaiquíyede mʉjare javenare. Caijãravʉa coapa põeva ñájiñama ãmenore. Que baru dápiajarã cari jãravʉque ãmenore, apejãravʉ edaquijãravʉque ãmenore dápiabevʉva, arĩ buedejamed̶a náre Jesús.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.