1 Coríntios 7
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Caride coyʉquijivʉ iye jẽniari jã́iyede mʉje toivaiye báquede yʉre paperayocaque. Põecʉ ʉ̃i pʉrʉbʉobedu, meajebu.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Ʉbenita obedivʉ põeva ne ãmeina d̶aiyʉe boje apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, caivʉ ʉ̃mʉva coapa cʉvajarãri némarepaco bajuva aru quédeca caivʉ nomiva coapa cʉvajarãri némarepacʉ bajuva máre.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Ñai nomicʉcʉ d̶ajacʉrĩ cainʉmʉa yópe ʉ̃́re jaʉépe, me cʉcʉyʉ jímarepacoque. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉco d̶ajacorĩ cainʉmʉa yópe ṍre jaʉépe, me cʉcod̶o jímarepacʉque.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Ñai nomicʉcʉ jímarepacoi baju jinotamu, ʉ̃i corequiyepe aino nore. Que baru ico ʉ̃mʉcʉco cũinácova õi bajure cõjememico. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉco jímarepacʉi baju jinotamu, õi corecojiyepe aino nore. Que baru ñai nomicʉcʉ cũinácʉva ʉ̃i bajure cõjememi.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Que baru mʉja, pʉrʉbʉoivʉ, nomicʉcʉ ʉ̃i d̶aiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne d̶arĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacorĩ jímarepaco. Aru ʉ̃mʉcʉco máre õi d̶aiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne d̶arĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacʉrĩ jímarepacʉ. Quédata ina pʉcarã cũinátʉrʉ ne ũme, “Maje d̶arĩ cõmajiyede dajocarãjarevʉ apejãravʉare, jẽniarajivʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque”, arĩ coyʉivʉ baru, dajocarĩ bʉojaivʉbu diede. Aru dijãravʉa “apejãravʉa” ne aijãravʉa vainíburu yóboi, bedióva cojedeca d̶ajarãri yópe ne d̶arĩ cõmajiyepedeca, ñai abujuvai jabocʉ Satanás ʉ̃i ãmeina d̶are d̶abequiyepe aivʉ náre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ne cõjeme boje ne baju d̶aiyʉrõre ʉ̃mʉ nomióque aru nomió ʉ̃mʉque máre.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Iye pʉrʉbʉoiyede ji coyʉiyede mʉjare, “Põeva pʉrʉbʉoiyʉrivʉ baru, pʉrʉbʉorĩ bʉojad̶ama na”, arĩ coyʉyʉbu yʉ. Ʉbenita põevare “Pʉrʉbʉojarã”, abevʉ yʉ.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Caivʉ ne pʉrʉbʉobedu, yópe ji pʉrʉbʉobepedeca, meajebu ji dápiaru. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ majide d̶aibi majare coapa bojecʉbeda ʉ̃i majiécarõre, maje cad̶atenajiyepe ayʉ apevʉre. Aru epeibi majare coapa maje d̶arãjiyede ijãravʉi. Que baru apevʉ majacavʉre epeibi ne pʉrʉbʉorãjiyepe ayʉ aru apevʉre epeibi ne pʉrʉbʉobenajiyepe ayʉ.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Caride coyʉquijivʉ ina pʉrʉbʉobevʉre aru ina nomiópevare. Meavʉ mʉjare mʉje cʉru yʉ́pe, pʉrʉbʉobevʉva.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Ʉbenita nácapũravʉ cõjeni bʉojabevʉ baru ne baju d̶aiyʉrõre ʉ̃mʉ nomióque aru nomió ʉ̃mʉque máre, pʉrʉbʉojarãri na. Métamu ne pʉrʉbʉoiye ne ñájiye pʉeno, ne nomicʉbe boje o ne ʉ̃mʉcʉbe boje.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Aru caride coyʉquijivʉ ina pʉrʉbʉoivʉre. Yópe d̶aicõjeivʉ mʉjare: Nomió ʉ̃mʉcʉco jarʉvabejacorĩ jímarepacʉre. Aru yʉ́vacari ãmevʉ nópe d̶aicõjeñʉ. Quénora maje jabocʉ Cristovacari nópe d̶aicõjenejaquemavʉ.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Ʉbenita ʉ̃i jarʉvaicõjemeneca, apeco jímarepacʉre jarʉvad̶o baru, pʉrʉbʉobejacorĩ õ apecʉque. Cũinácova cʉjacorĩ õ, o mead̶arĩburu yóboi copainʉjacorĩ jímarepacʉ yebai. Aru ʉ̃mʉ nomicʉcʉ máre quédeca jarʉvabejacʉrĩ jímarepacore.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Aru caride coyʉquijivʉ apevʉ mʉjacavʉre. Iyede maje jabocʉ Cristovacari coyʉbedejaquemavʉ; ʉbenita yʉre coyʉicõjeimi. Jesúre jʉ aipõecʉ nomicʉcʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore cʉvacʉ baru, aru ṍcapũravʉ ʉ̃́que õi cʉre nʉiyʉru, jãve ṍre jarʉvabejacʉrĩ ʉ̃.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Aru Jesúre jʉ aipõeco ʉ̃mʉcʉco jímarepacʉ Jesúre jʉ abecʉre cʉvaco baru, aru ʉ̃́capũravʉ ṍque ʉ̃i cʉre nʉiyʉru, jãve ʉ̃́re jarʉvabejacorĩ õ.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Mʉja Jesúre jʉ aipõeva cũinávʉpetamu Jesucristoque mʉje ũmei. Aru mʉjemarebʉcʉvaque máre cũinávʉpetamu mʉje bajui. Que baru Jʉ̃menijicʉ me jã́ñʉme nomicʉcʉ Jesúre jʉ abecʉre, ʉ̃i cʉe boje jímarepaco Jesúre jʉ aipõecoque. Aru Jʉ̃menijicʉ me jã́ñʉme ʉ̃mʉcʉco Jesúre jʉ abecore, õi cʉe boje jímarepacʉ Jesúre jʉ aipõecʉque. Die jãve ãmenu, Jʉ̃menijicʉ mʉjemarare me jã́mejebu. Ʉbenita náre máre me jã́ñʉme ʉ̃.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Jʉ̃menijicʉ cutuibi majare, maje cʉrãjiyepe ayʉ cãrijimenoque. Que baru ina Jesúre jʉ abevʉcapũravʉ mauteiyʉbevʉ baru némarebʉcʉva Jesúre jʉ aivʉque, ne jaraiye boje ne baju, jarʉvajarãri náre. Ʉbenita nomicʉcʉ Jesúre jʉ aipõecʉ cʉvacʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore o ʉ̃mʉcʉco Jesúre jʉ aipõeco cʉvaco jímarepacʉ Jesúre jʉ abecʉre, cʉjarãri náque, ne nópe ʉru.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Que baru ne mautedu cũinátʉrʉ, meaquiyebu, ñai jʉ abecʉ o ico jʉ abeco ne jʉ aru Jesúre, ne cʉe boje Jesúre jʉ aipõecoque o Jesúre jʉ aipõecʉque jãravʉa coapa. Mʉ, ʉ̃mʉcʉco, Jesúre jʉ are d̶acojichʉvʉ mimarepacʉre, Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyepe ad̶o ʉ̃́re. Ʉ̃i jʉ aquiyede o ʉ̃i jʉ abequiyede majibevʉ mʉ. Aru mʉ, nomicʉcʉ, Jesúre jʉ are d̶aquijichʉvʉ mimarepacore, Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyepe ayʉ ṍre. Õi jʉ acojiyede o õi jʉ abecojiyede majibevʉ mʉ.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Quénora cʉre nʉjarari caivʉ, d̶arĩ yópe Jʉ̃menijicʉi epeiye báquepe náre coapa, ne d̶arãjiyepe ayʉ, ʉ̃i cutuquiye jipocamia náre ʉ̃ jina márajivʉva. Nópe bueyʉbu yʉ caivʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Ñai põecʉ buraicõjeñʉ mácʉ baru ʉ̃i cajede, yópe judíova ne d̶aiyepe, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, oatʉvabenidujacʉrĩ iye buraiye báquede. Aru ñai põecʉ buraicõjemecʉ bácʉ baru ʉ̃i cajede, yópe judíova ne d̶aiyepe, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, buraicõjemenidujacʉrĩ ʉ̃i cajede.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Ye baju ãmevʉ buraicõjenu o buraicõjemenu maje cajede. Maje jʉ aiye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede, diedecabu majare jaʉé.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Caivʉ cʉre nʉjarari yópe ne cʉepedeca, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Que baru mʉ apecʉ ʉ̃i yebacacʉ bácʉ baru Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia mʉre, cãrijimejacʉ die mi yebacateiye boje. Ʉbenita mi jabocʉ ʉ̃i jod̶eiyʉru mʉre, etajacʉ ʉ̃́re jocarĩ.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Ñai põecʉ apecʉi yebacacʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, jod̶eimʉ mácʉpe páyʉbe Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. Aru quédeca ñai põecʉ apecʉi yebacacʉ ãmecʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, Jesucristoi yebacacʉpe páyʉbe Jʉ̃menijicʉi jã́inore.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Jʉ̃menijicʉ ĩni bojed̶arejaquemavʉ majare. Que baru apevʉre yebacavʉpe tede d̶aicõjemejara mʉjare, mʉje d̶aiye boje yópe ne bueiye jãve ãmepe. Quénora d̶ajarã yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Mʉja, jívʉ, caivʉ cʉre nʉjara Jʉ̃menijicʉi jã́inore yópe mʉje cʉepedeca, ʉ̃i cutuquiye jipocamia mʉjare.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Caride coyʉquijivʉ ina nomiva ʉ̃mʉcʉbevʉre cãreja. Maje jabocʉ Jesucristo coyʉbedejaquemavʉ aipe d̶aiye jaʉrõre náre. Ʉbenita yʉre cõmaje ãroje jã́ri, beorĩ epedejaquemavʉ ʉ̃i yávaiye méne coyʉicõjeimʉva. Que baru cainʉmʉa coyʉyʉbu yʉ ʉ̃i yávaiyede dajocabecʉva aru oatʉvabecʉva diede máre.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Ji dápiaru, meavʉ ina ʉ̃mʉcʉbevʉre cãreja ne cʉede pʉrʉbʉobevʉva, põeva ʉrarõ ne ñájiye boje ne cʉede ijãravʉi, aru Jesúre jʉ aipõeva pʉeno baju ne ñájiye boje.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Mʉ nomicʉcʉ baru, mimarepacore jarʉvabejacʉ. Aru mʉ nomicʉbecʉ baru, pʉrʉbʉobejacʉ.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Ʉbenita mʉjare ji pʉrʉbʉoicõjemeneca, mʉ pʉrʉbʉoyʉ baru, ãmed̶abejebu. Aru nomió máre pʉrʉbʉod̶o baru, ãmed̶abejebu. Ʉbenita ina pʉrʉbʉoivʉ ñájinajarama pare ijãravʉi ina pʉrʉbʉobevʉ ne ñájiye pʉeno. Aru yʉ́capũravʉ mʉjare vaibéde d̶aiyʉrĩdujebu iye ñájiyede.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Mʉja, jívʉ, ji nópe coyʉiyede yópe aiyʉvʉ yʉ. Obebeʉjʉa cʉrivʉbu maja ijãravʉi, memecarãjivʉ Jesúre. Que baru carimata ina nomicʉrivʉ memecajarãri Jesúre cainʉmʉa ne oainope, yópe nomicʉbevʉ ne d̶aiyepe.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 — ausente —
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 — ausente —
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Diede coyʉyʉbu mʉjare, ji ʉe boje mʉje cãrijimenajiyepe ayʉ.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Ʉbenita ñai nomicʉcʉrecabe dápiayʉ pare ijãravʉquede aru memeñʉ ʉ̃i parʉéque, ʉ̃i torojʉre d̶aiyʉe boje jímarepacore.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Que baru yópe coavaimʉpe páyʉbe ʉ̃ ʉ̃i ũmei. Torojʉre d̶aiyʉrĩduibi jímarepacore aru maje jabocʉre máre. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉbecorecabe dápiad̶o maje jabocʉ Jesucristo jiede aru memecad̶o ʉ̃́re cũinácʉra caiye õi ũmeque aru õi bajuque máre. Ʉbenita ico ʉ̃mʉcʉcorecabe dápiad̶o pare ijãravʉquede, õi torojʉre d̶aiyʉe boje jímarepacʉre.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Nópe coyʉyʉbu, ji cad̶ateiyʉe boje mʉjare. Yebacavʉpe d̶aiyʉbevʉ mʉjare, pʉrʉbʉoicõjeni o pʉrʉbʉoicõjemeni mʉjare. Quénora mʉjare memecare d̶aiyʉvʉ maje jabocʉ Jesucristore cainʉmʉa, caiye mʉje ũmeque aru caiye mʉje parʉéque máre, mʉje d̶arãjiyepe ayʉ mearore yópe ʉ̃i ʉrõpe cainʉmʉa.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Ʉ̃mʉ, nomió máre “Pʉrʉbʉorãjaramu ñʉja”, aivʉ bácavʉ baru, aru ñai ʉ̃mʉ “D̶abevʉ yʉ yópe yʉre jaʉépe ñʉje pʉrʉbʉobe boje”, arĩ dápiayʉ baru, ico nomió õi bʉcʉteiye báque boje javede aru ñai ʉ̃mʉ ʉ̃i pare cʉvaiyʉe boje ṍre, d̶ajacʉrĩ yópe ʉ̃i d̶aiyʉepe. Pʉrʉbʉojarãri na. Pʉrʉbʉoivʉ baru, ãmeina tebenama na.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Ʉbenita ñai ʉ̃mʉ, me majicʉ baru ʉ̃i ũmei aipe d̶aiyʉe jaʉrõre, aru apecʉi cõjeimʉ ãmecʉ baru, aru ʉ̃i me cõjeni bʉojayʉ baru ʉ̃i baju d̶aiyʉrõre nomióque, d̶ajacʉrĩ yópe ʉ̃i d̶aiyʉepe. Pʉrʉbʉobejarãri na. Quénora cʉjacorĩ ʉ̃i yʉrimacope.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Que baru ñai ʉ̃mʉ pʉrʉbʉoyʉ baru ʉ̃i yʉrimacomaque, mearore d̶aibi. Ʉbenita ñai ʉ̃mʉ pʉrʉbʉobecʉ baru ʉ̃i yʉrimacomaque pʉeno baju mearore d̶aibi.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Nomió ʉ̃mʉcʉco cʉjacorĩ jímarepacʉque ʉ̃i apʉéde cãreja. Ʉbenita ʉ̃i yainíburu yóboi, pʉrʉbʉoiyʉco baru apecʉque, pʉrʉbʉojacorĩ. Ʉbenita jímarepacʉ bacʉyʉ́ Jesúre jʉ aipõecʉ bajacʉ́rĩ.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Ji dápiaru, nomiópeco pʉrʉbʉobeco baru, torojʉcod̶ome nomiópeco pʉrʉbʉod̶o pʉeno. Aru yʉ coreóvaivʉ Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo dápiaicõjeñʉre yʉre.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.