Mateus 24

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús etayʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jocarĩ, ñʉja ʉ̃i bueimara ʉ̃i yebai nʉri, jã́d̶ovarejacarã diñamia cʉ̃ramiare, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramicad̶ãmiare.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Aru ñʉjare arejame:
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Jesús dobarejame cʉ̃racũ Olivocũ ãmicʉricũ pʉenoi. Ʉ̃i dobaede noi, ñʉja, ʉ̃i bueimara, jẽniari jã́rejacarã ʉ̃́re yavenina, põevare jocarĩ:
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Ñʉjare yópe arĩ, coyʉrejame Jesús:
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Obedivʉ ʉ̃mʉva darĩ arãjarama “Cristobu yʉ”, jʉjovarãjivʉ obedivʉ põevare.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Aru “Põeva boad̶áma apevʉ põevaque” ne borore jápiarĩ, aru “Põeva boarã́jarama apevʉ põevaque” ne borore máre jápiarĩ, jidʉbejarã mʉja. Que baru caiye iye vaiye jaʉvʉ, jãravʉ cũiquíye jipocai. Ʉbenita cũimébu cãreja.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Cũináyajubo põeyajubocavʉ ãd̶amatenajarama apeyajubo põeyajubocavʉque. Aru cũináro jaboteinocavʉ ãd̶amatenajarama apeno jaboteinocavʉque. Joborõ cújiquiyebu obedicʉrõare. Ñájinajarama ãvʉéna.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Iye ñájiye baquiyébu yópe jʉed̶ocʉ põeteyʉre ñájiyepe. Yópe bʉ́quiyebu caiye iye ãmeina ñájinajiye.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 ’Mʉjare jẽni jínajarama, mʉje ñájinajiyepe aivʉ. Aru mʉjare boarĩ́ jarʉvarãjarama na. Mʉjare cainoa jaborõacavʉ jorojĩni jã́rajarama, yʉre mʉje jʉ aiye boje.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Dinʉmʉ maquinóre obedivʉ yʉre jʉ aivʉ bácavʉ dajocarãjarama ne yʉre jʉ aiye báquede. Obedivʉ jẽni jínajarama névʉre ne mauvare. Aru obedivʉ jorojĩni jã́rajarama névʉre máre.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Obedivʉ borocʉrivʉ “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉbu yʉ” arĩ, ʉbenina coyʉcarĩduivʉ, põevare jʉjovarãdarãjarama.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Dinʉmʉ maquinóre obedivʉ põeva ʉrarõ baju ãmenore d̶arãjarama. Que baru obedivʉ põeva ʉbenajarama apevʉ põevare.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Ʉbenita ñai jʉ ayʉ yʉre ʉ̃i yainʉmʉita, ʉ̃ macʉyʉ́me ji mead̶aimʉ.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Mamarʉmʉre yávaiye méne Jʉ̃menijicʉi jaboteinora coyʉiye jaʉvʉ cainoa joborõacavʉre, ne jápiarãjiyepe aivʉ diede. Que baru cainoa joborõacavʉ iye yávaiye méne coreóvaivʉ barãjárama. No yóboi jãravʉ cũiquíyebu.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 ’Ʉbenita iye vaiquíye jipocai, ñai ʉ̃mʉ pare ãmecʉ núcʉyʉme nore, Jʉ̃menijicʉi cʉicõjemenore ʉ̃́re, yópe Daniel ãmicʉcʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ ʉ̃i coyʉiye báquepedeca. Caivʉ jã́ri boroteivʉ iye toivaiyede me dápiajarãri caiye iyede. Ñai ʉ̃mʉre jã́rajaramu mʉja.
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 Judeacavʉ dupini nʉjarari cʉ̃racũai, ne jidʉé boje ñai ʉ̃mʉre.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Aru ñai cʉ̃rami pʉenora cʉcʉyʉ, ʉ̃i dupini nʉiyede, ẽmeni, darĩ, nʉvariducʉyʉ ʉ̃i apejĩene, ecobejacʉrĩ ʉ̃i cʉ̃rami.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Aru ñai jiore memecʉyʉ, ʉ̃i dupini nʉiyede, copainʉmejacʉrĩ, ĩniducʉyʉ ʉ̃i cuitótecaje pʉenocacajede.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 ¡Cõmaje ãrojarajarama ina nomiva micava bárãjivʉ dijãravʉa baquiyéde! ¡Aru ina nomiva némajina nuri dajocabevʉre cʉvarãjivʉ máre pare ñájinajarama dijãravʉa baquiyéde!
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Jẽniajara Jʉ̃menijicʉque iye vaibéquiyepe aivʉ ocorʉ̃mʉre aru jabʉóvaijãravʉ sábadore máre.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 ’Dijãravʉa baquiyéde põeva ʉrarõ ñájinajarama. Nópe paiye cʉbevʉ cãreja, mamarʉmʉmata Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cʉed̶arĩ bʉinʉmʉre pʉ caride máre. Aru cainʉmʉa cʉbequiyebu.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i javaiyobedu dijãravʉa ñájiovaquijãravʉa baquiyéde, caivʉ yaijébu. Mead̶aimara cʉbejebu. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ javaiyocʉyʉme dijãravʉa ñájiovaquijãravʉa baquiyéde, ʉ̃i beoimara mácavʉre boje.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 ’Dijãravʉa baquiyéde apecʉ ʉ̃i aru mʉjare yópe, “Jã́jara. ¡Ñainecabe Cristo!” o apecʉ ʉ̃i aru mʉjare, “¡Ãñʉrecabe Cristo!” náre jʉ abejarã.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Que teni obedivʉ borocʉrivʉ darĩ, coyʉrãjarama “Cristobu yʉ”. Aru apevʉ máre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarĩdurãjarama. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva baju ãmenajarama na. Ʉrarõ põeva ne jã́mene aru ne d̶arĩ majibede máre d̶arãjarama, jʉjovaiyʉrĩduivʉ Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉre.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Ʉbenita me jã́jara mʉja. Coyʉyʉbu mʉjare ne borore, mʉje majinajiyepe ayʉ, ne darãjiye jipocai.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Que baru apevʉ ne aru “Jã́jara. Ñai Cristo cʉbi põecʉbenoi”, nʉmejara mʉja nore. Aru apevʉ ne aru “Jã́jara. Ñai Cristo cʉbi tucubʉ jívʉi”, jʉ abejarã ne nópe coyʉiyede.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 ’Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, yaroinope nʉquiyebu ji copaidaquijãravʉ baquinóre. Yópe no yaroino pẽoiyepe cavarõi, aviá dainocapũravʉre jocarĩ pʉ aviá doinocapũravʉita, caivʉ põeva ne jã́rajiyepe ayʉ nore, nopedeca copaidacʉyʉmu yʉ. Aru caivʉ põeva jã́rajarama ji copaidaquiyede ijãravʉi.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Ã́ri yaiyʉ́ bácʉi cʉrõi, noi cójijinajarama cavava. Nopedeca caiye iye ji coyʉiyede jã́ivʉ, majinajaramu mʉja ji copaidaquino joabenore, ji ñájiovaquinore põevare, ne ãmeina teiye boje, arĩ buedejame Jesús.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Bedióva cojedeca Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame ñʉjare:
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Dinʉmʉ maquinóre Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe ji copaidaquiyede jã́d̶ovaiye jároquiyebu cavarõi. Aru caivʉ põeyajuboacavʉ ijãravʉcavʉ chĩori orãjarama. Dinʉmʉ maquinóre jã́rajarama yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe, dayʉre ocopeniboai, ʉrarõ parʉéque, jã́d̶ovañʉre meacʉ bajure.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Que teni trompeta ãmicʉriyo japuiyore japuiye pare bʉjiéque, ji ángelevare darocʉyʉmu yʉ. Nácapũravʉ cójijovarãjarama Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉre, caivʉ aviá dainocavʉre aru caivʉ aviá doinocavʉre máre, cainoa joborõacavʉre.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 ’Majijarã yo mʉje jã́inore. Icʉ jocʉcʉ higueracʉ ãmicʉricʉre yoca yuiyede, majivʉ mʉja ʉjʉrʉ̃mʉ joabenore.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Nopedeca jã́ivʉ caiye iye teiyede, majinajaramu mʉja jãravʉ cũino joabenore.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Apevʉ ijãravʉi cʉrivʉ yaibédeca cãreja, vaiquíyebu caiye iye yópe ji coyʉiyepe.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Caino cavarõ, aru caino joborõ máre cũiquíyebu. Yópe ji yávaiyepedeca jãve vaiquíyebu.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 ’Ʉbenita dijãravʉ baquinóre aru diora baquinóre ñame majibema. Ángeleva, ina cʉrivʉ Jʉ̃menijicʉque cavarõ mearoi, aru yʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉ máre, majibevʉ ñʉja. Quénora jipacʉ majibi dijãravʉ baquinóre.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 ’Dijãravʉa baquiyéde, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe ji copaidaquijãravʉ jipocai, cʉquiyebu nópe ãnijãravʉa Noé mácʉi cʉrijãravʉa báquepe.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Ãnijãravʉa báquede, muiváibo daquiye jipocai, caivʉ põeva ãivʉ barejaquémavʉ, aru ũcuivʉ barejaquémavʉ. Ʉ̃mʉva pʉrʉbʉoivʉ barejaquémavʉ. Aru jívʉ barejaquémavʉ némaromivare, ne pʉrʉbʉorãjiyepe aivʉ. Nópe tedejaquemavʉ, Noé mácʉi jiad̶ocũ ʉracũre ecoijãravʉ bácarõita.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Ʉbenita ne bíjarãjiyede coreóvabedejaquemavʉ, pʉ muiváibo daiyeta. Aru caivʉ ina põeva corĩ bíjarejaquemavʉ na mácavʉ. Nopedeca baquiyébu Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe ji copaidaquiyede.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Dinʉmʉ maquinóre pʉcarã ʉ̃mʉva memenajarama ne jioi. Cũinácʉ nʉvaimʉ macʉyʉ́me, yʉre ʉ̃i jʉ aiye boje. Aru apecʉ mautecʉyʉme, yʉre ʉ̃i jʉ abe boje.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Pʉcarã nomiva jĩorajarama ne cʉ̃rami jívʉi. Cũináco nʉvaimo macod̶óme, yʉre õi jʉ aiye boje. Aru apeco mautecod̶ome, yʉre õi jʉ abe boje.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 ’Que baru me jã́jara mʉja. Mʉja majibevʉ ji copaidaquijãravʉre, ji jabotequiyede mʉjare.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Ñai cʉ̃rami upacʉ majibebi aipiyede ñavaipõecʉ dacʉyʉre. Majicʉ baru ñavaipõecʉ ʉ̃i daiyede, coreni, ecoicõjemeni, ñavaicõjemejebu ʉ̃i cʉ̃ramiquede.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Aru mʉjare máre mead̶aiye jaʉvʉ. Que baru yʉ máre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, dacʉyʉmu mʉje corebeorai yʉre, arĩ buedejame Jesús.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Bedióva jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe arĩ, buedejame Jesús:
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Ñai cʉ̃rami upacʉ copaini dayʉ earu ʉ̃́re memecaipõecʉre d̶ayʉre yópe ʉ̃i cõjeinope, torojʉcʉyʉbe ñai memecaipõecʉ, cʉ̃rami upacʉ ʉ̃i jíquiye boje ʉ̃́re bojed̶aino mearore.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ñai cʉ̃rami upacʉ coreicõjecʉyʉbe ñai memecaipõecʉre caiye ʉ̃i cʉvaede.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 — ausente —
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 — ausente —
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 Que teiyede ʉ̃i jabocʉ dacʉyʉbe ñai memecaipõecʉ ʉ̃i corebejãravʉ baquinói aru ʉ̃i majibeora baquinói máre.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Aru ñai jabocʉ jarʉvaicõjecʉyʉbe ʉ̃́re jʉjovaivʉre ne jarʉvainoi, ʉ̃i ñájiquiyepe ayʉ noi. Nore chĩoivʉ orĩ, cʉrãjarama põeva. Aru jararĩ cõpi cũrajarama na, arĩ buedejame Jesús.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.