João 15

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ñʉja ʉ̃i bueimarare, yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
1 “Ayu i ai an anababatun, naatu Tamai i masaw Matuwan.
2 Aru dimu cavajĩbʉape paivʉtamu mʉja. Ãmecavabʉa, jẽmecavabʉare burarĩ jarʉvaibi jipacʉ. Meacavabʉa, jẽicavabʉare majié burarĩ, mead̶aibi jipacʉ, oteipõecʉ ʉ̃i d̶aiyepe d̶ayʉ. Que teni jẽicavabʉare ʉrarõ jẽne d̶aibi jipacʉ.
2 Ayu famufamu ro’oro’on men ebiw gewas boro na’afuw nisaroun, naatu ro’oro’on ebiw gewas boro famufamu natobubunei saise ro’o’ro’on moumurihika niw naya.
3 Mʉje jʉ aiye boje ji coyʉiyede, javeta mʉjare mead̶acacʉ yʉ. Que baru jipacʉ ʉ̃i mead̶aimaramu mʉja.
3 Kwa i marasika kwaigewasin sawar, anayabin ayu turamaim ao kwanowar sawar.
4 Yʉ́que cʉjarã mʉja. Aru yʉ mʉjaque cʉcʉyʉmu. Cũinávʉpe cʉrãjaramu maja. Cavabʉ cʉbedu dimure, cainidʉa jẽmevʉ. Quédecabu mʉjare. Yʉ́que cʉbevʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶abenamu. Yʉ́que mautebevʉ baru, mearore, yópe ji memeiyepe, d̶abejebu mʉja. Põeva mearore d̶abevʉbu, yópe cavabʉa jẽidʉa cʉbepe.
4 Wanawana’umaim kwanitubonen kwanama, naatu ayu kwa wanawanamaim anitubonen anama. Famen akisin men karam taiyuwin niw ro’on nayai, baise i boro ai naiwan nituw. Ef ta’imon kwa ayu wanawanau kwanitubonen boro ro’oro’o moumurihika kwanaya.
5 ’Oteiʉyaimu yobedope páyʉbu yʉ. Aru dimu cavabʉape paivʉbu mʉja. Ácʉ põecʉ cʉcʉ baru yʉ́que aru ji cʉru máre ʉ̃́que cũinávʉpe, ʉ̃́recabe ʉrarõ mearore d̶acʉyʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Ʉbenita yʉ́que cʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶aiye majibebi ʉ̃.
5 “Ayu i ai, naatu kwa i ai famefamen, o yait ayu wanawana’umaim inabituwabon naatu ayu o wanawananamaim anabituwabon, i boro ro’oro’o moumurihika naya; anayabin, o akis men karam boro inasinaf namatar.
6 Yʉ́que mautebecʉ, oteipõecʉ ʉ̃i burarĩ jarʉvaicavabʉpe paicavabʉbe ʉ̃. Dicavabʉ yaicavabʉ jarʉvaquicavabʉre apecʉ jevaiyame mead̶ayʉ. Dicavabʉre jevarĩ, pecatoro d̶arĩ, nʉvaiyame ʉ̃ nore jocarĩ, juarĩ jarʉvacʉñʉ.
6 O yait ta ayu airit men tanibitubonen na’at, i boun ai famefamen hituw batabat kekerer na’atube, nati boro hina’o’on wairaf wan hinaroura’aten hinikubaren hina’arat.
7 ’Mʉja yʉre dajocabevʉ baru, aru ji coyʉiyede jʉ are nʉivʉ baru, ád̶e mʉje jẽniaiyede mʉje ʉrõpe cʉvarãjaramu mʉja.
7 O yait ayu wanawana’umaim inabitubonen naatu ayu au tur o wanawanamaim nabitubonen na’at, o a kok abistan isan kufefefeyan o boro anit.
8 Mʉje ʉrarõ mearo d̶aiyede jãve ji bueimara d̶arĩ jã́d̶ovaivʉbu mʉja. Põeva mʉjare nópe d̶aivʉre jã́ivʉ, jipacʉre mearore jínajarama na.
8 Kwa ro’oro’o moumurihika kwanaya’ay kwa boro taiyuw kwana’inani, kwa i ayu au bai’ufununayah naatu Tamai ana gewasin boro sabuw kwani’obaiyih.
9 Yʉre jipacʉi ʉepedeca ʉvʉ yʉ mʉjare. Que baru ji ʉmarape mautejarã mʉja.
9 Tamai ebiyabuwu na’atube; kwa abiyabuwi. Au yabowamaim kwanitubonen kwanama.
10 Ji d̶aicõjeiye caiyede jʉ arĩ d̶aivʉ baru, ji ʉmara mautenajaramu mʉja. Nopedeca jipacʉi d̶aicõjeiye caiyede jʉ arĩ d̶ayʉ, ʉ̃i ʉmʉ mauteivʉ yʉ.
10 Kwa ayu ou’obaiyunen tur kwanabobosiyasiyar na’at, boro ayu au yabowamaim kwanitubonen kwanama, boun ayu Tamai ana’obaiyunen tur abosiyasiyar naatu i ana yabowamaim aitubonen ama’am na’atube.
11 ’Que arĩ, coyʉivʉ yʉ mʉjare, mʉje torojʉrãjiyepe ayʉ ji torojʉepedeca, aru mʉje bʉojarãjiyepe ayʉ torojʉrivʉ mʉje ũme jaʉbevʉva.
11 “Ayu a tur aowen kwanowar sawar saise au yasisir kwa wanawanamaim nama, naatu kwa mar etei yasisiramaim kwanama.
12 Ji d̶aicõjeino mʉjare yópe ainotamu: Mʉje bajumia ʉjarã mʉja yópe mʉjare ji ʉepedeca.
12 Ayu au obaiyunen tur i iti. Turanah bairi kwaniyabowbonen, ayu kwa abiyabuwi na’atube.
13 Põecʉ ʉ̃i yaidú ʉ̃i yóvaimarare boje, ape ʉ̃i d̶aiye cʉbevʉ, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe náre ʉcʉre.
13 Yait ta ana ofonah isah namomorob na’at, nati ebi’obaiy i ana yabow ra’at kwanekwan.
14 Ji d̶aicõjeiyede jʉ arĩ d̶aivʉ baru, ji ʉmaramu mʉja.
14 Ayu obaiyunen tur abistan sinaf isan ou’uwi, i kwanasisinaf na’at, kwa i ayu au ofonah.
15 Caride “yʉre memecaivʉ” abecʉbu mʉjare. Quénora “ji yóvaimara” acʉyʉmu mʉjare. Põecʉre memecaivʉ ne jabocʉi dápiainore majibema na. Ʉbenita põecʉi yóvaimara ʉ̃i dápiainore majima. Aru yʉre jipacʉi jápiad̶ovaiye báquede mʉjare coyʉiye jebeivʉ yʉ.
15 Ayu boro men kafa’imo kwa isa akir anarouw ana’af, anayabin akir orot i men so’ob ana orot ukwarin abistan esisinaf. Nati efanin ayu kwa isa au ofonah arouw ao’o, anayabin ayu Tamai biyanane tur abistanawat anonowar etei’imak a tur aowen kwanowar sawar.
16 Yʉre vobeteavʉ̃ mʉja. Yʉ batecácʉ mʉjare vorĩ beoyʉ. Jipacʉi ʉrõpe mʉje d̶arãjiyepe ayʉ, mʉjare beorĩ epecacʉ. Ji epeimaramu mʉja, ʉrarõ mearore d̶arãjivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Aru mʉje d̶arãjiye bíjabequiyebu. Quénora mautequiyebu. Que baru ád̶e mʉje jẽniaiyede jipacʉre ji ãmiái, d̶acacʉyʉme ʉ̃ yópe mʉje jẽniaiyepedeca.
16 Kwa men ayu kwarubinu, ayu kwa arubini naatu atarbaiyuni kwanatit kwanan kwaniw ro’oro moumurihika kwanaya–nati ro’o’ro’on boro men hinamun. Naatu abistan isan ayu wabu’umaim kwafefefeyan Tamai boro nit.
17 Que baru yópe arĩ, coyʉyʉbu yʉ mʉjare cojedeca: Mʉje bajumia ʉjarã mʉja, arĩ coyʉrejame Jesús, ñʉjare bueyʉ.
17 Iti i ayu ou’obaiyunen tur. Turanah bairi kwaniyabowbonen.
18 Yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
18 “Kwa sabuw hinabifutuwi na’at, kwa kwanaso’ob nati ayu wan ifutuwu’ubo kwa uf ifutuw.
19 Mʉja ijãravʉcavʉ baju baru, mʉjare ʉjebu ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, yópe ne ʉepedeca ne bajumia. Ʉbenita yʉ́vacari mʉjare beorĩ epecacʉ jívʉ barãjiyépe ayʉ ijãravʉcavʉre jocarĩ. Que baru náque cʉrivʉvacari, nácavʉ ãmevʉ mʉja. Que baru mʉjare ʉbema na.
19 Kwa tafaram nowan kwanama’am na’at, tafaram boro niyabuwi nowan na’atube kwanamatar kwanama, kwa i men iti tafaram nowan, baise kwa tafaramane arubini abotaiti kwatit. Nati isan tafaram kwa ebifutuwi.
20 Ji coyʉvarede me ãrʉjara mʉja. Yebacacʉ cʉbebi ʉ̃i jabocʉre vainí tʉyʉ. Apevʉ ñájine d̶aima yʉre. Que baru mʉjare máre ñájine d̶arãjarama. Ʉbenita apevʉ ji coyʉiyede jʉ aima. Que baru mʉjare máre jʉ arãjarama.
20 Iti tur kwa isa ao’o i a notamaim nama. ‘Orot ana bowayan i men ra’at ana orot ukwarin natabirimih.’ Kwa hinarabi hinabi’a’afiyi na’at, ayu auman hirabu tibi’afiyu. Ayu au bai’obaiyen hinabobosiyasiyar na’at, kwa auman boro hinabosiyasiyari.
21 Yʉ́cavʉbu mʉja. Aru ina ijãravʉcavʉ yʉre daroyʉ bácʉre majibema na. Que baru mʉjare máre ñájine d̶arãjarama na.
21 Ayu wabu isan, kwa isa boro iti na’atube hinamatar. anayabin i men hiso’ob yait ayu iyunu ana.
22 ’Náre ji coyʉcʉdabedu, boropatebejebu ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita ji coyʉcʉdaiye báque boje ijãravʉcavʉre, ye bojed̶abemarava cʉma na ne ãmeina teiyede.
22 Ayu men atan biyah atatit naatu tur gewasin men atao hitanonowar na’at, kakafin isan boro men ubar hitabaimih; baise boun boro men hai kakafin isan hinifufuwenamih.
23 Ácʉ põecʉ ʉbecʉ yʉre, jipacʉre máre ʉbebi ʉ̃.
23 Yait ayu ebifutuwu Tamai auman i ebifutuw.
24 Põeva ne d̶arĩ majibe bajure jã́d̶ovacacʉ yʉ yócavʉre. Apecʉ cʉbebi ji d̶aiyepe paiyede d̶arĩ majicʉ. Ji que d̶abedu ne jã́iyede, boropatebejebu ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita ji nópe d̶aiyede jã́d̶ama na. Aru jã́ivʉvacari, yʉre ʉbeni, jipacʉre máre ʉbema na.
24 Ayu wanawanahimaim asisinaf men yait ta sisinaf na’atube asinafumih, imih i boro men kakafin hitasinaf. Baise boun ina’inan hi’itah, naatu ayu Tamai airi’ika hikwahiri.
25 Caiye iye vaivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede: “Jaʉrabeda yʉre ʉbema”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
25 Baise iti mamatar, i abistanawat hai ofafaramaim hi’o hikikirum i na iturobe, Anayabin en ayu hifutuwu.
26 ’Ʉbenita ñai Espíritu Santo, mʉjare cad̶ateipõecʉ, dacʉyʉme mʉje yebai. Ʉ̃́recabe põevare coreóvare d̶acʉyʉ Jʉ̃menijicʉi dápiaiye jãvene. Ʉ̃́re jipacʉi cʉrõre jocarĩ darocʉyʉmu yʉ mʉje yebai. Ʉ̃i edarĩburu yóboi, ʉ̃́recabe coyʉcʉyʉ ji borore ʉ̃i jã́iye báque boje.
26 “Ayu boro Baibaisayan aniyafar nan, nati i turobe ana Anun Kakafiyin, i boro Tamai biyanane niyafar nan kwa biya natit, naatu ayu isou boro nao rerereb.
27 Aru mʉja mamarʉmʉre ji bueni bʉinʉmʉre yʉ́que cʉ́teavʉ̃ mʉja. Pʉ caride máre cʉrivʉbu yʉ́que. Que baru mʉja máre coyʉrãjivʉbu ji borore mʉje jã́iye báque boje, arejame Jesús.
27 naatu kwa auman boro ayu isou kwana’orerereb, anayabin no aneika kwa ayu bairit tama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.