Lucas 17

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús buedejamed̶a ʉ̃i bueimarare, yópe arĩ:
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Ñai põecʉ ʉ̃i vainí tʉre d̶aru apecʉ yʉre jʉ ayʉre parʉbecʉreca, ʉ̃i dajocaquiyepe ayʉ ʉ̃i jʉ aiyede yʉre, meajebu ʉ̃́re jarʉvaru jia ʉrad̶ai ʉ̃i ñamemui bʉorĩ cũinábo cʉ̃rabo ʉraboque.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Me jã́jara mʉja. Me dápiajarã mʉje d̶arãjiyede. Apecʉ ʉ̃i ãmeno d̶aru mʉre, majicajacʉ ʉ̃́re ména. Aru ʉ̃i chĩori oatʉvaru ʉ̃i d̶aiyede, ãrʉmetejacʉ iye ʉ̃i ãmeno d̶aiye báquede mʉre.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Aru ʉ̃i ãmeno d̶aru mʉre siete paiye baju cũinájãravʉre aru siete paiye bajureca, “Chĩoivʉ yʉ ji ãmeno d̶aiye báquede mʉre” ʉ̃i aru, ʉ̃i ãmeno d̶aiyede ãrʉmetejacʉ mʉ, arejamed̶a Jesús.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara arejaimad̶a Jesúre yópe:
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Aru Jesús arejamed̶a:
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Jesús arĩ buedejamed̶a cojedeca:
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Quédata, “Mead̶ajacʉ ji ãquiyede. Oatʉvajacʉ mi doiyede. Aru corejacʉ ji ãiyede cãreja. Ji ãriburu yóboita mʉ máre ãri ũcujacʉ”, aivʉbu mʉja ʉ̃́re.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Aru ñai jabocʉ jãve abecʉbe ʉ̃i yebacacʉre, “Meavʉ mi memecaino yʉre”, ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepe d̶aiye boje.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Nopedeca mʉja máre, caiye iye d̶aicõjeiye báquepe mʉjare d̶arĩ bʉojaivʉ, ajarã mʉje baju yópe: “Bojecʉbevʉbu maja. Quénora d̶aivʉbu maja yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe majare”, náre arĩ buedejamed̶a Jesús.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Jesús nʉñʉ Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, vaidéjamed̶a Samaria aru Galilea ãmicʉrijoborõa tʉrʉvare.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 Cũináro ĩmajinoi ecoiyede, copʉ nʉrejaimad̶a ʉ̃́re caipʉcapʉrʉape paivʉ ʉ̃mʉva pojeivʉ. Núrejaimad̶a joai Jesúre jocarĩ.
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 Aru cod̶oboborejaimad̶a na:
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Náre jã́ri, arejamed̶a Jesús:
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Que teni cũinácʉ nácacʉ jã́ri coreóvarĩ meateyʉ ʉ̃i baju, copaini nʉri cod̶oboborĩ torojʉrejamed̶a Jʉ̃menijicʉre.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Mori tʉrejamed̶a joborõi Jesús jipocai, jíyʉ mearore ʉ̃́re. Aru Samaria ãmicʉrijoborõcacʉ barejaquémavʉ ñai ʉ̃mʉ.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Que teni Jesús arejamed̶a:
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Apevʉ cʉbema ina jínadajʉrorivʉ mearore Jʉ̃menijicʉre. Quénora ñai dacʉbe, apeno joborõcacʉvacari, arejamed̶a Jesús.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Aru Jesús arejamed̶a ʉ̃́re:
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Cũinájãravʉ apevʉ fariseovacavʉ jẽniari jã́rejaimad̶a Jesúre, yópe arĩ:
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 Que baru abenajarama yópe: “¡Jã́jacʉ, yui cʉvʉ!” Aru abenajarama yópe: “¡Jã́jacʉ, noi cʉvʉ!” Quédata jave Jʉ̃menijicʉ jaboteyʉbe mʉje jẽneboi, arejamed̶a Jesús.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Dinʉmʉre Jesús arejamed̶a ʉ̃i bueimarare:
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Aru arãjarama mʉjare yópe: “¡Jã́jara noi!” Aru arãjarama yópe: “¡Jã́jara yui!” Ʉbenita nʉmejara mʉja. Nʉmejara ne yóboi.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe yaroinope nʉquiyebu ji copaidaquijãravʉ baquinó. Yópe no yaroino pẽoiyepe cavarõre cũinápũravʉ pʉ apepũravʉita, caivʉ põeva ne jã́rajiyepe nore, nopedeca copaidacʉyʉmu yʉ. Aru caivʉ põeva jã́rajarama ji copaidaiyede ijãravʉi.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Ʉbenita mamarʉmʉ ʉrarõ ñájiye jaʉvʉ yʉre. Aru ijãravʉcavʉ jʉ abenajarama yʉre.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 ’Dijãravʉa baquiyéi, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, ji copaidaquijãravʉ jipocai, cʉquiyebu nópe ãnijãravʉa Noé mácʉi cʉrijãravʉa báquepe.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Dinʉmʉ mácarõre caivʉ põeva ãivʉ barejaquémavʉ, aru ũcuivʉ barejaquémavʉ. Ʉ̃mʉva pʉrʉbʉoivʉ barejaquémavʉ. Aru jídejaquemavʉ némaromivare, ne pʉrʉbʉorãjiyepe aivʉ, Noé mácʉi jiad̶ocũ ʉracũre ecoijãravʉita. Muiváibo darejaquemavʉ. Aru caivʉ ina põeva corĩ bíjarejaquemavʉ na mácavʉ.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Nopedeca cʉrejaquemavʉ Lot bácʉi cʉrijãravʉa báquede máre. Caivʉ põeva ãivʉ barejaquémavʉ, aru ũcuivʉ barejaquémavʉ. Bojed̶aivʉ barejaquémavʉ. Oteivʉ barejaquémavʉ. Aru cʉ̃ramiare d̶aivʉ barejaquémavʉ máre.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Ʉbenita ãnijãravʉ bácarõ, Lot bácʉi etaiyede Sodomare jocarĩ, Jʉ̃menijicʉ maumena darorejaquemavʉ toabore aru cʉ̃raboa uruiboare máre. Ocainope tʉrejaquemavʉ cavarõre jocarĩ. Aru caivʉ ina diĩmarocavʉ bácavʉ yaidéjaquemavʉ na mácavʉ.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Nopedeca baquiyébu Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, ji copaidaquijãravʉ baquinóre. Maumena, põeva yʉre ne corebede, copaidacʉyʉmu yʉ ijãravʉi cojedeca.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 ’Dijãravʉ baquinói ñai cʉ̃rami pʉenora cʉcʉ bacʉyʉ́ ẽmeni dabejacʉrĩ, nʉvacʉyʉ ʉ̃i apejĩene. Ecobejacʉrĩ ʉ̃i cʉ̃rami. Aru ñai jiore memeñʉ macʉyʉ́ copainʉmejacʉrĩ ʉ̃i cʉ̃rami.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Ãrʉjara mʉja iye Lot bácʉi márepaco bácore vaiye báquede. Õ mácoi jʉ abe boje Jʉ̃menijicʉi cõjeiye báquede, yuquirarʉ cainidʉ tedejaquemavʉ õ máco.
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Ñai põecʉ ʉ̃i baju ʉrõpe d̶arĩ, mead̶aiyʉcʉ baru ʉ̃i bajure, coatecʉyʉme ʉ̃i bajure Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, yópe yaiyʉ́ bácʉpe ʉ̃i ũmei. Ʉbenita ñai põecʉ, “Ye baju ãmevʉ ji yaidú Cristore boje” ayʉ, ʉ̃i baju ʉrõpe d̶abecʉva quénora ji ʉrõpe d̶arĩ, ʉ̃́recabe ji mead̶aquimʉ, cʉcʉyʉ Jʉ̃menijicʉque cainʉmʉa.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 ’Coyʉyʉbu mʉjare, ji copaidaquijãravʉ baquinói pʉcarã ʉ̃mʉva cãrajarama ne cʉ̃rami jívʉi ñamine. Cũinácʉ nʉvaimʉ macʉyʉ́me, yʉre ʉ̃i jʉ aiye boje. Aru apecʉ mautecʉyʉme, yʉre ʉ̃i jʉ abe boje.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Aru pʉcarã nomiva jĩorajarama ne cʉ̃rami jívʉi. Cũináco nʉvaimo macod̶óme, yʉre õi jʉ aiye boje. Aru apeco mautecod̶ome, yʉre õi jʉ abe boje.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 Aru pʉcarã ʉ̃mʉva memenajarama ne jioi. Cũinácʉ nʉvaimʉ macʉyʉ́me, yʉre ʉ̃i jʉ aiye boje. Aru apecʉ mautecʉyʉme, yʉre ʉ̃i jʉ abe boje, arejamed̶a Jesús, náre bueyʉ.
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Aru jẽniari jã́rejaimad̶a ʉ̃́re:
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.