1 Coríntios 10
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Mʉja, jívʉ, ʉvʉ yʉ mʉje majinajiyede jãve aipe vaiye báquede ina Israecavʉ bácavʉre, majeñecuvape paivʉ bácavʉre, ne jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre. Ina caivʉrecabu vaiváivʉ bácavʉ põecʉbenoi no ocopenibo cãchinoi. Aru ina caivʉrecabu jataivʉ bácavʉ no jia ʉrad̶a Jũariya ãmicʉriyare.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Ina caivʉrecabu jã́d̶ovaivʉ bácavʉ Moisés bácʉque ne vaiváiye boje ʉ̃ mácʉque no ocopenibo yóbore aru no jia cʉrõ mácarõre.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Ina caivʉrecabu ãivʉ bácavʉ iye ãiyede Jʉ̃menijicʉi daroiye báquede na mácavʉre cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõre jocarĩ.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Aru ina caivʉrecabu ũcuivʉ bácavʉ no ocore Jʉ̃menijicʉi daroino mácarõre na mácavʉre no cʉ̃rabo ʉrabore jocarĩ. Ʉbenita ãnibo cʉ̃rabo ina põeva mácavʉre ne apʉre d̶aibo bácarõ ãmenejaquemavʉ. Quénora Cristorecabe apʉre d̶ayʉ bácʉ na mácavʉre aru caino ne nʉinoi jã́ri coreyʉ bácʉ na mácavʉre.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Ʉbenita nópe Jʉ̃menijicʉ cad̶ateyʉ bácʉreca na mácavʉ caivʉre, obedivʉ nácavʉ bácavʉ Jʉ̃menijicʉre torojʉre d̶abedejaquemavʉ, ne ãmeina teiye boje. Que baru Jʉ̃menijicʉ yaidé d̶arejaquemavʉ na mácavʉre no põecʉbenoi.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Caiye iye vaiye báqueque na mácavʉre coreóvaivʉbu maja aipe vaiquíyede majare, ãmeina teiyʉrivʉ baru yópe ne ãmeina teiyʉe báquepe.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Que baru pẽpeimarare mearore jíbejarã mʉja, yópe apevʉ na mácavʉ ne d̶aiye báquepe. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede ne mearore jíyena cũinácʉ ne pẽpeimaracacʉre: “Ina põeva dobarĩ ãivʉ barejaquémavʉ aru ũcuivʉ barejaquémavʉ. Aru no yóboi nacajari upaivʉ barejaquémavʉ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Ãmeina d̶aiye jaʉbevʉ majare apevʉque majemarebʉcʉva ãmevʉque, yópe apevʉ na mácavʉ ne ãmeina d̶aiye báquepe apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Ne nópe d̶aiye báque boje, cũinájãravʉ baji veintitrés mil paivʉ baju yaidéjaquemavʉ.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Maje jabocʉ Cristo ʉ̃i ʉrarõ napiye boje maje ãmeina teiyede, “Maja ãmeina teivʉvacari, ñájimenajaramu maja, maje ãmeina teiye boje”, ʉbenina arĩ dápiaiye jaʉbevʉ majare, yópe apevʉ na mácavʉ ne nópe arĩ dápiaiye báquepe. Ne nópe arĩ dápiaiye báque boje, ãd̶ava, Jʉ̃menijicʉi daroimara mácavʉ, ne cũriburu yóboi na mácavʉre, yaidéjaquemavʉ na mácavʉ.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Jʉ̃menijicʉre ãmeina yávabejarã mʉja, yópe apevʉ na mácavʉ ne ãmeina yávaiye báquepe Jʉ̃menijicʉre, ne ãmecoroiye báquede ne jabovare, ʉ̃i epeimara mácavʉre. Ne nópe d̶aiye báque boje, cũinácʉ ángelede darorejaquemavʉ, ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaquiyepe ayʉ na mácavʉre.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Caiye iye vaiye báqueque na mácavʉre coreóvaivʉbu maja aipe vaiquíyede majare, maja d̶aivʉ baru yópe ne d̶aiye báquepe. Aru Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ diede, maje buenajiyepe ayʉ. Maja cʉrivʉbu ijãravʉi bʉojaijãravʉare. Iye “Que vaiquíyebu”, aiye báque vaivʉ caride.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Que baru ácʉ põecʉ “Ãmeina tebevʉ yʉ. Aru ãmeina tebecʉyʉmu máre”, arĩ dápiayʉ me d̶ajacʉrĩ, vainí tʉbecʉyʉ.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Apenʉmʉa mʉja “Yópe d̶aiyʉvʉ yʉ”, arĩ dápiad̶avʉ̃. Ʉbenita nópe d̶aivʉ baru, ãmeina tejebu mʉja. Nópe vaiyavʉ̃ caivʉ põevare. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ, ñai d̶ayʉ cainʉmʉa yópe ʉ̃i aiye báquepedeca, ye dajocabebi mʉjare, mʉje vainí tʉrãjiyepe ayʉ mʉje ãmeina d̶aiyʉe boje. Quénora parʉre d̶acʉyʉme mʉjare mʉje ũmei, mʉje ãmeina d̶abenajiyepe ayʉ. Parʉre d̶acʉyʉme mʉjare mʉje ũmei, mʉje napinajiyepe ayʉ caiye iye mʉje ãmeina d̶aiyʉede, d̶abevʉva diede. Que teni mʉja vainí tʉ́jʉrorivʉ bácavʉre vaidé d̶acʉyʉme ʉ̃ mʉje ãmeina d̶aiyʉede jocarĩ.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Que baru mʉja, jívʉ, ji ʉmara, pẽpeimarare mearore jíbejarã mʉja.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Coyʉyʉbu mʉjare yópe majidivʉpe. Nuriéna ji coyʉru, mʉjacapũravʉ coreóvaiye majidivʉbu.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Maje ãri ũcuiyede, ãrʉrajivʉ maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i yaiye báquede majare boje, torojʉede jívaivʉbu Jʉ̃menijicʉre no ũcuidoque boje. Que baru ʉ̃ mearo d̶acaibi majare maje ũcuiyede iye ũcuidoquede. Maje ũcuiyede diede, “Majarecabu Jesucristoi mead̶acaimara, ʉ̃i jive meiye boje ʉ̃i yaiye báquede”, arĩ jã́d̶ovaivʉbu. Aru iye pã́ure cotʉvavaivʉbu maja. Maje ãiyede diede, “Majarecabu Jesucristoi mead̶acaimara, ʉ̃i jíye boje ʉ̃i bajure ʉ̃i yaiye báquede”, arĩ jã́d̶ovaivʉbu.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Maja yóvaivʉ Jesucristore obedivʉ cʉrivʉvacari, cũinábo pã́uboquede ãd̶avʉ maja. Que baru cũináyajubo põeyajubope teni, Jesucristoque cũinávʉpe cʉvʉ maja.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Dápiajarã ina Israecavʉ ne ãimara boaiyede, ne juarĩ jícarãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉre, ne ãmeina teiye boje. Cójijivʉ bácavʉ ne ãiyede ina boaimara mácavʉi jiarʉaquede, “Cũináyajubo põeyajubobu maja. Jʉ̃menijicʉi yóvaimaratamu maja”, arĩ jã́d̶ovaivʉbu.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Ji nópe coyʉiye boje, “Ãimajiarʉare ne jíye báquede pẽpeimarare meajiarʉabebu apejiarʉa pʉeno”, ʉbenina arĩ ye dápiabejarã mʉja. Aru, “Pẽpeimara parʉrivʉbebu”, ʉbenina arĩ ye dápiabejarã mʉja.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Quénora yópe aiyʉvʉ yʉ ji coyʉiyeque: Põeva Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉ ne ãimara boaiyede ne juarĩ jícarãjivʉ pẽpeimarare, “Jʉ̃menijinare diede jícaivʉbu maja”, ʉbenina arĩ dápiad̶ama. Jʉ̃menijina ãmema ne jícaimara. Jʉ̃menijicʉ cũinácʉ quécʉra cʉbi. Quénora abujuvatamu ne jícaimara. Aru ʉbevʉ yʉ mʉje yóvaiyede abujuvaque.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Mʉja ye bʉojabevʉ cũinátʉrʉ ũcuivʉ maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i ũcuidoquede aru abujuva ne ũcuidoaquede máre. Mʉja ye bʉojabevʉ cũinátʉrʉ ãivʉ maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i tʉoivaquede aru abujuva ne tʉoivaquede máre.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Maja ãri ũcuivʉ baru Jesucristo jiede maje cójijiñami jívʉi aru abujuva jiede pẽpeimara ne cʉ̃rami jívʉi máre cũinátʉrʉ, jorojĩne d̶arãjaramu maja maje jabocʉ Jesucristore. ¿Parʉrivʉ bárica maja ʉ̃i pʉeno, napinajivʉ ʉ̃i ñájine d̶aquiyede majare ʉ̃i jorojĩye boje? Bítamu. Jãve ʉ̃́tame parʉcʉ maje pʉeno.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Yópe ávaivʉbuya apevʉ Jesúre jʉ aipõeva. “D̶aicõjeiyede d̶aiye jaʉbevʉ majare. Que baru caiyede d̶aicõjeimʉmu yʉ”, ávaivʉbuya apevʉ. Jãvetamu. Ʉbenita apede maje d̶aru, meamejebu majare o apevʉre máre. Aru apede maja d̶aivʉ baru, cad̶atebejebu apevʉ majevʉre, ne parʉre nʉrajiyepe aivʉ ne ũmei.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Ñame mearore d̶aiyʉrĩdubejarãri ne baju boje. Quénora caivʉ mearore d̶aiyʉjarãri apevʉre boje quéda.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 — ausente —
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 — ausente —
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Cũinácʉ Jesúre jʉ abecʉ, “Ãranʉjara ji cʉ̃rami”, ʉ̃i arĩ cuturu mʉjare, aru mʉja nʉiyʉrivʉ baru, ãranʉjara mʉja. Ád̶e ʉ̃i tʉoiyede mʉjare, ãjara mʉja. Jẽniari jã́mejara ã́rore ʉ̃i ĩ́yede ãimajiarʉare, “¿Boropateyʉ bárica?” arĩ dápiabenajivʉ.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Ʉbenita apecʉ nore cʉcʉ, “Iyebu ãimajiarʉa ne jíye báque pẽpeimarare” ʉ̃i aru mʉjare, iye jiarʉare ãmejara mʉja. Ʉ̃i que arĩburu yóboi, mʉje ãru iye jiarʉare, ʉ̃́capũravʉ arĩ dápiaquijichʉbi mʉje borore yópe: “Pẽpeimarare pued̶aivʉbebu na. Que baru meavʉbebu Jesúre jʉ aipõeva ne pued̶aru pẽpeimarare aru ne ãru jiarʉare, náre jíye báquede”, ʉbenina arĩ dápiaquijichʉbi ʉ̃. Que baru ʉ̃i arĩ dápiabequiyepe ayʉ nópe, aru “¿Boropateyʉ bárica?” ʉ̃i arĩ dápiabequiyepe ayʉ máre, ãmejara mʉja.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Mʉja “¿Boropateyʉ bárica?” arĩ dápiabevʉreca, apecʉ nópe arĩ dápiaquijichʉbi. Que baru ʉ̃́re boje, nópe coyʉyʉbu mʉjare.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 ¿Aru ji torojʉede jídu Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jíye boje ji ãquiyede, aipe teni apecʉ ãmecorori yʉre ji ãiyede iyede?” arĩ jẽniari jã́quijichʉbi.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Apecʉ ʉ̃i que aru, yópe arĩ coyʉjebu yʉ. Caiye mʉje ãiyʉede, caiye mʉje ũcuiyʉede, aru caiye mʉje d̶aiyʉede máre, apevʉ mearore jínajivʉ baru Jʉ̃menijicʉre mʉje d̶aiye boje, meajebu mʉje d̶aiye. Ʉbenita apevʉ “¿Boropateyʉ bárica yʉ?” ne arĩ dápiaru, mʉje d̶aiye boje, meamejebu mʉje d̶aiye. “¿Yópe d̶ayʉ baru, apevʉre mearore jíde d̶ajeba yʉ Jʉ̃menijicʉre?” arĩ dápiajarã mʉja, mʉje d̶arãjiye jipocai.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Yéde d̶abejarã apevʉ ne vainí tʉrĩ ãmeina tenajiyepe aivʉ. Quénora d̶ajarã cainʉmʉa apevʉ ne vainí tʉbeni ãmeina tebenajiyepe aivʉ. Judíovare, aru judíova ãmevʉre, aru Jesúre jʉ aipõevare máre ãmeina tede d̶abejarã náre, mʉje d̶aiye boje.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Yʉ́capũravʉ torojʉre d̶aiyʉvʉ caivʉ põevare caiye ji d̶aiyeque. Méne vaidé d̶aiyʉbevʉ yʉ ji baju. Quénora obedivʉ apevʉre méne vaidé d̶aiyʉvʉ yʉ, Jesús ʉ̃i mead̶aquiyepe ayʉ náre.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.