João 5

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 No yóboi Jerusalén ãmicʉriĩmaroi ñʉja judíova ñʉje torojʉve teino cũináro cʉrejavʉ̃ cojedeca. Que baru ñʉja Jesújã máre no ĩmaroi jã́cʉnʉrejacarã.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Diĩmaro biaido jedevacobe bajita, ovejava ne ecoicobe jedevacobena cʉrejavʉ̃ cũinábʉ cuyaibʉ. Judíova ñʉje yávaiyeque dibʉ ãmicʉrejavʉ̃ Betesda. Dibʉ ẽcarʉi põeva ne earĩ cʉrãjinore cũinápʉrʉpe painoa jabʉóvainoa cʉrejavʉ̃.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 — ausente —
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 — ausente —
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Ijimaracacʉ cũinácʉ treinta y ocho paiʉjʉa baju corenidurejamed̶a, nore parayʉ.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Nomicata Jesús earĩ, ñai parayʉre jã́ri, coreóvarejamed̶a joe baju nore cʉcʉre. Que baru ʉ̃́re borotecʉnʉrejame.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Ñai ijimʉ arejame Jesúre:
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 —Nacajajacʉ mʉ, aru mi parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉjacʉ mʉ, arejame ʉ̃́re Jesús.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Quénora cũiná ũmedarejame ñai ijimʉ mácʉ. Ʉ̃i parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉrejame ʉ̃. Jesús ʉ̃i nópe d̶aijãravʉ ñʉja judíova ñʉje jabʉóvaijãravʉ barejávʉ̃.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Que baru ʉ̃́re, ijimʉ mácʉre, coyʉrãearejaimad̶a judíovai jabovacavʉ:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 —Ʉbenita yʉre mead̶aipõecʉ yópe abi: “Mi parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉjacʉ mʉ”, abi yʉre. Que barureca yʉ nʉvañʉmu, arejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 —¿Ñame matedí mʉre que ayʉ? arĩ jẽniari jã́rejaimad̶a na.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ʉbenita coyʉiye majibedejamed̶a náre. Ʉ̃́re mead̶arĩ bʉojarĩnata, põeva ne jẽneboi bíjacʉnʉrejamed̶a Jesús, obedivʉ põeva ne cʉe boje nore. Que baru Jesúre coreóvabedejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 No yóboi, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramita ijimʉ mácʉre copʉrĩ, yópe arĩ, coyʉrejame Jesús:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Jesús ʉ̃i que arĩburu yóboi, ʉ̃́re coreóvarejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ. Cũiná, jabovare coyʉcʉnʉrejamed̶a:
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Que teni Jesúre pare cãrijovari bʉ́rejaima ñʉje jabova, ʉ̃́re ñájine d̶ájʉrorivʉ ʉ̃i mead̶aiye báque boje ijimʉ mácʉre ñʉje jabʉóvaijãravʉre.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ne ñájine d̶ájʉroede ʉ̃́re, Jesús náre yópe arĩ, coyʉrejame:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Jesús ʉ̃i que aiye boje, pʉeno ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima ñʉja judíova ñʉje jabova. Ʉ̃i d̶abe boje ne d̶aicõjeiyepe jabʉóvaijãravʉre, ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima. Ʉbenita pare boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima ʉ̃́re, “Jipacʉbe Jʉ̃menijicʉ”, ʉ̃i aiye boje. Ne dápiaru, ʉ̃i que aino, “Jʉ̃menijicʉpe majicʉbu yʉ”, ayʉ barejáme Jesús.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame náre:
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Pare ʉbi yʉre jipacʉ. Ʉ̃i d̶aiye caiyede majicaibi yʉre. Pʉeno parʉéde ji d̶aquiyede jã́d̶ovacʉyʉme yʉre jipacʉ. Mʉjavacari ʉrarõ cuecumarajaramu yʉre, jã́d̶ovaicõjecʉyʉre jipacʉ.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Yópe yaivʉ bácavʉre jipacʉi nacovaiyepe yainore jarʉvarĩ, nopedeca yʉ, mamacʉ, cʉre d̶ayʉbu ina ji ʉmarare.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Jipacʉ ãmemi coyʉcʉyʉ põevare ád̶e ne bojede ne d̶aiye boje ijãravʉi. Quénora yʉre, mamacʉre, coyʉicõjeimi diede náre.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Ʉ̃ que cõjeimi, caivʉ põeva ne pued̶arãjiyepe ayʉ yʉre ne pued̶aiyepedeca jipacʉre. Ácʉ põecʉ pued̶abecʉ yʉre, mamacʉre, pued̶abebi jipacʉre máre, yʉre daroyʉ bácʉre ijãravʉi, arejame Jesús.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Náre coyʉre nʉrejame Jesús:
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Cũinájãravʉ daquijãravʉ baquinó jave eare nʉinotamu ina coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ ne jápiarãjiyede ji coyʉiyede. Ina coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ yaivʉ bácavʉpe paivʉtamu ne ũmei. Ʉbenita ne jápiaiyede yʉre, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, jʉ aivʉ baru ji coyʉiyede, cʉrãjarama na.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Yópe jipacʉi apʉre d̶aiyepe põevare, nopedeca yʉre, mamacʉre, apʉre d̶aicõjeimi põevare.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe. Que baru Jʉ̃menijicʉ pʉrʉcʉvaicõjeimi yʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ caivʉ põevare ád̶e ne bojede ne d̶aiye boje ijãravʉi.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Cuecumamejara mʉja. Apejãravʉ baquinó eare nʉinoi, caivʉ ina yaivʉ bácavʉ jápiarãjarama ji coyʉiyede.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Aru nacajarajarama yainore jarʉvarĩ. Ina meara mácavʉ nacajari, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvarãjarama na cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Ʉbenita ina ãmeina teivʉ bácavʉ nacajari, ñájinajarama cainʉmʉa toabo cũiméboi, arejame Jesús.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Náre coyʉre nʉrejame Jesús:
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Ji baju “Meacʉbu yʉ”, abevʉ. Ji que aru, “Ʉbeni que ayʉbe ʉ̃”, ajebu mʉja.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ʉbenita yʉre apecʉcapũravʉ “Meacʉ bajutame Jesús”, aibi. Jãvetamu ʉ̃i que aino.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 ’Mʉjavacari mʉje daroimaraque jẽniari jã́icõjeniduquemavʉ Juan Bautista yebai, yʉre majiyʉrĩduivʉ. Aru Juan Bautista náre jãve coyʉquemavʉ.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Meavʉ no ʉ̃i coyʉino. Ʉbenita yʉre coyʉcaipõecʉ jaʉbevʉ, ji jã́d̶ovaquiyepe ayʉ ñamene yʉre. Juan Bautista ʉ̃i coyʉino mácarõre coyʉyʉ batevʉ́ yʉ, mʉje majinajiyepe ayʉ ñamene yʉre, ji mead̶aquiyepe ayʉ mʉjare.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Yópe pẽoibʉ jã́re d̶aiyepe põevare, nopedeca yávaiyede jãvene majide d̶áme Juan Bautista. Nurinimare pẽoibʉ pẽoinope jã́d̶ovariduame. Ʉ̃i que teiyede torojʉteavʉ̃ mʉja mamarʉmʉre cãreja.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Ʉbenita ji baju d̶aiyeque jã́d̶ovaivʉ ñamene yʉre. Yʉ́tamu jã́d̶ovañʉ Juan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovaino mácarõ pʉeno.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Aru jipacʉvacari, ñai daroyʉ bácʉ yʉre, coyʉibi ji borore jãve. Ʉbenita jipacʉre jã́mevʉ mʉja. Aru jápiabevʉ mʉja.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre, jʉ abevʉ mʉja. “Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉbu mʉ”, yʉre aiyʉbevʉ mʉja. Que baru ʉ̃i yávaiyede cʉvabevʉ mʉja mʉje ũmei.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Jʉ̃menijicʉi yávaiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquede pare bueniduyavʉ̃ mʉja. “¿Jʉ̃menijicʉi yávaiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquede bueivʉ, aipe d̶arĩ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre earãjidi maja?” arĩduyavʉ̃ mʉja. Aru diemiareca mʉje bueiyeque ji borore jãve toivaiyebu.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Ʉbenita yʉre jẽniaiyʉbevʉ ji cʉvare d̶aquiyepe aivʉ mʉjare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, arejame náre Jesús.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Náre coyʉre nʉrejame Jesús:
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Mʉjare me majivʉ yʉ. Coreóvaivʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉre ʉbevʉre mʉje ũmei.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Yore coyʉicõjeni darorejame yʉre jipacʉ. Ʉbenita yʉre ʉbeni, copʉ etabevʉ mʉja. Ʉbenita apecʉ ʉ̃i coyʉcʉdaru ʉ̃i baju, jaʉrabeda ʉ̃́re copʉ etad̶arãmu mʉja. Ʉ̃́re jápiad̶arãmu. Ʉbenita yʉre ye jápiaiyʉbevʉ mʉja.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Mʉje baju copʉ mearore jíyʉrivʉbu mʉja. Mʉje bajumia mearore jíyede vore cuivʉbu mʉja. Ʉbenita ye vobevʉ mʉja ñai Jʉ̃menijicʉ cũinácʉra ʉ̃i jíquiyepe aivʉ mearore mʉjare. Mʉje nópe d̶aiye boje, ji coyʉiyede jãve jʉ arĩ bʉojabevʉ mʉja.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Ʉbenita dápiabejarã mʉja ʉbenina. Yʉ́vacari ãmevʉ boro coyʉrĩ ad̶acʉyʉ mʉjare jipacʉi jã́inore. Moisés bácʉ, ñai mʉje coreimʉ cad̶atecʉyʉre, ʉ̃́recabe boro coyʉrĩ ad̶ayʉ mʉjare, mʉje jápiabeni jʉ abe boje iye borore, ʉ̃i toivaino mácarõre.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Moisés bácʉ ji borore toivarejaquemavʉ. Que baru mʉja jãve jʉ aivʉ baru ʉ̃ mácʉre, yʉre máre jʉ ajebu mʉja.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Ʉbenita mʉje jʉ abe boje ʉ̃i toivarĩ coyʉiye báquede, ji coyʉiyede máre jʉ abevʉ mʉja, arejame náre Jesús.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.