Atos 20
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 No cod̶oboboino mácarõ cũiyede, Pablo daicõjenejamed̶a ʉ̃i yebai ina Jesúre jʉ aipõevare, majicacʉyʉ náre. Aru “Nʉñʉmu” arĩ, dajocarejamed̶a náre, nʉcʉyʉ Macedonia ãmicʉrijoborõi.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Ʉ̃ vaiváyʉ no joborõre bueyʉ barejámed̶a nócavʉre, cad̶atecʉyʉ náre. Que teyʉ, earejamed̶a Grecia ãmicʉrijoborõi.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Mautedejamed̶a noi yóbecʉrã aviáva baju. Jatacʉyʉ barejámed̶a Siria ãmicʉrijoborõi. Ʉbenita coreóvarejamed̶a ʉ̃́re ʉ̃i nʉquiyedeca jiad̶ocũ ʉracũque apevʉ judíova boarĩ́ jarʉvarãjivʉre ʉ̃́re. Que baru jatubedejamed̶a dicũi. Quénora mái nʉri, vaidéjamed̶a Macedonia ãmicʉrijoborõi bedióva cojedeca.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Aru apevʉ yóvarejaimad̶a ʉ̃́re, ne ãmiá Sópater, Pirroi mácʉ, Berea ãmicʉriĩmarocacʉ; Aristarco aru Segundo máre, Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ; Gayo, Derbe ãmicʉriĩmarocacʉ; Timoteo; aru Tíquico, Trófimo máre, Asia ãmicʉrijoborõcavʉ.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ina Jesúre jʉ aipõeva ñʉje jipocai nʉri, coredejaima ñʉjare Troas ãmicʉriĩmaroi.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Pã́ure bʉcʉre d̶aiye cʉbe ãiye torojʉve teinʉmʉ yóboi, ñʉja jatuivʉ jiad̶ocũ ʉracũi etarejacarã Filipos ãmicʉriĩmarore jocarĩ aru cũinápʉrʉpe paijãravʉa yóboi tuijarejacarã Troas ãmicʉriĩmaroi. Aru cʉrejacarã nore cũinásumana.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Domingo jãravʉi Jesúre jʉ aipõeva cójijidejacarã, ãri ũcurajivʉ, ãrʉrajivʉ Jesúi yaiye báquede. Aru etarãjivʉ barejacárã cõmiáijãravʉre. Que baru Pablo coyʉyʉ barejáme náre joe ñami corica bajita.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Cójijidejacarã pʉenocatucubʉ jívʉi aru ʉre pẽoibʉa pẽorejavʉ̃.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Cũinácʉ bojʉyo, ʉ̃i ãmiá Eutico, dobarejame jã́icobei. Pablo ʉ̃i ʉrarõ coyʉiyedeca, vʉo ijidejavʉ̃ ñai Euticore. Cãri nʉrejame ʉ̃. Aru cãñʉ, tʉrejame jã́icobede jocarĩ pʉ joborõita. Yóbecʉriva cʉraivare vainí tʉrejame ʉ̃. Apevʉ ʉ̃́re jẽnejaima, jave yaiyʉ́ bácʉta.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Ʉbenita Pablo jõd̶ari yaiyʉ́ bácʉi baju bácarõre tucʉnʉri, narióñʉ arejame apevʉre:
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 — ausente —
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 — ausente —
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Pablo nʉicõjenejame ñʉjare jiad̶ocũ ʉracũque Aso ãmicʉriĩmaroi ʉ̃i jipocai. Ʉ̃́capũravʉ mái nʉcʉyʉ barejáme, copʉcʉyʉ ñʉjare noi.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Que teni ñʉje copʉiyede Aso ãmicʉriĩmaroi, Pablo jaturejame ñʉjaque. Aru nʉrejacarã Mitilene ãmicʉriĩmaroi.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Cõmiáijãravʉi Mitilene ĩmarore jocarĩ, jatarĩ nʉri earejacarã Quío ãmicʉrijiavʉ cõchinoi. Bedióva cõmiáijãravʉi jatarĩ nʉri, tuijarejacarã Samos ãmicʉrijiavʉ tuipãvai. Jatarĩ nʉri Troguilio ãmicʉriĩmaroi, jabʉóvarejacarã noi. Aru cõmiáijãravʉi jatarĩ nʉri, earejacarã Mileto ãmicʉriĩmaroi.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pablo eaiyʉrejame Jerusalén ãmicʉriĩmaroi Pentecostés torojʉve teijãravʉ jipocai. Que baru jatarĩ nʉri, vaidéjacarã Éfeso ãmicʉriĩmarore jocarĩ, Pablo ʉ̃i mauteiyʉbe boje Asia ãmicʉrijoborõi.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ʉ̃i cʉede Mileto ãmicʉriĩmaroi, Pablo boro jarorejame Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre, ne darãjiyepe ayʉ ʉ̃i yebai.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ne edaiyede ʉ̃i yebai, arejame náre:
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Cainʉmʉa cʉ́tecacʉ yʉ mʉje jẽneboi Jesúre memecayʉ, dápiabecʉ ji baju apevʉ pʉeno meacʉpe, aru oyʉ ji ñájiyede judíova ne ãmed̶aiyʉe boje yʉre.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Jidʉbecʉ coyʉyʉ batecácʉ mʉjare caiyede, cad̶atecʉyʉ mʉjare. Bueyʉ batecácʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje cójijiñamiai aru mʉje cʉ̃ramia coapa.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Parʉrõreca coyʉyʉ batecácʉ judíovare aru judíova ãmevʉre máre: “Chĩojara mʉje ãmeina teiyede. Oatʉvajarã mʉje d̶aiyede. Aru jʉ ajarã Jesús ʉ̃i yávaiye méne”, arĩ coyʉyʉ batecácʉ yʉ.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Aru caride, ñai Espíritu Santo nʉicõjeimi yʉre Jerusalẽ́i. Majibevʉ yʉ aipe yʉre vaiquíyede noi.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Quénora ñai Espíritu Santo majide d̶aibi yʉre yópe: Cainoa ĩmaroai ji nʉquinoai põeva cored̶ama yʉre. Ñájine d̶arãjarama yʉre. Aru apenʉmʉa bʉorãjarama yʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ʉbenita ye baquinó ãmevʉ yʉre cʉcʉre ijãravʉre. Quénora d̶aiyʉvʉ mearo iye memeiyede, Jesús ʉ̃i d̶aicõjeiyede yʉre pʉ ji bʉojaiyeta diede. Coyʉiyʉvʉ caivʉre iye yávaiye méne Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ mearo d̶acaiyede põevare, ʉ̃i mead̶aquiyepe ayʉ náre.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 ’Jápiajarã. Coyʉcʉnʉcacʉ iye yávaiye méne Jʉ̃menijicʉi jaboteinore mʉje jẽneboi. Ʉbenita coreóvaivʉ yʉ mʉja jã́menajivʉre yʉre cojedeca ijãravʉre.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Que baru coyʉivʉ yʉ mʉjare caride yópe: Mʉjavacari mʉje bajuma bíjaru jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, yʉ́capũravʉ cad̶ateni bʉojabevʉ mʉjare. Jave d̶acavʉ yʉ mʉjare caino ji oainope.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Jidʉbecʉ bueni bʉojacacʉ yʉ mʉjare me caiye iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Ye ãrʉmetebevʉ yʉ caiye diede.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Me d̶ajarã mʉja. Ñai Espíritu Santo mʉjare jã́ri corede d̶aibi caivʉ Jesúre jʉ aipõevare. Que baru me corejarã náre yópe ovejavare coreipõecʉ ʉ̃i coreiyepe. Caivʉ Jesúre jʉ aipõeva Jʉ̃menijicʉ jinatamu na, Jʉ̃menijicʉi mácʉ, Jesús, ʉ̃i yaicáiye báque boje náre.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Coreóvaivʉ yʉ ji etarĩburu yóboi mʉjare jocarĩ, apevʉ darãjivʉre mʉje jẽneboi yópe ãimara macarõcavʉ jijecʉrivʉ ne daiyepe ovejava jẽneboi. Borocʉrãjarama mʉjare, mʉje dajocarãjiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Aru apevʉ mʉjacavʉvacari borocʉrivʉ buebenajarama jãvene. Quénora jʉjovarãjarama Jesúre jʉ aipõevare, mʉje dajocarãjiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre aru mʉje yóvarãjiyepe aivʉ náre.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Que baru me jã́jara mʉja. Ãrʉjara iye yóbecʉriʉjʉa jãravʉre aru ñamine máre ʉrarõ ji orĩ majicavaquede caivʉ mʉjare.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 ’Yʉ jẽniañʉmu Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jã́ri corequiyepe ayʉ mʉjare. Aru yávaiye me ʉrarõ mearo d̶acaiye cad̶atequiyebu mʉjare. Que baru parʉre d̶aquiyebu mʉjare mʉje ũmei ʉ̃i yávaiye parʉéque, mʉje jʉ arãjiyepe Jesúre cainʉmʉa. Aru Jʉ̃menijicʉ epecʉyʉme mʉjare mʉje cʉrãjino caivʉ apevʉque, ina ʉ̃i mead̶aimaraque, ne Jesúre jʉ aiye boje.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Yʉ ĩ́yʉbevʉ jíyeva apecʉ ʉ̃i tãutʉrare aru ʉ̃i cuitótecajeare máre.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Mʉjavacari coreóvaivʉbu aipe memeñʉre yʉre, bojed̶arĩ ĩcʉyʉ yʉre jaʉéde aru ina ji yóvaimarare jaʉéde máre.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Cainʉmʉa yʉ jã́d̶ovaivʉ mʉjare yópe ʉrarõ memeino jaʉrõre mʉjare, mʉje cad̶atenajiyepe ayʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Aru dápiajarã cainʉmʉa yópe Jesús ʉ̃i aiye báquepe: “Ñai jíyʉ apecʉre torojʉcʉtame ñai jacopʉyʉ pʉeno”, arejame Pablo.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Que arĩburu yóboi, Pablo ñʉatutarĩ jẽniarejame Jʉ̃menijicʉre caivʉque.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Aru caivʉ orĩ narióri Pablore, nuivʉ barejáima ʉ̃i jivare, yópe ne d̶arĩ cõmajiyepe névʉ ne nʉrajiye jipocai.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Ʉrarõ chĩoivʉ barejáima, “Yʉre jã́menajivʉbu mʉja cojedeca ijãravʉi” ʉ̃i aiye báque boje jipocamia. Aru ʉ̃́re yóvarejaima mái, jia ʉrad̶a ẽcarʉi nʉri jiad̶ocũ ʉracũ yebaita.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.