João 12

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Seis paijãravʉa Pascua ãmicʉrijãravʉ jipocai, Betania ãmicʉriĩmajinoi nʉrejacarã ñʉja Jesúque cojedeca. Lázaro, yaiyʉ́ bácʉre Jesúi nacovaimʉ mácʉi cʉriĩmaroi nʉrejacarã.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Ñʉja edaivʉre ʉrarõ ãiye tʉorejaima apevʉ nócavʉ, pued̶arãjivʉ Jesúre. Ãiyede tʉod̶o barejáco Marta. Aru Lázaro máre cʉrejame tʉoiva yebai apevʉ dobarivʉque.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Ãñʉre, María davarejaco trescientos paigramos baju mumijʉricorore Jesús yebai. Iye mumijʉe nardo ãmicʉe pare mearo corajʉe barejávʉ̃. Aru pare bojecʉe barejávʉ̃ya máre. Die mumijʉricorore yuarejaco Jesúi cʉbobarã. Yuad̶o báco, õi pod̶aque tʉ̃renejaco Jesúi cʉbobare. Aru caiñami cʉ̃ramine mumijʉrejavʉ̃ die.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Dinʉmʉre jararejame Judas Iscariote, ñʉja Jesúi bueimaracacʉ, ʉ̃́re jẽne d̶acʉyʉ. Ṍre jararĩ, yópe arejame ʉ̃:
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 —¿Iye õi jarʉvaicorore, aipe teni apevʉre bojed̶abetedi õ? Tãutʉra ʉrarõ, trescientos paijãravʉare memeiye boje jíye jaʉrĩdurebu ṍre. Diede boje ĩni, cʉve cʉvabevʉre cad̶atejebu maja, arejame Judas.
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Ʉbenina que ayʉ barejáme Judas. Cʉve cʉvabevʉre cõmaje ãroje jã́ñʉ ãmenejame, que ayʉ. Quénora ñavacʉcʉ barejáme. Ʉ̃ marejáme ñʉjare tãutʉra nʉvacaipõecʉ. Iyede ñʉje tãutʉra corecayʉ, ʉ̃i ʉrõmia ĩni, ñʉje tãutʉrare ñavavarejaquemavʉ ʉ̃.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Ʉbenita Jesús arejame:
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Cainʉmʉa ina cʉve cʉvabevʉ cʉrãjarama mʉjaque. Ʉbenita yʉ cʉbecʉbu mʉjaque cainʉmʉa, arejame Jesús.
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Dinʉmʉre Jesús Betania ãmicʉriĩmajinoi ʉ̃i cʉede boro jápiarejaimad̶a obedivʉ judíovacavʉ. Que baru Jesúre jã́radarejaima, aru Lázarore máre, Jesúi nacovaimʉ mácʉre yainore jarʉvarĩ.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Lázarore máre boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaimad̶a ina sacerdotevare jaboteipõeva.
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 Náre jocarĩ nʉrejaima obedivʉ judíovacavʉ, Jesúre jʉ arãjivʉ ʉ̃i nacovaiye báque boje Lázarore yainore jarʉvarĩ. Que baru Lázarore máre boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaimad̶a na.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Apejãravʉ, Lázaroque Jesús ʉ̃i ãijãravʉ bácarõ yóbocajãravʉi, Jesús Jerusalẽ́i ʉ̃i edaquiyede jápiarejaquemavʉ na, Pascua torojʉve teijãravʉre jã́radaivʉ.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Diede jápiarĩ, yapoporʉare burarĩ ĩni, ñʉja Jesújãre copʉ darejaima obedivʉ põeva. “Jʉ̃menijicʉre torojʉe bajad̶éni. Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaimʉme ʉ̃i daroimʉ mácʉ, maja judíova maje jabocʉ bacʉyʉ́”, arĩ cod̶oboborejaima ina judíova Jesúque nʉivʉ.
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Põevare ũmaiãimacʉ, burro ãmicʉcʉre earĩ, ʉ̃́re tubarĩ nʉrejame Jesús. Nópe teyʉ, yópe Jʉ̃menijicʉi yávaiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquepe, teyʉ barejáme Jesús:
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 Mʉja Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ, jidʉbejarã mʉja. Jã́jara mʉje jabocʉ bacʉyʉ́ dacʉyʉre, burrojĩcʉrã tubarĩ dacʉyʉre, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Que teinore majibedejacarã ñʉja Jesúi bueimara. Ʉbenita ʉ̃i yainí, nacajari, aru mʉri nʉriburu yóboi cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, ãrʉrejacarã ñʉja. Dinʉmʉ maquinó “Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeino mácarõpedeca Jesúre tequemavʉ maja, maje mearore jíyede ʉ̃́re burrojĩcʉrã tubarĩ dayʉre”, arãjivʉ barejacárã ñʉja.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Ina põeva, Jesúque cʉrivʉ bácavʉ ʉ̃i órejaiye báquede Lázarore ʉ̃i etaquiyepe ayʉ cʉ̃racobede jocarĩ apʉcʉ cojedeca, coyʉre cuivʉ barejáimad̶a iye ne jã́iye báquede.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Ne nópe coyʉiye boje no Jesúi jã́d̶ovaino mácarõre põeva ne d̶arĩ majibede, Jesúre copʉrãdarejaima caivʉ ina obedivʉ põeva.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Que baru ina fariseova ne bajumia arejaimad̶a:
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Apevʉ judíova ãmevʉ, Jʉ̃menijicʉre mearore jívaivʉ, ina obedivʉ põeva jẽneboi Jʉ̃menijicʉre mearore jínanʉrejaimad̶a Jerusalén ãmicʉriĩmaroita Pascua torojʉve teinʉmʉre.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Na Felipede borotenanʉrejaimad̶a. Galilea ãmicʉrijoborõcarõ ĩmaro Betsaida ãmicʉriĩmarocacʉ barejáme Felipe.
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Andrés yebai nʉri, coyʉrejamed̶a Felipe ne borore. No yóboi, ina pʉcarã nʉri, coyʉrãearejaimad̶a Jesúre ina judíova ãmevʉ ne borore.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Yópe arĩ, coyʉrejame ñʉjare Jesús:
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Jaʉvʉ yʉre ji yaiquínore. Jẽvari coyʉrĩ coyʉquijivʉ. Yópe cũináyabe oteiyabede maje otebedu, quénora cũinárora mauteinomu no. Ʉbenita iyabe oteiyabede maje otedu, joborõ jívʉi cʉede cãreja, yainope teni, pĩarí cũpururi nʉiyavʉ. Nopedeca ji yaidú, obedivʉ põeva mamaũme cʉrivʉ bʉojarãjarama, ji yaiye boje.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Ñai põecʉ ʉ̃i baju jecʉcʉ baru, bíjacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ñai põecʉ jecʉbecʉ baru ʉ̃i baju ijãravʉre, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvacʉyʉme ʉ̃.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Ácʉ põecʉ yʉre memecaiyʉcʉ baru, yʉre ʉ̃i jʉ aiye jaʉvʉ ʉ̃́re. Que baru yʉ́que ji cʉrõi cʉcʉyʉme ʉ̃. Aru ácʉ põecʉ yʉre memecaru, ʉ̃́re pued̶acʉyʉme jipacʉ, arejame Jesús.
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 Náre coyʉre nʉrejame Jesús:
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Ñʉjare nópe coyʉrĩ bʉojarĩ, arejame jípacʉre Jesús:
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Ina obedivʉ põeva ñʉjaque cʉrivʉ no bʉjinore jápiarejaima.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Ʉbenita Jesús arejame:
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Caride ijãravʉcavʉre ne ãmene jã́d̶ovari, coreóvare d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ caivʉ yʉre jʉ abevʉ ñájinajivʉre cũinájãravʉ. Caride ijãravʉcavʉ ne jabocʉre, ñai abujuvai jabocʉre, jarʉvacʉyʉme Jʉ̃menijicʉ.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Ʉbenita yʉ ne jocʉcʉrã pẽvari jẽori jãmʉórajimʉ, yʉrecabu obedivʉ põevare jʉ are d̶acʉyʉ yʉre, arejame Jesús.
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Nópe arĩ coyʉyʉ, aipe ãrojae teni ʉ̃i yaiquínore coyʉyʉ barejáme Jesús.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Ʉ̃i que aiyede, yópe arejaima ʉ̃́re jápiaivʉ:
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Náre yávarejame cojedeca Jesús:
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Que baru ji cʉepe cãreja mʉje jẽneboi, ji bueiyede jʉ ajarã mʉja. Yʉ́cavʉ tenajaramu mʉja, ji bueiyede jʉ aivʉ baru, arejame náre Jesús.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Põeva ne jã́iyede ʉre ne d̶arĩ majibede d̶ayʉreca Jesús, ʉ̃́re jʉ abedejaima na.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Caiye iye vaidéjavʉ̃ yópe ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ Isaías bácʉ “Yópe tequiyebu” arĩ, ʉ̃i toivaino mácarõpedeca.
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Que baru nácapũravʉ jʉ aivʉ bʉojabedejaima. Bedióva cojedeca Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Isaías bácʉre:
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 Jã́ri eabevʉre d̶aibi náre Jʉ̃menijicʉ, ne jã́menajiyepe ayʉ. Aru dápiarĩ majibede d̶aibi náre, ne jápiarĩ eabenajiyepe ayʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ yópe arĩ, coyʉibi: “Nópe d̶aivʉ yʉ, ne chĩori oatʉvabenajiyepe ayʉ ne d̶aiyede. Que baru náre mead̶abecʉyʉmu”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Isaías bácʉre Jʉ̃menijicʉ.
40 “God iwa’an matah hifim
41 Nópe arejaquemavʉ Isaías bácʉ ʉ̃i jã́iye báque boje Jesucristoi mearore Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaiye báquede nore aru ʉ̃i coyʉiye báque boje ʉ̃́ra.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Ʉbenita obedivʉ põeva ne jabovacavʉ Jesúre majini, jʉ arejaima ʉ̃́re. Ʉbenita fariseovare jidʉrĩ, “Jesúque nʉivʉbu ñʉja”, abedejaima ne jápiaiyede. Jipocamia “ ‘Jesúbe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ Cristo’, aivʉre maje cójijiñamine jaetovarãjaramu ñʉja, ne cójijibenajiyepe aivʉ ñʉjaque bedióva cojedeca”, arejaimad̶a ina fariseova. Que baru fariseovare jidʉrivʉ, bi arejaima na Jesúre jʉ aivʉ.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Jʉ̃menijicʉi mearo jã́iyede náre ʉbeni, pʉeno baju vorejaima põeva ne mearo jã́iyede náre.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Yópe arĩ, bʉjino yávarĩ darorejame Jesús:
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Aru quédecabu. Ácʉ põecʉ yʉre jã́ñʉ maru, yʉre daroyʉ bácʉre máre jã́imi ʉ̃.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Ijãravʉi darejacacʉ yʉ. Põeva ne majinajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉre, yʉ pẽoñʉpe teyʉ buecʉdarejacacʉ náre. Yʉre que teyʉre jʉ aivʉ, ñeminoi ne mautebenajiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉre majibevʉpe, darejacacʉ yʉ.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 Ʉbenita ácʉ põecʉ ji coyʉiyede jápiayʉvacari jʉ abedu, yʉ ʉ̃́re ñájine d̶abecʉbu ʉ̃i ãmeina teiye boje caride. Põevare ne ãmeina teiye boje ñájine d̶acʉyʉ dabedejacacʉ. Quénora põeva bíjajʉrorivʉre mead̶acʉdayʉ darejacacʉ yʉ.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Ácʉ põecʉ yʉre ʉbecʉ baru aru ji coyʉiyede máre jʉ abecʉ baru, ʉ̃́recabe jãve ñájicʉyʉ. Ʉ̃i jʉ abe boje ji coyʉiyede, ñájicʉyʉme bʉojaquijãravʉ baquinói.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Ji baju ji majiéque coyʉbevʉ yʉ. Quénora jipacʉ, yʉre daroyʉ bácʉ, yʉre coyʉicõjeimi ji coyʉiye caiyede. Que baru põeva ñájinajarama, ne jʉ abe boje ji coyʉiyede.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 Coreóvaivʉ yʉ iyede: Põeva yʉre jʉ aivʉ baru yópe jipacʉi d̶aicõjeiyepe náre, cʉvarãjarama jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Que baru yópe jipacʉi coyʉicõjeiyepeda coyʉyʉbu mʉjare, arejame Jesús.
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.