1 Coríntios 1
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 — ausente —
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 — ausente —
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Cainʉmʉa Jʉ̃menijicʉre torojʉede jívaivʉ, ji mearore jímʉre, mʉjare boje. Jʉ̃menijicʉ Jesucristore mearo d̶acare d̶aibi mʉjare bojecʉbeda. Que baru ʉ̃́re torojʉede jíyʉbu.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Mʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi mʉjare ʉrarõ baju. Caiye ʉ̃ jiede coreóvare d̶aibi mʉjare. Aru diede mʉjare me coyʉre d̶aibi majiéque apevʉre máre.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Pʉeno baju mʉje coreóvare nʉiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene Cristorã, pʉeno baju oatʉvaibi mʉjare, mʉje mearo d̶arãjiyepe ayʉ.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Que baru caride mʉje napini coreiyede maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquiyede, ye jaʉbevʉ mʉjare cũinájino Jʉ̃menijicʉi majiécarõ iye ʉ̃i majide d̶aiye ʉ̃i põevare Espíritu Santoque, ne cad̶atenajiyepe ayʉ apevʉre.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Jʉ̃menijicʉ parʉre d̶acʉyʉme mʉjare mʉje ũmei pʉ ijãravʉ cũiyeta, ñame ne bʉojabenajiyepe ayʉ boropad̶aivʉ mʉjare maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquijãravʉ baquinóre.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Jʉ̃menijicʉ d̶aibi cainʉmʉa yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Ʉ̃́recabe mʉjare cuturĩ epeyʉ maje jabocʉ Jesucristoque cũinávʉpe, “Yóvajarãri na jímacʉ Jesucristoque”, ʉ̃i aiye báquepedeca.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Mʉja, jívʉ, maje jabocʉ Jesucristo yópe coyʉicõjeimi yʉre. Parʉrõreca jẽniaivʉ mʉjare, mʉje dápiarãjiyepe ayʉ cũinátʉrʉ mʉje ũmei. Yajuboa tede d̶abejarã mʉje jẽneboi. Cãrijimenoque cʉjarã mʉja. Cũinátʉrʉ bajad̶éni mʉje ũme, mʉje dápiaino máre.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Mʉja, jívʉ, nópe coyʉyʉbu mʉjare ico Cloé õi cʉ̃ramicavʉ, ne coyʉiye boje yʉre mʉje jaraiyede mʉje baju.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Mʉja dápiabevʉya cũinátʉrʉ mʉje ũmei. Quénora apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Pabloi bueimara”, ad̶ama. Aru apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Apoloi bueimara”, ad̶ama. Apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Pedroi bueimara”, ad̶ama. Aru apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Cristoi bueimara”, ad̶ama.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 ¿Aipe teni nópe dápiaivʉrʉ̃ mʉja, yajuboa tede d̶aivʉ? Caivʉ Jesúre jʉ aipõeva cʉrivʉbu ʉ̃́que cũinávʉpe. Jãve ãmevʉ mʉje ʉbenina arĩ dápiaiyede apevʉ ʉ̃́re jʉ aivʉ cʉrivʉre ʉ̃́que cũinávʉpe, ʉbenita apevʉ ʉ̃́que cʉbevʉre. Aru yʉ ãmevʉ ñai ne pẽvari jẽoimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena mʉjare boje. Aru ocoque mʉje jã́d̶ovaiyede Jʉ̃menijicʉque, “Yʉ Pablore jʉ aivʉ”, abeteavʉ̃ mʉja. Quénora “Jesucristore jʉ aivʉ”, ávʉ̃ mʉja.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 — ausente —
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 — ausente —
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Estéfanare ʉ̃ jivʉque ãrʉvʉ yʉ caride. Náre máre Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacacʉ yʉ ocoque. Ãrʉmetevʉ yʉ apevʉ ji jã́d̶ovaimara mácavʉre, cʉrivʉ baru.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Cristo jarobeteame yʉre, ji jã́d̶ovaquiyepe ayʉ põevare Jʉ̃menijicʉque ocoque. Quénora jaroáme yʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ iye yávaiye méne ʉ̃i mead̶acaiyede põevare ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Ʉbenita yʉ coyʉbevʉ iye yávaiye méne põeva ne majiéque aru me yávaiyeque máre. Ʉbevʉ yʉ ne jʉ aiyede iye yávaiye méne, die me jápurae boje. Quénora ʉvʉ yʉ ne jʉ aiyede diede Cristoi yaiye báque boje jocʉcʉjaravena. Que baru bojecʉbe tede d̶aiyʉbevʉ yʉ ʉ̃i yaiye báquede ji coyʉiyeque.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Ina põeva bíjare nʉivʉ Jʉ̃menijicʉre jocarĩ toabo cũiméboi ne jápiaiyede iye yávaiye méne Cristoi mead̶acaiyena põevare ʉ̃i yaiye báque boje jocʉcʉjaravena, “¿Ʉbeni márica?” arĩ dápiad̶ama na. Ãrʉmevʉpe jã́d̶ama caivʉ coyʉivʉre iye yávaiye méne Cristorã. Que baru jʉ abema ʉ̃́re. Ʉbenita majacapũravʉ mead̶are nʉivʉbu cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi ʉ̃i oatʉvare d̶aiye boje majare iye yávaiye méque Cristorã. Coreóvare d̶aibi majare ʉ̃i parʉéde iye yávaiye méque.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede ina Cristore jʉ abevʉ ne borore:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Que baru ye baquinó ãmevʉ ina majiniduivʉ ne majié ijãravʉque, aru ina bueniduivʉ ne majié ijãravʉque, aru ina majicarĩduivʉ apevʉre máre ne majié ijãravʉque. Caiye iye ne majiniduiyede ʉbenina bojecʉbe tede d̶aibi Jʉ̃menijicʉ.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Jãve caiyede majibi ʉ̃. Aru, “Ijãravʉcavʉ ne majiémia ye coreóvaivʉ bʉojabema yʉre”, arejaquemavʉ ʉ̃. Quénora, “Ina põeva jʉ aivʉ ji yávaiye méne Cristorã ji mead̶acaimara márajivʉbu”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Iye yávaiye ménecabu Cristorã, ʉ̃i mead̶aiyede põevare, ñʉje coyʉiye.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Ina judíova jã́iyʉrivʉbu põeva ne d̶arĩ majibede, ne jʉ arãjiye jipocai apecʉ ʉ̃i coyʉiyede náre. Aru ina griegova jápiaiyʉrivʉbu põecʉ ʉ̃i coyʉiyede ijãravʉque majiéde, jʉ arãjivʉ ʉ̃i coyʉiyede.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Ʉbenita ñʉjacapũravʉ quéda cũináene coyʉivʉbu. “Cristo jabovai pẽvari jẽoimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena yaidéjaquemavʉ, bojed̶acʉyʉ maje ãmeina teiyede, jarʉvacʉyʉ diede”, arĩ coyʉivʉbu ñʉja. Ʉbenita ina judíova jorojĩñama ne jápiaiyede iye ñʉje coyʉiyede, ñai jabotejʉrocʉre náre. Aru ina judíova ãmevʉ ne jápiaiyede diede, “¿Ʉbeni márica?” arĩ, bojecʉbepeda dápiad̶ama iye ñʉje coyʉiyede.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ʉbenita majacapũravʉ coreóvaivʉbu Cristo Jʉ̃menijicʉi parʉéde cʉvacʉre aru Jʉ̃menijicʉi majiéde máre cʉvacʉre, ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ põevare. Majarecabu Jʉ̃menijicʉi cuturĩ epeimara ʉ̃ jinava, judíova aru judíova ãmevʉ máre, Cristoi mead̶aimara.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Põeva aivʉ baru “Jʉ̃menijicʉ majibebi”, nárecabu majibevʉ. Jʉ̃menijicʉ majicʉtame caivʉ pʉeno, majibecʉpe páyʉvacari põeva ne jã́iyede. Põeva aivʉ baru “Jʉ̃menijicʉ parʉbebi”, nácapũravʉ ye majibema. Jʉ̃menijicʉ parʉcʉtame caivʉ pʉeno parʉbecʉpe páyʉvacari põeva ne jã́iyede.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Mʉja, jívʉ, ãrʉjara iyede. Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia mʉjare, obebejĩna mʉjacavʉ majitequemavʉ ijãravʉque majiéde, obebejĩna parʉrivʉpe cõjequemavʉ apevʉ põevare, aru obebejĩna cʉvatequemavʉ mʉjebʉcʉva parʉrivʉ ne jabovava.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Que baru Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava põeva majibevʉre ijãravʉque majiéde, cʉyoje tede d̶acʉyʉ ina põeva “¿Majidivʉ bárica ñʉja?” arĩduivʉre. Aru Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava põeva parʉbevʉre ijãravʉque parʉéde, cʉyoje tede d̶acʉyʉ ina põeva “¿Parʉrivʉ bárica ñʉja?” arĩduivʉre.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava jabova ãmevʉre, ijãravʉcavʉ ne ʉbemarare, aru parʉbevʉre caivʉ ne cãchinocavʉre. Majarecabu Cristoi mead̶aimara. Que teni Jʉ̃menijicʉ cũiné d̶acʉyʉme caivʉ ina “Parʉrivʉbu ñʉja”, aivʉre ʉbenina.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Que baru ñame “¿Meara márica?” aivʉ bʉojabema Jʉ̃menijicʉi jã́inore.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Jʉ̃menijicʉrecabe cʉre d̶ayʉ majare cũinávʉpe Jesucristoque. Aru Cristoque majide d̶aibi majare ʉ̃i bueiyede jãvene. Jesucristo boropatebevʉpe d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Coatede d̶aibi majare ãmenore jarʉvarĩ, maje d̶arãjiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Aru bojed̶aibi majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Que baru yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ñai põecʉ ‘¿Meacʉ bárica?’ arĩ coyʉiyʉcʉ baru, ʉ̃i bajuma nópe arĩ coyʉbejacʉrĩ. Quénora ‘Meacʉ bajube maje jabocʉ cavarõ mearocacʉ’, arĩ coyʉjacʉrĩ ʉ̃”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.