Mateus 12

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apejãravʉ, judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi, ñʉja Jesújã vaidéjacarã oteiye cʉrõi. Ñʉja ʉ̃i bueimarare ãvʉé ijidejavʉ̃. Que baru die oteiyede jẽni pʉyorĩ ãrejacarã ñʉja.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Aru apevʉ fariseovacavʉ ñʉje nópe d̶aiyede jã́ri, arejaima Jesúre:
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ʉbenita Jesús, ʉ̃i dápiaiye boje ñʉja ãmeno d̶abevʉre, arejame náre:
3 — ausente —
4 Ʉ̃ mácʉ ecorejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami. Aru ãrejaquemavʉ pã́ure, Jʉ̃menijicʉre jíye báquede, ina sacerdoteva ne ãiyede, sacerdote ãmecʉ bácʉvacari. Aru jídejaquemavʉ ʉ̃́que cʉrivʉre máre, sacerdoteva ãmevʉ bácavʉreca. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶abedejaquemavʉ na mácavʉre.
4 — ausente —
5 ¿Aru jãve ãrʉmetenarʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede sacerdotevare ʉ̃i toivaicõjeiye báquede Moisés bácʉre? Ina sacerdoteva memeivʉvacari Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jabʉóvaijãravʉare, ãmeno d̶abema na.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Yʉ coyʉyʉbu mʉjare: Ji cʉede mʉje jẽneboi mearotamu mʉjare, mʉje Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine cʉvae pʉeno.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Mʉja ji bueimarara “Ãmeno d̶aivʉbu” abejebu, majidivʉ bácavʉ baru aipe aiyʉrõre iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede toivaicõjeiye báquede: “Ʉvʉ yʉ mʉje cõmaje ãroje jã́rajiyepe ayʉ apevʉre, mʉje yʉre jícaiye pʉeno”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, jabocʉbu yʉ. Que baru d̶aicõjeni bʉojaivʉ yʉ põevare ne d̶aiyede caijãravʉare aru jabʉóvaijãravʉare máre, arejame Jesús.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Nore jocarĩ nʉrejacarã ñʉja, Jesújã. Aru cũinád̶ami judíovai cójijiñami ecorejacarã. Noi cʉrejame cũinácʉ ʉ̃mʉ, ãmuve cũinápũravʉ jiacʉbecʉ.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Apevʉ fariseovacavʉ jẽniari jã́rejaima Jesúre:
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Jesús arejame náre:
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Que baru Jʉ̃menijicʉ mearore d̶aicõjeimi põevare jabʉóvaijãravʉ sábadoi. Aru yʉ mead̶ayʉ baru ñai ʉ̃mʉre caride, mearo d̶ajebu yʉ, arejame Jesús.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Nópe ayʉva, ñai ʉ̃mʉ ãmuve jiacʉbecʉre arejame:
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Que teni ina fariseova etaivʉ bácavʉ cójijidejaimad̶a. “Boarĩ́ jarʉvarãjarevʉ”, arĩ dápiaivʉ barejáimad̶a Jesúre.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Jesús coreóvayʉ ina fariseova ne boarĩ́ jarʉvaiyʉede ʉ̃́re, náre dajocarĩ nʉrejame nore jocarĩ. Obedivʉ põeva cujurejaima ʉ̃i yóboi. Aru caivʉ nácavʉ ijimarare mead̶arejame Jesús.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Yávaicõjemenidurejame náre apevʉre, ne coreóvabenajiyepe ayʉ ʉ̃i d̶aiyede.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Caiye iye nópe vaidéjavʉ̃ cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báquepedeca ñai Isaías ãmicʉcʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉ:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 Jápiajarã. Ñaime yʉre memecayʉ, ji beoimʉ mácʉ. Ʉ̃́recabe ji ʉmʉ. Ʉ̃́que torojʉvʉ yʉ ji ũmei. Ʉ̃́re darocʉyʉmu ji Espíriture, ʉ̃i cõjequiyepe ayʉ yʉre memecayʉ ʉ̃i dápiaiyede, ʉ̃i coyʉiyede, aru ʉ̃i d̶aiyede máre. Que baru coyʉcʉyʉme yʉre memecayʉ judíova ãmevʉre aipe d̶arĩ bʉojaivʉre, boropatebenajivʉva ji jã́inore.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Ʉ̃́recabe ãd̶amatebecʉ, cod̶obobobecʉ mái, aru órejabecʉ ĩmaroacarõ tãibʉi.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Napiñʉ cad̶atecʉyʉme ina parʉbevʉre. Aru cõmaje ãroje jã́ñʉ mead̶acʉyʉme ina ijimara yaijʉrorivʉre. Nópe d̶acʉyʉme pʉ ʉ̃i vainí tʉrĩburu yóboita ãmenore jarʉvarĩ, ʉ̃i jaboteiyeta.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Ʉ̃́recabe põevare mead̶arĩ bʉojayʉ. Que baru ʉ̃́re napini corenajarama ina judíova ãmevʉ, ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ náre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Isaías bácʉre Jʉ̃menijicʉ.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Dinʉmʉre apevʉ davarejaima cũinácʉ ʉ̃mʉre, abujucʉ ʉ̃i ĩmamʉre, Jesús yebai. Ñai ʉ̃mʉ jã́ri eabecʉ aru yávaiye majibecʉ barejáme. Aru ʉ̃́re mead̶arejame Jesús.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Ʉ̃i que d̶aiyede, caivʉ ina põeva, nócavʉ, cuecumari arejaima:
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Ʉbenita ina fariseova, jápiaivʉ põeva nópe ne coyʉiyede, yópe arejaima:
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Jesús coreóvayʉ ne dápiaiyede, arejame náre:
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Aru nopedeca bájebu ñai abujuvai jabocʉ, jaetovayʉ baru abujuvai jabocʉre. Ãd̶amateyʉ bájebu ʉ̃i bajuma. Aru jaetovayʉ baru abujuvare, joe parʉcʉ cʉbejebu ʉ̃.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 ¿Ji jaetovaru abujuvare ne jabocʉi parʉéque, ñamei parʉéque jaetovaidi mʉjacavʉ abujuvare? Que baru mʉjacavʉ, abujuvare jaetovaivʉ, jã́d̶ovad̶ama mʉjare mʉje borocʉede yʉre ʉbenina.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo ʉ̃i parʉéque jaetovayʉbu yʉ abujuvare. Que baru jã́d̶ovaivʉ yʉ Jʉ̃menijicʉ jaboteyʉre mʉjare.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 ’Ʉbenita bʉojaino ãmevʉ ecoivʉ ñai ʉ̃mʉ parʉcʉi cʉ̃ramine, ñavarajivʉ ʉ̃i cʉvaede. Mamarʉmʉre ʉ̃́re bʉorĩ, que d̶aivʉ bácavʉta bʉojaivʉ ñavaivʉ ʉ̃i cʉvaede, arejame Jesús.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Aru Jesús arejame:
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 ’Que baru coyʉyʉbu mʉjare: Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme caiye iye mʉje ãmeina teiyede, aru caiye iye ʉ̃́re ãmeina yávaiyede máre. Ʉbenita ácʉ põecʉ ʉ̃i yávaru ãmeina ñai Espíritu Santore, aipinʉmʉ Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebecʉbe ʉ̃i ãmeina teiyede. Quédata boropatecʉyʉme, bíjacʉyʉ Jʉ̃menijicʉre jocarĩ cainʉmʉa.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Que baru caivʉ ina ãmeina yávaivʉre yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme ne ãmeina teiyede. Ʉbenita ina ãmeina yávaivʉre ñaine, Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebecʉbe ne ãmeina teiyede, ijãravʉre aru daquijãravʉ baquinóre máre, arejame Jesús.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejame:
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 ¡Mʉja, jʉjovaivʉ, ãd̶avape paivʉbu mʉja! Mʉjarecabu dápiaivʉ ãmene. Que baru ãme matʉiyede yávaivʉbu mʉja. Aru méne yávarĩ bʉojabevʉ mʉja.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Ñai põecʉ meacʉ yávayʉbe méne, ʉ̃i ũmei mearo cʉe boje. Aru ñai põecʉ ãmecʉ yávayʉbe ãmene, ʉ̃i ũmei ãmeno cʉe boje. Que baru põecʉ yávaibi ʉ̃i jijecamuque ʉ̃́re cʉede ʉ̃i ũmei.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Coyʉyʉbu mʉjare: Ãnijãravʉ daquijãravʉ baquinó Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje, caivʉ ʉbenina yávaivʉ bácavʉre ñájine d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ, ne nópe yávaiye báque boje.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Mʉje yávaiyeque jã́d̶ovaivʉbu aipe mʉje dápiaiyede. Que baru Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme mʉjare yópe mʉje yávaiyepe. Mʉje ména yávaru, mʉjare boropatebevʉpe jã́cʉyʉme Jʉ̃menijicʉ. Ʉbenita mʉje ãmeina yávaru, mʉjare boropateivʉpe jã́cʉyʉme ʉ̃, arĩ buedejame Jesús.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Dinʉmʉre apevʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevacavʉ aru apevʉ fariseovacavʉ máre yópe arĩdurejaima Jesúre:
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ʉbenita Jesúcapũravʉ yópe arejame náre:
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Yópe Jonás mácʉi cʉe báquepe moacʉ ʉracʉi yapibʉ jívʉi yóbecʉrijãravʉa aru yóbecʉriñamia máre, nopedeca yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, cʉcʉyʉmu joborõ jívʉi yóbecʉrijãravʉa aru yóbecʉriñamia máre.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 ’Aru Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje, ina ʉ̃mʉva mácavʉ, Nínivecavʉ bácavʉ, nacajarajarama mʉja ijãravʉcavʉque, aru ãmecororãjarama mʉjare, yʉre mʉje jʉ abe boje. Aru ina Nínivecavʉ bácavʉ chĩori ne ãmeina teiye báquede oatʉvarejaquemavʉ, jápiaivʉ bácavʉ Jonás mácʉi coyʉiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Ʉbenita Jonás mácʉi majié pʉeno baju bueyʉbu yʉ.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Aru Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje, ico jaboco, aviá daino cãcopũravʉcaco báco, nacajacod̶ome mʉja ijãravʉcavʉque aru ãmecorocod̶ome mʉjare, yʉre mʉje jʉ abe boje. Õ máco darejaquemavʉ joarõ joborõre jocarĩ, jápiacod̶o ñai Salomón mácʉi coyʉiye báquede ʉ̃i majiéque. Ʉbenita Salomón mácʉi majié pʉeno baju bueyʉbu yʉ, arejame Jesús.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Bedióva cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejame:
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Ʉbenita jabʉóvaino eabecʉ baru, copaiyʉbi ñai ʉ̃mʉ, ʉ̃i etaimʉ mácʉrecata. Aru copaini dayʉ, eaibi ñai ʉ̃mʉ meacʉre, yópe cʉ̃rami oeni mead̶aiñamipe páyʉre.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Que teni nʉñʉ, nʉvaimi apevʉ siete paivʉ abujuva ʉ̃i pʉeno ãmenare. Aru ne ecoiyede ñai ʉ̃mʉre, ãmed̶ad̶ama ʉ̃́re pʉeno baju. Nopedeca vaiquíyebu ijãravʉcavʉ ãmenare. Ñájinajarama yóbocajãravʉare ne mamarʉmʉ ñájiye báque pʉeno, arejame Jesús.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Jesús ʉ̃i coyʉiyede ina põevare, jípaco aru ʉ̃i yóva máre ʉ̃́que boroteiyʉrivʉ edarejaimad̶a ʉ̃i cʉrõi. Ʉbenita jedevamia mautedejaimad̶a na.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Aru cũinácʉ nore cʉcʉ arejame Jesúre:
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ʉbenita Jesúcapũravʉ arejame ʉ̃́re coyʉyʉ bácʉre:
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Aru ʉ̃i pʉrʉre jabióvarĩ jã́d̶ovacʉñʉ ñʉjare, ʉ̃i bueimarare, arejame:
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Que baru caivʉ ina d̶aivʉ jipacʉ, cavarõ mearocacʉ, ʉ̃i ʉrõpe, nárecabu jíyocʉpe páyʉ, jíyocope pád̶o, aru jipacope pád̶o máre, arejame Jesús.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.