Mateus 10

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 No yóboi Jesús órejarejame doce paivʉ ñʉjare ʉ̃i bueimarare. Aru parʉre d̶arejame ñʉjare, ñʉje jaetovarãjiyepe ayʉ abujuvare aru ñʉje mead̶arãjiyepe ayʉ caiye duica ijié coapa aru caino ijinore máre.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 — ausente —
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 — ausente —
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 — ausente —
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Ñʉja doce paivʉre jarocʉyʉ barejáme Jesús, ñʉje coyʉrãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinoquede yávaiye méne. Yópe arĩ, majicarejame ñʉjare ʉ̃i jaroquiye jipocai:
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Quénora coyʉrãnʉjara mʉja majevʉre, ina judíova, Israel bácʉi pãramenare. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiabeni, ʉ̃i ʉrõpe d̶abeni, ʉ̃́re jaboteicõjemema na. Que baru ovejava mamateivʉpe paivʉbu na.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Mʉje nʉiyede yópe arĩ: “Jʉ̃menijicʉ jabotecʉyʉme põevare maumejiena”, arĩ coyʉjarã náre. Mead̶ajarã ijimarare. Nacovajara yaivʉ bácavʉre yainore jarʉvarĩ. Mead̶ajarã pojeivʉre. Aru jaetovajarã abujuvare ne ĩmamarare jocarĩ.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Bojecʉbeda jívʉ yʉ mʉje parʉéva, mʉje mead̶arãjiyepe ayʉ põevare. Que baru mead̶ajarã náre bojecʉbeda.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Nʉvamejara tãutʉrare mʉje jãrióicãvai. Úrure, platare, aru cobrede máre nʉvamejara.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Curubʉare máre, mʉje curãnʉri cʉve nʉvajʉroricurubʉare, nʉvamejara mʉja. Aru pʉcacajea mʉje cuitótecajeare, cʉraidoare, aru tuturiteiyoare máre nʉvamejara mʉja. Memecaipõecʉre bojed̶aiye jaʉvʉ ʉ̃i memeinore. Que baru ina mʉje mead̶aimara márajivʉre jíye jaʉvʉ mʉjare jaʉéde.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 ’Ĩmaroi mʉje eaiyede, vorĩ eajarã cũinácʉ põecʉre, ne pued̶aimʉre, jápiaiyʉcʉre mʉje coyʉiyede. Ʉ̃́que cʉjarã mʉja ʉ̃i cʉ̃rami pʉ dajocarĩ nʉivʉta nore jocarĩ.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Mʉje ecoiyede cʉ̃rami, diñamicavʉre jacoyʉjarã mʉja, jẽniacaivʉ Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i mearo d̶acaquiyepe aivʉ náre.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Na meara maru, náre mearo d̶acacʉyʉme Jʉ̃menijicʉ yópe mʉje jẽniaiyepe. Ʉbenita na ãmena maru, náre mearo d̶acabecʉyʉme ʉ̃.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Apecʉ ʉ̃i copʉ etabedu mʉjare, aru mʉje coyʉiyede jápiaiyʉbedu máre, pʉpejarã jobore mʉjare jẽiyede mʉje cʉboba cãchinoi ʉ̃i jã́iyede, mʉje etaiyede ʉ̃i cʉ̃ramine jocarĩ, no ĩmarore jocarĩ máre.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ina Sodomacavʉ bácavʉ aru ina Gomorracavʉ bácavʉ máre pare ãmeina d̶aivʉ barejaquémavʉ. Ʉbenita diĩmarocavʉ mʉjare copʉ etabevʉ ñájinajarama nócavʉ bácavʉ pʉeno baju, Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje, arejame Jesús, ñʉjare jaroyʉ.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Jesús coyʉre nʉrejame ñʉjare, yópe arĩ:
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Me jã́jara mʉja. Mʉjare jẽni nʉvarajarama jabova ne ãmeina teivʉre jẽniari jã́iñami. Jara popenajarama mʉjare maja judíova maje cójijiñamiai.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Aru mʉjare nʉvarajarama cõjeipõeva ne jipocai aru jabova ne jipocai máre, yʉre mʉje jʉ aiye boje, mʉje coyʉrãjiyepe aivʉ ji borore náre aru ina judíova ãmevʉre máre.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Ne jẽni nʉvaiyede mʉjare ãmeina teivʉre jẽniari jã́iñami, “¿Aipe coyʉrãjidi náre?” arĩ cãrijimejara mʉja. Dinʉmʉ maquinómareca majinajaramu mʉje coyʉrãjiye mʉjare jaʉéde.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Coyʉjarã mʉja yópe majepacʉi Espíritu ʉ̃i dápiare d̶aquiyepe aivʉ dinʉmʉ maquinóre.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 ’Mʉjare, yʉre jʉ aivʉre, ina yʉre jʉ abevʉ ʉbenajarama. Que baru ʉ̃mʉ jẽni jícʉyʉme jíbʉcʉre o ĩmacʉre máre, jabova ne boarĩ́ jarʉvaicõjenajiyepe ayʉ ʉ̃́re. Aru nopedeca jípacʉ jẽni jícʉyʉme mamacʉre. Aru nopedeca némara jʉ abeni nébʉcʉvare maucʉvarĩ boarã́jarama náre.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Caivʉ mʉjare, yʉre mʉje jʉ aiye boje, jorojĩni jã́rajarama cainoa joborõacavʉ. Ʉbenita ñai jʉ ayʉ yʉre ʉ̃i yainʉmʉita, ʉ̃ macʉyʉ́me ji mead̶aimʉ.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Cũináro ĩmarocavʉ ne ñájine d̶aiyede mʉjare, dupini nʉjara mʉja apeno ĩmaroi. Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, copaidacʉyʉmu mʉje coyʉrĩ bubarãjiye jipocamia ji yávaiye méne cainoa maje ĩmaroa, Israeque ĩmaroai.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 ’Ina bueimara ñame majibema náre bueipõecʉ pʉeno. Aru ina memecaivʉ ñame parʉbema ne jabocʉ pʉeno.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Ñai bueimʉre vaiye jaʉvʉ caiye iye ʉ̃́re bueipõecʉi vaiye báquede. Aru ñai memecayʉre vaiye jaʉvʉ caiye iye ʉ̃i jabocʉi vaiye báquede. Põeva ãmeina yávaivʉ baru cʉ̃rami upacʉre, pʉeno baju ãmeina yávarãjarama ʉ̃i cʉ̃ramicavʉre. Quédecabu ina yʉre jʉ abevʉ “Abujuvai jabocʉbu mʉ” aiyʉrĩ yʉre, ãmidoivʉ Beelzebúre. Que baru mʉjare majicayʉbu: Pʉeno baju ãmeina yávarĩ ñájine d̶arãjarama mʉjare, arejame ñʉjare Jesús.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Ñʉjare coyʉre nʉrejame Jesús:
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Caiye ji coyʉiyede mʉjare ñeminoi, põeva ne jápiabede, coyʉjarã põevare miad̶ároi, ne jápiaiyede. Aru caiye mʉje jápiaiyede, põeva ne jũjuvaiyede, coyʉjarã obedivʉ põevare ne cójijinoai.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Jidʉbejarã ina boarĩ́ jarʉvaivʉre mʉje bajure, ʉbenita mʉje ũmene boarĩ́ jarʉvaivʉ oabevʉre. Quénora jidʉjarã Jʉ̃menijicʉre, ñaine mʉje bajure aru mʉje ũmene máre, bíjarorĩ majicʉre toabo cũiméboi.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 ’Yócavʉ bojed̶aivʉ pʉcajĩna míjina quĩ́jinare cũinátʉrava tãutʉratʉrava bojecʉbetʉravaque. Ʉbenita cũinájicʉ nácacʉ tʉrĩburu joborõita ʉ̃i yaidú, majepacʉ Jʉ̃menijicʉ tʉicõjeimi ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i tʉicõjemenu cũinájicʉ nácacʉre joborõita, tʉbecʉyʉme.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Aru caiye iye pod̶amea cʉede mʉje jipobʉi majibi majepacʉ Jʉ̃menijicʉ.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Que baru jidʉbejarã. Mʉja bojecʉrivʉtamu caivʉ míjina obedivʉ pʉeno. Que baru Jʉ̃menijicʉi cõjemenu, ãmeno vaibéquiyebu mʉjare, arejame ñʉjare Jesús.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Ʉbenita caivʉ ina jʉ abevʉre yʉre põeva ne jã́iyede, yʉ máre náre jʉ abecʉbu jipacʉ, cavarõ mearocacʉ, ʉ̃i jã́inoi, arejame Jesús.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejame ñʉjare:
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Ji daiye báque boje, mamacʉ maucʉvacʉyʉme jípacʉre, aru mamaco maucʉvacod̶ome jípacore, aru mamacʉi márepaco maucʉvacod̶ome õi vácore máre.
35 Ayu anan anayabin
36 Que baru põecʉ ʉ̃i cʉ̃ramicavʉvacaribu ʉ̃i mauva márajivʉ.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 ’Ácʉ põecʉ jípacʉre o jípacore ʉcʉ baru ji pʉeno, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́. Ácʉ põecʉ mamacʉre o mamacore ʉcʉ baru ji pʉeno, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Ñai põecʉ ʉ̃i baju ʉrõpe d̶arĩ, mead̶aiyʉcʉ baru ʉ̃i bajure, coatecʉyʉme ʉ̃i bajure Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, yópe yaiyʉ́ bácʉpe ʉ̃i ũmei. Ʉbenita ñai põecʉ, “Ye baju ãmevʉ, ji yaidú Cristore boje” ayʉ, ʉ̃i baju ʉrõpe d̶abecʉva quénora ji ʉrõpe d̶arĩ, ʉ̃́recabe ji mead̶aquimʉ, cʉcʉyʉ Jʉ̃menijicʉque cainʉmʉa, ñʉjare arĩ buedejame Jesús.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Jesús buedejame ñʉjare cojedeca:
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Ñame copʉ etaivʉ cũinácʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉre, Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme náre yópe ʉ̃i bojed̶aiyepedeca ñai ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉre. Aru ñame copʉ etaivʉ cũinácʉ ʉ̃mʉ meacʉre, Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme náre yópe ʉ̃i bojed̶aiyepedeca ñai ʉ̃mʉ meacʉre.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ñai põecʉ jíyʉ cũinárʉ jororʉre ocoque, cad̶atecʉyʉ cũinácʉ ji bueimaracacʉre, parʉbecʉreca ʉ̃i yóvaiye boje yʉre, jãve bíjabecʉyʉme ʉ̃ Jʉ̃menijicʉi bojed̶aiyede ʉ̃́re, arĩ buedejame Jesús.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.