Gálatas 3
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Mʉja, Galacia ãmicʉrijoborõcavʉ Jesúre jʉ aivʉ, ãrʉmevʉpe nurié dápiabevʉ mʉja. Mʉje jã́iyede nurié coyʉcacʉ mʉjare Jesucristoi yaiye báquede ne pẽvaimʉre jocʉcʉjaravena maje ãmeina teiye boje. Ʉbenita mʉjamu apevʉ ne jʉjovaimara.
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Que baru mʉje jʉ aiyede iye yávaiyede jãvene, ji coyʉiye báquede mʉjare, dajocaivʉbuya mʉja. Quénora ʉbenina dápiarĩ bʉ́yavʉ̃ boropateni bʉojaivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore mʉje d̶aiyeque yópe iye d̶aicõjeiyepe Moisés bácʉi toivaiye báquede. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ jãve darobedejaquemavʉ majare ʉ̃i Espíritu Santore maje d̶aiye boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora jãve darorejaquemavʉ ʉ̃́re maje jápiarĩ jʉ aiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne.
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo apʉre d̶arĩ bʉ́quemavʉ mʉjare mamaũmene. Que baru bʉojaiyʉe jaʉbevʉ mʉjare iye mʉje cʉvaede mamaũmene mʉje majiéqueda. Nópe d̶aivʉ baru, ãrʉmevʉpe d̶ajebu mʉja.
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 ¿Caiye iye vaiye báque bojecʉbedi mʉjare? Jãve dápiarĩ coreóvad̶avʉ̃ aipino bojecʉede iye mʉjare vaiye báquede.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 Jʉ̃menijicʉ jãve darobebi mʉjare ʉ̃i Espíritu Santore aru d̶abebi põeva ne d̶arĩ majibede mʉje jẽneboi, mʉje d̶aiye boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora jãve daroibi ʉ̃́re aru d̶aibi diede mʉje jẽneboi, mʉje jápiarĩ jʉ aiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne.
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Aru caride dápiajarã Abraham mácʉre. Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Abraham jʉ arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aquiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Que baru Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re, ‘Boropatebecʉbu mʉ ji jã́inore’, ʉ̃i jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉre”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Que baru coreóvaiye jaʉvʉ mʉjare iyede: Ina põeva jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉre, nárecabu Abraham mácʉi pãramena baju.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ boropatebede d̶acʉyʉ ʉ̃i jã́inore ina judíova ãmevʉre ne jʉ aiyeque ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ Abraham mácʉre mearo d̶acacʉyʉre ʉ̃ mácʉre ʉ̃i mearo d̶acaquiye jipocai yópe arĩ: “Mʉ jʉ aivʉ yʉre. Que baru mʉre ji mearo d̶acaiye báquepedeca ijãravʉcavʉ apevʉ, caivʉ yʉre jʉ aivʉre máre, mearo d̶acacʉyʉmu yʉ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 Abraham mácʉi jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃ mearo d̶acarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi caivʉ põeva jʉ aivʉre ʉ̃́re yópe ʉ̃i mearo d̶acaiye báquepedeca Abraham mácʉre.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Caivʉ ina põeva d̶aiyʉrĩduivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe arĩduivʉ náre boropatebevʉpe, jãve Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara marajárama na, ne ãmeina teiye boje. Coreóvaivʉbu maja die jãvene, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ácʉ põecʉ d̶abecʉ baru cainʉmʉa yópe caiye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moiséi toivaiye báquepe, jãve ñájicʉyʉme ʉ̃, ʉ̃i vainí tʉiye boje diede”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Aru coreóvaivʉbu maja iyede: Põecʉ cʉbebi boropatebecʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i d̶aiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ina Jʉ̃menijicʉi boropatebede d̶aimara mácavʉ, ne jʉ aiye boje ʉ̃́re, apʉrãjivʉbu cainʉmʉa. Que baru coatede d̶abemara márajivʉbu na Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 Ñai Jʉ̃menijicʉre jʉ ayʉ, “Jʉ̃menijicʉrecabe boropatebede d̶acʉyʉ yʉre”, aibi. Ʉbenita ñai d̶arĩduyʉ yópe iye d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe, “Yʉrecabu boropatebede d̶acʉyʉ ji bajure ji d̶aiyeque iye d̶aicõjeiyede”, arĩduibi. Ʉbenita ʉ̃́recabe boropatecʉyʉ, ʉ̃i d̶arĩ bʉojabe boje caiye iyede. Coreóvaivʉbu maja die jãvene, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ñai d̶arĩ bʉojayʉ caiye iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede cʉcʉyʉme ʉ̃ aru coatede d̶abemʉ macʉyʉ́me ʉ̃ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Ʉbenita Cristorecabe cad̶ateyʉ bácʉ majare. Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aiye jaʉrĩdurejaquemavʉ majare, maje d̶abe boje caiyede yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe. Ʉbenita Cristovacari ñájicarejaquemavʉ yaiyʉ́, ne pẽvaimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena, majare boje. Que teni bojed̶arejaquemavʉ maje vainí tʉiyede, maje ñájimenajiyepe ayʉ maje baju ãmeina teiye boje. Coreóvaivʉbu maja jãvene Cristoi ñájicaiye báquede jocʉcʉjaravena majare boje. Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Caivʉ ina ne pẽvaimara jocʉcʉrã Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimaramu na, ne ãmeina teiye boje”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 Cristo ñájiñʉ yaicárejaquemavʉ mʉja judíova ãmevʉre boje máre, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ iye mearo d̶acaiyede, yópe Jʉ̃menijicʉ “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca Abraham mácʉre, aru maje copʉ etarãjiyepe ayʉ ñai Espíritu Santore yópe Jʉ̃menijicʉ “Cad̶ateyʉre darocʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Mʉja, jívʉ, caride coyʉquijivʉ mʉjare maja põeva maje d̶arĩ cõmajiyena mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ. Pʉcarã ʉ̃mʉva “Yópe d̶arĩ memenajare”, ne arĩ toivaru ne ãmiáre diena, ñame bʉojabebi jarʉvayʉ aru oatʉvayʉ diede, ina ʉ̃mʉva ne jʉ abedu. Quédeca Jʉ̃menijicʉ “Yópe d̶arãjare”, ʉ̃i aiye báquede ñame bʉojabebi jarʉvayʉ aru oatʉvayʉ diede máre.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ávarejaquemavʉ Abraham mácʉre aru ʉ̃i pãramenacacʉ bacʉyʉ́re máre. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ toivaicõjemenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramena márajivʉ”, obedivʉ ainore. Quénora toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramenacacʉ bacʉyʉ́”, cũinácʉ ainore. Aru Cristorecabe ñai cũinácʉ.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 Ji coyʉiyede mʉjare yópe aiyʉrõtamu: “Yópe d̶arãjaramu maja”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre. Aru que arĩburu yóboi, Jʉ̃menijicʉ “Jãve d̶acʉyʉmu yʉ yópe ji aiye báquepedeca mʉre”, arejaquemavʉ Abraham mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i aiye báquede cuatrocientos treinta paiʉjʉa jipocai ye jarʉvabedejaquemavʉ aru oatʉvabedejaquemavʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyeque, Moisés bácʉi toivaiye báqueque cuatrocientos treinta paiʉjʉa yóboi. Jãve Jʉ̃menijicʉ d̶aibi yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Põevai boropatebeni bʉojaru Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne d̶aiyeque yópe iye d̶aicõjeiyepe Moisés bácʉi toivaiye báquede, Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu põevare”, ʉ̃i aiye báque bojecʉbejebu. Ʉbenita põeva boropatebevʉ bʉojabema ne d̶arĩduiyeque yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe. Que baru Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu põevare”, ʉ̃i aiye báque bojecʉvʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acayʉ põevare, jã́imi náre boropatebevʉpe yópe ʉ̃i aiye báquepedeca Abraham mácʉre: “Caivʉ põeva yʉre jʉ aivʉre yópe mi jʉ aiyepe yʉre mearo d̶acacʉyʉmu yʉ”, arejaquemavʉ.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 Jãve Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede Moisés bácʉre, “Yópe ji d̶aicõjeiyepe d̶ajarã mʉja”, arĩduyʉ judíovare. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ diede, põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ vainí tʉivʉre ne ãmeina teiye boje. Abraham mácʉi pãramenacacʉ Jesucristoi daiyede, iye d̶aicõjeiyepe d̶aiye cũinéjaquemavʉ. Que baru Jesucristoi daiyede, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acarejaquemavʉ põevare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Jʉ̃menijicʉ yávarejaquemavʉ ángelevare. Aru na yávarejaquemavʉ Moisés bácʉre. Aru ʉ̃ mácʉ toivarejaquemavʉ diede, põeva ne majinajiyepe ayʉ. Que teni Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶arejaquemavʉ põevare ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiyeque apevʉre, ina ángelevare aru Moisés bácʉre máre.
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ coyʉbedejaquemavʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu”, ʉ̃i aiyede Abraham mácʉre apecʉque. Quénora Jʉ̃menijicʉvacari cũinácʉra coyʉrejaquemavʉ diede ʉ̃ mácʉre apecʉi cʉbeda.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 ¿Jʉ̃menijicʉ bojecʉbede d̶arejaquemari iye “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu”, ʉ̃i ávaiye báquede Abraham mácʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyeque, ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre? ¡Bi, ye que ãmevʉ! ¡Aipinʉmʉ vaibéjarõri nópe! Jʉ̃menijicʉ ye jã́mecʉbe põevare boropatebevʉpe maje d̶aiye boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe. Maja ye mearore d̶aiye majibevʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉre d̶aquiyepe aivʉ majare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Cainʉmʉa maje mearo d̶aiye jaʉvʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru d̶aicõjeiyepe d̶arĩduivʉvacari, caivʉ põeva eabenajarama jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Ye boropatebevʉ bʉojabenajaramu maja Jʉ̃menijicʉi jã́inore maje mearo d̶aiyʉrĩduiyeque.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, coreóvare d̶acʉyʉ majare caivʉ ijãravʉcavʉ d̶aicõjeimarare ne baju ãmeina d̶aiyʉeque. Que baru põeva ne jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ jã́imi náre boropatebevʉpe “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru ina põeva jʉ aivʉ Jesucristore quévʉrabu Jʉ̃menijicʉi jã́imara boropatebevʉpe.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Jesucristoi daquiye jipocare caivʉ põeva d̶aicõjeimarape paivʉ barejaquémavʉ, maje d̶arĩduiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre. Nópe barejaquémavʉ pʉ Jesucristoi daiyeta. Cristo ʉ̃i daiyede, Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ majare boropatebevʉpe ʉ̃i jã́inore maje jʉ aiyede Jesucristore.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 Que baru Jesucristoi daquiye jipocare, caivʉ põeva jʉed̶ova coreimarape paivʉ barejaquémavʉ. Aru Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre majare coreipõecʉpe paiye barejaquémavʉ. Yópe coreipõecʉi coreóvare d̶aiyepe jʉed̶ovare ñájinajivʉre ne mearo d̶abedu, nopedeca iye d̶aicõjeiyeque coreóvarejaquemavʉ ñájinajivʉre, maje ãmeina teiye boje. Nópe barejaquémavʉ pʉ Jesucristoi daiyeta, maje boropatebenajiyepe aiye Jʉ̃menijicʉi jã́inore maje jʉ aiyeque Jesucristore.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Caride Jʉ̃menijicʉ jã́imi majare, Jesucristore jʉ aivʉre, boropatebevʉpe. Ñʉja Jesucristore coreóvaivʉ, ʉ̃́re jʉ aivʉ, coreimarape ãmevʉtamu iye d̶aicõjeiyeque.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 Aru caivʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi máramu mʉje jʉ aiyeque Jesucristore, ʉ̃́que cʉrĩ cũinávʉpe.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 Mʉja jã́d̶ovaimara mácavʉ Jesucristoque ocoi cʉrivʉbu ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru caride cʉvʉ mʉja Jesucristope ãrojarivʉ.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Que baru caride ye baju ãmevʉ judío o judío ãmecʉ, yebacacʉ o yebacacʉ ãmecʉ, aru ʉ̃mʉ o nomió máre. Caivʉ cũinátʉrʉpe paivʉbu maja, maje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Mʉja Cristo jina mae boje, Abraham mácʉi pãramena bajubu mʉja. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acacʉyʉme mʉjare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.