Hebreus 10
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Coyʉquijivʉ mʉjare apede, mʉje majinajiyepe ayʉ aipe teni jaʉé báquede Jesucristoi yaiye báquede. Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre ye jãve baju ãmevʉ. Que baru iye jãve bajupe cũinátʉrʉ ãmevʉ. Quénora yópe bótaiye põecʉi decocʉ jãve ãmepe, nopedeca iye d̶aicõjeiye máre jãve ãmevʉ. Majiéda ãrojaepe párĩduiyebu caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiye jãve, iye maje cʉvaquiye. Cũinátʉrʉrecabu sacerdoteva bácavʉ ne jícaiye báque Jʉ̃menijicʉre ãimara ne boaimara mácavʉre ne ãmeina teiye boje jãravʉa coapa, ʉjʉá coapa, cainʉmʉa. Ʉbenita majeñecuva mácavʉ ne Jʉ̃menijicʉre jícaiye báquede yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe, yópe nʉri earĩ bʉojabepe Jʉ̃menijicʉ yebai, ye boropatebevʉpe teni bʉojabedejaquemavʉ, na mácavʉre jaʉbede tebe báque boje.
1 Moses ana ofafar hibi’ufunun i sawar gewasin boro uf hinan ana itinin, men yabin anababatun bi’obaiyihimih. Ana’an nati isan kwamur etei matan hiyi sibor yumatan ta’imon, na baiyubin God kwafirin isan hisisibor, wanawanah hai kakafin men kafa’imo kukusouwimih.
2 Ina põeva Jʉ̃menijicʉre mearore jívʉ bácavʉ boropatebevʉ bácavʉ baru Jʉ̃menijicʉi jã́inore cũinára, cũináro iye jícaiyecarõ mácarõque, boropatebejebu na mácavʉ. Aru caiye iye ne jícaiye báquede Jʉ̃menijicʉre dajocajebu na mácavʉ.
2 Baise nati siboromaim takukusouwih na’at, nati sibor boro hitihamiy. Anayabin kwafirenayah hisisibor ana veya hai kakafin tutufin etei mar moumurih ina’in isan mar ta’imon kusouwih. Naatu dogoroh naniyan hitatatam hai kakafih etei i sawar.
3 Ʉbenita quénora ãrʉre d̶aimara mácavʉ barejaquémavʉ ne ãmeina teiyede iye jícaiye báqueque ʉjʉá coapa.
3 Baise nati siboromaim kwamur etei nuhih ekukusib i bowabow kakafin wairafih.
4 Oteivecʉva bácavʉ ne jiveque aru cabrava bácavʉ ne jiveque máre Jʉ̃menijicʉ ye jarʉvabeni ãrʉmetebecʉbe põeva ne ãmeina teiyede. Que baru diepe paiye jícaiyeque, põeva boropateivʉ cʉma cãreja.
4 Anayabin cow orot naatu goat hai rara’amaim men karam boro bowabow kakafih tabosairen.
5 Que baru Cristore ʉ̃i daiye báque ijãravʉi jaʉrejaquemavʉ, ʉ̃i jícaquiyepe aiye ʉ̃i bajure põeva ne ãmeina teiye boje. Aru mamarʉmʉ ʉ̃i daquiye jipocare ijãravʉi, yópe arejaquemavʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉre:
5 Isan imih Keriso tafaramamaim namih Tamah isan eo, “O men kukokok sibor o siwar, imih ayu biyau ibogaigiwas,
6 Caride põeva mʉre ye torojʉre d̶abema ne jícaiyede mʉre ãimara ne boaimara mácavʉ juarĩ jarʉvaimara mácavʉre, pued̶arãjivʉ mʉre, aru ape ne jícaiyede máre, ne ãmeina teiye boje.
6 bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafin notawiyen isan sibor teya’ay, o men kubiyasisir.
7 Aru que arĩburu yóboi, arejacacʉ yʉ: “Mʉ, jipacʉ, Jʉ̃menijicʉ, jã́jacʉ. Yui cʉvʉ yʉ, d̶acacʉyʉ yópe mi ʉrõpe. Javede nópe arĩ, toivaicõjenejavʉ̃ mʉ ji borore ãniyoca paperayoca ʉ̃mʉjʉriyoca cãriáiyoca mi yávaiyeque toivacaiyoca bácarõque”, arejaquemavʉ Cristo.
7 Imih ayu ao, “God ayu iti, a notamaim abisa kukokok na’atube kuo asinaf, a Bukamaim isau i’o hikirum inu’in na’atube.”
8 Mamarʉmʉre Cristo arejaquemavʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉbecʉre põeva ne jícaiyede ʉ̃́re ãimara ne boaimara mácavʉre, aru ape ne jícaiyede ʉ̃́re, aru ne jícaiyede ʉ̃́re ãimara ne boaimara mácavʉ juarĩ jarʉvaimara mácavʉre, ne pued̶arãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, aru ne jícaiyede ʉ̃́re ne ãmeina teiye boje máre. Caiye dieque põeva ye torojʉre d̶abema ʉ̃́re. Que arejaquemavʉ Cristo Jʉ̃menijicʉrã, Jʉ̃menijicʉ jícaicõjeñʉ mácʉreca caiye iye jícaiyede ʉ̃́re ʉ̃i d̶aicõjeiyeque ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre.
8 Wantoro’ot eo, “Sibor naatu siwar o bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafih notawiyen isan tisisibor, o men kubiyasisir.” Basit sabuw i ofafar eo na’atube tisisinaf baise o a naniyan i men ebibasit naatu men kubiyasisir.
9 Que arĩburu yóboi, yópe arĩ, Cristo arejaquemavʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉre: “Jã́jacʉ. Yui cʉvʉ yʉ, d̶acacʉyʉ yópe mi ʉrõpe”, arejaquemavʉ. Que baru Cristo ʉ̃i yaiye báque boje caiye ape jícaiyede Jʉ̃menijicʉre parʉbepe jaʉre d̶arĩ, bojecʉbede d̶arejaquemavʉ. Quénora Cristo ʉ̃i yaiye báquemiata, Jʉ̃menijicʉre jícaino cũinároratamu parʉrõ bojecʉrõ Jʉ̃menijicʉi jã́inore.
9 Imaibo eo, “Ayu iti God, abisa kunotanot na’atube anasinaf.” Imih God sibor atamanin ya’asair naatu sibor boubun bai na efanin yai.
10 Jesucristoi yaiye báque boje yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, caivʉ maja ʉ̃́re jʉ aivʉ, boropatebevʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore, yópe nʉri eaiyepe bʉojaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉ yebai ye jaʉbede d̶aimara. Yópe joaiyepe docʉcʉede ocoque, nopedeca Cristo jarʉvarejaquemavʉ maje ãmeina teiyede, ʉ̃i bajure ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaicõjeiye báquede ʉ̃i mauvare cũinára.
10 Naatu God ana kokomaim Jesu Keriso na it etei ata kakafin isan mar maumurih na’in efanin mar ta’imon maiyow, i taiyuwin biyan siboromih yai, ata kakafinane kusouwit tana biyat kakafiyin matar.
11 Maja judíova maje sacerdoteva bácavʉcapũravʉ coapa núrivʉ bácavʉ d̶arejaquemavʉ ne memecaiye báquede Jʉ̃menijicʉre jãravʉa coapa. Aru ye bʉojabedejaquemavʉ memeivʉ cainʉmʉa. Obedinʉmʉa cũinátʉrʉra ne jícaiye báquede Jʉ̃menijicʉre jícarejaquemavʉ na mácavʉ coapa bedióva cojedeca. Ʉbenita caiye iye ne jícaiye báqueque Jʉ̃menijicʉ ye jarʉvabeni ãrʉmetebedejaquemavʉ põeva ne ãmeina teiyede.
11 Firis veya matan hiyi hibat kwafiren ana ef eo na’atube bowabow kakafin notawiyen isan sibor yumatan ta’imon hiya’iyai. Baise men kafa’imo nati siboromaim bowabow kakafih kusouwimih.
12 Ʉbenita Cristocapũravʉ cũinára ʉ̃i bajure jícarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre, maje ãmeina teiye boje. No ʉ̃i jícaino mácarõ cũinároque, Jʉ̃menijicʉ cainʉmʉa jarʉvarĩ ãrʉmetecʉyʉme maje ãmeina teiyede. Aru ʉ̃i bajure jícarĩburu yóboi, ʉ̃i bʉojaiyede caino ʉ̃i memeino mácarõre, Cristocapũravʉ dobarejaquemavʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉi meapũravʉi, ʉ̃i cʉvae boje caiye jípacʉi parʉéde ʉ̃́pe, jabotecʉyʉ caiyede.
12 Baise Keriso na sibor mar ta’imon maiyow yai, bowabow kakafih etei bosairen, naatu yen God uman asukwafune mare ema’am.
13 Caride noi napini coreibi, pʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉi epeiyeta ʉ̃i mauvare ʉ̃i cʉboba cãchinoi, náre vainí tʉrĩ jabotecʉyʉ.
13 Yen mamare ana veya’amaim na iti boun titit, i ma ekakaif God ana kamabiy sabuw nabow anamaim naya isan.
14 Que baru cũinára ʉ̃i bajure jícaino mácarõque cainʉmʉa ye jaʉbede d̶arejaquemavʉ caivʉ maja ʉ̃i boropatebede d̶aimarare Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i jipocateimarare Jʉ̃menijicʉ yebai.
14 Anayabin Keriso na taiyuwin biyan mar ta’imon sisibor ana veya it iyabowat bowabow kakafinamaim tama’am wanatowan ana kouksouwen itit, naatu kubaituturit tana God ana sabuw tamatar.
15 Aru ñai Espíritu Santo máre, yópe arĩ, diede jʉ arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ:
15 Anun Kakafiyin wantoro’ot it isat kukurereb ana tur i iti,
16 Yópe aibi maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ: “ ‘Que d̶arãjare’, arĩ coyʉcʉyʉmu yʉ Israel bácʉi pãramena márajivʉ ne yajuboacavʉre apejãravʉa edaquijãravʉa baquiyéde. Na márajivʉre me coreóvare d̶acʉyʉmu yʉ ji d̶aicõjeiyede yópe ji epejʉroepedeca diede ne ũmedʉrã. Aru na márajivʉre dápiare d̶acʉyʉmu diede yópe ji toivajʉroepedeca diede ne ũmei”, aibi Jʉ̃menijicʉ.
16 Regah eo, “Mar boro enan obaibasit sabuw isah boro iti na’atube ana sinaf, au ofafar etei boro dogorohimaim anayai naatu hai notamaim ana kirum saise hinanot hini’ufunun.”
17 Aru que arĩburu yóboi, yópe are nʉrejaquemavʉ maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ:
17 Naatu iban eo maiye, “Hai bowabow kakafih naatu hai sinaf kakafih boro men ana notamih.”
18 Que baru Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i ãrʉmeteiye boje maje ãmeina teiyede aru maje ãmeno d̶aiyede apevʉre, ye jaʉbevʉ bedióva cojedeca sacerdotevare ne jícaiye ʉ̃́re. Ãimara ne boaimara mácavʉre o apejĩene máre ye jaʉbebu caride, maje ãmeina teiye boje.
18 Imih ata bowabow kakafih naatu ata sinaf kakafih etei bosairen naatu sibor ya bowabow kakafin notawiyen auman i sawar.
19 Jesucristo jãve memecaibi Jʉ̃menijicʉre cavarõ mearoi majare boje. Que baru mʉja, jívʉ, Jesúre jʉ aivʉ caride jidʉbevʉva bʉojaivʉbu boroteivʉ maja Jʉ̃menijicʉ bajuque, yópe maje ecoiyepe no cʉrõ pʉeno mearo, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Nópe bʉojaivʉbu Jesúi jarʉvaiye báque boje caiye maje ãmeina teiyede ʉ̃i jive meiye báque boje ʉ̃i yainʉmʉ mácarõre.
19 Isan imih taitu, Jesu morob ana rara rara’iy ana maramaim it Sis Kakafiyin Kakafiyin anababatun run isan ana obaibasit i tabai, imih tana’abar totofar tanan tanarun.
20 Yópe ñai sacerdotevare jaboteipõecʉ bácʉ ʉ̃i ecoiye báquepe no pʉeno baju meatucubʉ bácarõ jívʉi ãnicaje coricõpavaicaje bácarõre ʉ̃i vaiye báque boje, nopedeca Jesúi yaiye báque boje ecoivʉpe teivʉbu maja Jʉ̃menijicʉ yebai. Que baru dicaje bácarõ corica baji jad̶eni nʉrejavʉ̃ya Jesúi yainʉmʉ mácarõre. Que teni Jesucristo nʉimape tedejaquemavʉ, yópe maje nʉri earĩ bʉojarãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉ yebai. Jipocare ʉ̃i yebai ye nʉri eaiyepe bʉojabedejavʉ̃ maja. Ʉbenita caride Jesucristo yópe nʉri earĩ bʉojare d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉ yebai. Que baru, “¿Nʉri earĩ bʉojarãjidica?” abevʉva, jãve majivʉ maja boroteni bʉojaivʉre Jʉ̃menijicʉ bajuque.
20 Naatu run isan Jesu etawan boubun botawiy, yawas ana ef anababatun, naatu faifuw hitaiy re efan kakafiyin anababatun hir inu’in i Jesu biyan it isat momorob ana maramaim ef botawiy.
21 Aru Jesucristorecabe maja Jʉ̃menijicʉi põeva maje sacerdotevare jaboteipõecʉ, majare jã́ri coreyʉ yópe cʉ̃rami upacʉi jã́ri coreiyepe ʉ̃i cʉ̃ramicavʉre.
21 Naatu boun it ata firis gagamin God Ana Bar wanawanan sabuw tutufin etei ekakaif.
22 Ʉ̃i yaiye báque boje majare boje, yópe joaiyepe docʉcʉede ocoque, nopedeca maje ãmeũmene, maje dápiaino ãmenore, aru maje d̶aiye ãmene máre joaimara mácavʉpe paivʉbu maja, boropatebevʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru Jʉ̃menijicʉque borotenajarevʉ pʉcaũmea cʉbevʉva aru maje jʉ aiyede ʉ̃́re dajocabevʉva.
22 Isan imih dogorot tutufin etei ere baitumatum auman tanan taniyubin Tamat God sisibinamaim tanabat. Anayabin ata not kakafih ana biya’ohowane etei kusouw, naatu biyat auman harew matan koumedarinamaim ikifuw.
23 Coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉ jãve d̶ayʉre yópe ʉ̃i aiye báquepedeca cainʉmʉa. Que baru parʉéque Jesúre jʉ are nʉrajarevʉ yópe maje jʉ aiye báquepedeca mamarʉmʉre. Aru ye “Jʉ̃menijicʉ d̶abecʉbe yópe ʉ̃i aiye báquepe” abevʉva, napini corenajarevʉ Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede caiye iye mearore yópe “Jãve mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca.
23 Baitumatum iti tabai nuhit fot tama isan ta’orereb i tanabukikin tanama, anayabin God ana omatanen etei isah i ebobosunusunub.
24 Torojʉrivʉ d̶aiyʉrãjarevʉ yópe majare jaʉrõpe pʉeno méne nʉre d̶are nʉrajivʉ maje baju maje ũmei, cad̶atenajivʉ majacavʉre, aru ʉrãjivʉ majacavʉre, mearo d̶arãjivʉ náre máre.
24 Imih taiyuwit wanawanatamaim taituwat bairi taninuwatet tanibaibaisbonen, naatu yabow itinin auman tanasinaf bowabow gewasin tanabow.
25 Apevʉ mʉjacavʉ dajocad̶ama ne cójijivaiye báquede apevʉ Jesúre jʉ aipõevaque. Ʉbenita nópe d̶aiye meamevʉ náre. Quénora cójijinajarevʉ maja, parʉre d̶arãjivʉ majacavʉ ne jʉ aiyede Jesucristore. Joabejĩnotamu ãnijãravʉ baquinó maje jabocʉ Jesucristoi coyʉquiyede ã́rore maje cʉrãjinore jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, cavarõ mearoi o toabo cũiméboi, maje d̶aiye boje maje cʉede ijãravʉi. Que baru pʉeno baju parʉre d̶arãjarevʉ majacavʉ ne ũmene.
25 Men sabuw afa baita’ay hikwahir bar tema’am na’atube tanasinaf ata kou’ay tanihamiyimih, baise taiyuwit koufair tanitit aumetawat tanabow, anayabin Regah na isan ana veya i na ekakabom.
26 Parʉre d̶abevʉ baru majacavʉ ne ũmene, bedióva cojedeca ãmeina tévarãnʉvajebu maja. Ãmeina tede nʉivʉ baru, coreóvaivʉvacari Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene, ye Jʉ̃menijicʉre jícaiyede cʉvabejebu maja, maje ãmeina teiye boje.
26 Baise it turobe ana so’ob i hini’obaiyit tanasoso’ob ufunamaim bowabow kakafih sinaf isan tanayakitifuw tanama tanasisinaf na’at, a tur ao’owen bowabow kakafin ana sibor men ta ema’am.
27 Quénora coreiye jaʉjebu majacavʉ ãmeina tede nʉivʉre Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aquiyede náre. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme caivʉ ʉ̃i mauvare, ina náre jaboteicõjemevʉ ʉ̃́re, ne bíjarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re jocarĩ no toabo ʉrabo ãmebo cũiméboque.
27 Baise nati efanin it boro birumaim tanama baibatiyen ana veya tanakaif, naatu ana’ar fofor wairaf auman tanakaif, nati wairaf i sabuw iyab God isan tibikamabiy boro na’arahih!
28 Ácʉ põecʉ Jʉ̃menijicʉre pued̶abecʉva jʉ abecʉ bácʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre jãve ñájinejaquemavʉ. Pʉcarã o yóbecʉrã majidivʉ bácavʉ apecʉi jʉ abe báquede Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ne boro coyʉrĩ ad̶aiyede ʉ̃́re, cõmaje ãroje jã́mevʉva boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ñai jʉ abecʉ bácʉre.
28 Nati ana veya’amaim sabuw iyab Moses ana ofafar hi’a’astu’ub orot rou’ab o tounu hi’itih hina baibatiyenayan orot matah hikukurereb mutufor himomorob baiwan babanih en.
29 Que baru pʉeno ʉrarõ baju ñájicʉyʉme ñai ãmeina jã́ñʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉre.
29 Kwanotanot orot yait God Natun nab urar nararauwariy ana baimakiy boro kikimin nab? Naatu obaibasit ana rara’amaim i ana kakafin kukusouw nab ni’ib anayabin en nao, naatu Anun Kakafiyin manaw kabeberayan nigigim isan tur kakafih nao. Kwanotanot nati orot ana baimakiy boro kikimin nab?
30 Coreóvaivʉbu maja jãve ñájicʉyʉre maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yópe aiye báque boje: “Yʉrecabu ñájine d̶acʉyʉ ina ãmeina d̶aivʉ bácavʉre apevʉre. Yʉ́vacari bojed̶are d̶acʉyʉmu náre no boje yo ãmeno ne d̶aino mácarõre”, arejaquemavʉ. Aru yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ: “Maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ coyʉcʉyʉme ʉ̃i põevare ñájiye jaʉrõre o ñájiye jaʉbede náre coapa ne d̶aiye báque boje ijãravʉi”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃.
30 Anayabin it etei tur iti na’atube eo i taso’ob, “Ayu boro sa anabow naatu aniwayow,” naatu eo maiye, “Regah boro ana sabuw nibatiyih.”
31 Ñai Jʉ̃menijicʉ apʉcʉ “Ñájicʉyʉmu mʉ”, ʉ̃i coyʉimʉ mácʉ cʉru, jidojarõ baju bájebu ʉ̃́re. Que baru pʉeno baju parʉre d̶arãjarevʉ majacavʉ ne ũmene.
31 God wanatowan ma’ama’anin na’of nabuwi uman wanawanan inarur boro kakafin kakafin anababatun inab.
32 Ãrʉmetebejarã mʉja aipe mʉje cʉe báquede javede mʉje coreóvarĩburu yójĩboi Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne jãvene Cristorã, ʉ̃i mead̶aiyede majare. Dinʉmʉ mácarõre ʉrarõ ñájinore napini nʉavʉya mʉja. Ʉbenita dajocabevʉva ye vainí tʉrĩ nʉmeteavʉ̃ya mʉja.
32 Kwananot boubuntoro’ot God ana marakaw kwabaib ana veya’amaim, biyababan moumurih na’in kwabai, baise a baitumatum kwabukikin kwabat.
33 Apenʉmʉa mʉjacavʉque núri yóvavʉ̃ya mʉja náre, põeva Jesúre jʉ abevʉ ne ãmeina yávaiyede náre caivʉ ne jápiaiyede aru ne ãmeno d̶aiyede náre caivʉ ne jã́iyede máre. Aru apenʉmʉa mʉjare máre ãmeina yávavʉ̃ya caivʉ ne jápiaiyede aru ãmeno d̶ávʉ̃ya caivʉ ne jã́iyede máre.
33 Veya afa sabuw etei matahimaim tur kakafih hi’uwi naatu hirukoukuwi biyababan hit, afa turanah tur kakafin hi’uwih biyababan hibaib wanawanah kwarun bairi hai biyababan kwabai.
34 Mʉjacavʉ jabova ne bʉoimarare cõmaje ãroje jã́ri, cad̶ateivʉ bateávʉ̃ya mʉja, mʉje jíyede náre jaʉéde. Náque ñájivʉ bateávʉ̃ya mʉja. Mʉje jʉ aiye boje Jesúre, ina mʉje mauva jẽni nʉvari mʉje cʉvaede, mʉja ne ĩcaimaravacari napivʉ bateávʉ̃ya chĩomevʉva. Quénora torojʉre nʉivʉ bateávʉ̃ya, mʉje coreóvaiye boje cʉvarivʉre caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉi jíquiyede mʉjare cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi, yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiye bojecʉe bajubu ijãravʉque pʉeno aru cũimétamu máre.
34 Sabuw afa dibur hima’am hai biyababan bairi kwafaram kaununub kwaitih, sabuw afa hiyayakiyi yasisiramaim kwaihamiyih hiyakiyi. Anayabin kwa kwaso’ob sawar gewasin naatu wanatowan sawar boro uf hinan.
35 Que baru yópe mʉje jʉ aiye báquepedeca Jesúre jʉ are nʉjara mʉja jidʉbevʉva. Aru ʉrarõ mearo bojed̶ainore earãjaramu mʉja.
35 Isan imih a baitumatum men naririm, baise kaufair kwanab kwanabat kwanan yomaninamaim boro a baiyan kwanab.
36 Mʉje ñájiyede, napiye jaʉédecabu mʉjare, mʉje jʉ arãjiyepe aiye Jesúre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que teni earãjaramu iye mearore ʉ̃i d̶acaquiyede mʉjare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
36 Yate nanub kwanitafofor kwanatit God abisa ekokok kwanasinaf, abisa eo’omatani boro nit.
37 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ Cristorã:
37 Anayabin,
38 Aru ina ji boropatebede d̶aimara mácavʉ ne jʉ aiye boje yʉre, apʉrãjivʉbu cainʉmʉa. Que baru coatede d̶abemara márajivʉbu na yʉre jarʉvarĩ. Ʉbenita apecʉ nácacʉ ʉ̃i dajocaru ʉ̃i jʉ aiye báquede yʉre, ye torojʉbecʉbu yʉ ʉ̃́que, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
38 Baise au orot menatan ana ef mutufurin boro baitumatumamaim nama, naatu au’uf nabatabat na’at ayu boro men aniyasisir.”
39 Ʉbenita majarecabu ye dajocaivʉ ãmevʉ maje jʉ aiyede. Que baru coatede d̶aimarape bíjabenamu Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. Quénora Jʉ̃menijicʉre jʉ are nʉri ʉ̃i mead̶aimaratamu maja, cʉvarãjivʉ caiye iye mearore ʉ̃i d̶acaquiyede majare.
39 Baise it men sabuw iyab au’uf hibat gurugurusen hibaib na’atube’emih, it i baitumatumayah boro yawas tanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.