Marcos 4
Cubeo NT (CUB_WBT) vs AAI
1 Apejãravʉ Jesús buedejamed̶a cojedeca macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi. Aru obedivʉ põeva cójijidejaimad̶a ʉ̃i yebai. Que baru jiad̶ocũ ẽcarʉ joabenoi cʉricũre jã́ri, jaturĩ dobarejamed̶a dicũra, buecʉyʉ põevare. Aru caivʉ ina põeva cʉrejaimad̶a macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Náre buedejamed̶a jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe ayʉ caijĩe apejĩene. Aru arejamed̶a ʉ̃i bueiyeque:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 —Jápiajarã. Yui oteipõecʉ otecʉnʉquemavʉ.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Ʉ̃i oteiyede ape oteiye tʉquemavʉ ma ẽcarʉi. Aru míjina darĩ, ãradaquemavʉ caiye iye oteiyede.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Ape oteiye tʉquemavʉ joborõ edubenoi cʉ̃raboa pʉenoi. Nore joborõ yaʉrijĩe cʉbeniburu, maumejiena pĩarí etaquemavʉ.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Ʉbenita aviá ʉ̃i boiyede ẽ́quemavʉ. Aru nʉomua ʉ̃mʉjʉrimua cʉbeni, yaiquémavʉ.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Ape oteiye tʉquemavʉ miucʉa jẽneboi. Aru yóboi miucʉa bʉcʉrĩ, muiní, chĩoiyede, jẽiye jẽmetequemavʉ.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Aru ape oteiye tʉquemavʉ mearo joborõi. Aru jẽiye jẽquemavʉ, apeñʉ jẽiñʉ treinta paivʉa, aru apeñʉ jẽiñʉ sesenta paivʉa, aru apeñʉ jẽiñʉ cien paivʉa, caiye oteiyabea coapa, náre arĩ buedejamed̶a Jesús.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Dinʉmʉ Jesús arejamed̶a náre: —Me jápiajarã mʉja iye ji bueiyede, arejamed̶a Jesús.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Jesús ʉ̃i cʉede cũinácʉva, apevʉ ʉ̃i yebai joabenoi cʉrivʉ aru ʉ̃i bueimara máre jẽniari jã́rejaimad̶a ʉ̃́re: —¿Aipe teni bueyʉrʉ̃ mʉ jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ayʉ mi coyʉiyeque? arejaimad̶a.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Jesús arejamed̶a náre: —Mʉjare coyʉrĩ majide d̶ayʉbu yʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉicõjeme máquede. Ʉ̃ jaboteibi mʉjare, ʉ̃i põevare. Ʉbenita ina ʉ̃i jaboteimara ãmevʉ, yópe jedevai cʉrivʉpe, diede majibema. Quéda jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe ayʉ bueyʉbu yʉ náre, jã́ivʉreca, ne jã́ri majibenajiyepe ayʉ aipe aiyʉrõre ne jã́iyede, aru jápiaivʉreca, ne jápiarĩ majibenajiyepe ayʉ aipe aiyʉrõre ne jápiaiyede. Na majidivʉ baru, chĩori oatʉvajebu ne d̶aiyede. Jʉ̃menijicʉre jʉ aru, ãrʉmetejebu ʉ̃ ne ãmeina teiyede, arejamed̶a Jesús.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 — ausente —
12 Saise,
13 Yópe arĩ, Jesús coyʉrejamed̶a ʉ̃i bueimarare: —¿Majibenarʉ yo jã́ri dápiarĩ mʉje d̶arãjiyepe ayʉ ji ainore? ¿Aipe d̶arĩ majinajivʉrʉ̃ caiye ji jã́ri dápiarĩ mʉje d̶arãjiyepe ayʉ arĩ bueiyede?
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Iye oteiye Jʉ̃menijicʉi yávaiyepe paiyebu. Aru ñai oteipõecʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉipõecʉpe páyʉbe.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Aru inamu ma ẽcarʉi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Náre coyʉiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiad̶ama, ʉbenita coreóvarĩ eabevʉva. Que baru ne jápiarĩburu yóboi, ñai abujuvai jabocʉ darĩ, ãrʉmetede d̶aibi Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ne jápiaiye báquede.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Aru inamu joborõ edubenoi, cʉ̃raboa pʉenoi, oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiarĩ, torojʉma me.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jʉ arĩduyama. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru aru ñájine d̶aru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Aru inamu miucʉa jẽneboi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Na máre jápiaivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ʉbenita cãrijiñama ijãravʉquede. Torojʉma tãutʉraque. Aru cʉvaiyʉma caijĩe apejĩene. Que baru dápiad̶ama caiye diede. Ʉbenita dápiabema Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que baru Jʉ̃menijicʉ cad̶atebebi náre ʉ̃i yávaiyeque yópe ʉ̃i ʉrõpe.
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 — ausente —
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Ʉbenita inamu mearo joborõi oteiye tʉiye báquepe paivʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiad̶ama. Aru diede jʉ ad̶ama. Nárecabu jʉ are d̶aivʉ apevʉ põevare, apevʉ treinta paivʉre, apevʉ sesenta paivʉre, aru apevʉ cien paivʉre, arĩ buedejamed̶a Jesús.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejamed̶a náre: —¿Põecʉ davaidi pẽoibʉre, ñócʉyʉ dibʉre pʉebʉ cãchinoi o paraino cãchinoi? Bi, quénora tʉoibi dibʉre jocʉve pʉenora.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Que baru caiye yaveiye báque jároquiyebu. Aru dupióvaiye báquede máre jã́rajarama caivʉ põeva.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Me jápiajarã mʉja iye ji bueiyede, arejamed̶a Jesús.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Aru cojedeca, yópe arĩ, buedejamed̶a náre: —Me dápiajarã mʉje jápiaiyede ji bueiyede. Yópe põeva ad̶ama: “Mi corevacaru apecʉre cũinárʉ jororʉque, didʉmica Jʉ̃menijicʉ corevacacʉyʉme mʉre. Aru jícʉyʉme pʉeno baju”.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Nopedeca ñai jápiayʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju ʉ̃i majiéquede jícʉyʉme ʉ̃́re. Ʉbenita ñai jápiabecʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, iye ʉ̃i quĩ́jino majiéde Jʉ̃menijicʉ ʉ̃́re ĩcʉyʉme, arejamed̶a Jesús.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Cojedeca Jesús arĩ coyʉrejamed̶a: —Jʉ̃menijicʉi jaboteino yópe painotamu. Cũinácʉ ʉ̃mʉ ʉ̃i oteiye epeiye joborõi, oteni bʉojarĩ cãimi ʉ̃ ñamiá coapa aru coedaibi jãravʉa coapa. Que teni ãrʉmemi diede, oteiye báquede. Ʉ̃i oteiye bʉcʉivʉ, ʉbenita ʉ̃i majibedeca.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 — ausente —
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 No joborõ bʉcʉre d̶aivʉ no bajumia. Mamarʉmʉ etaivʉ cainiñʉ. No yóboi etaivʉ yoca. No yóbo baji etaivʉ diñʉ jẽiyoa.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Aru jẽijãravʉ eaiyede, jẽiyoa coboiyede, põeva jẽñaima divʉáre, arejamed̶a Jesús.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Jesús arejamed̶a: —¿Yépe ãrojari yo Jʉ̃menijicʉi jaboteino? ¿Yéque jã́ri coyʉrãjidi maja nore?
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Yópe mostaza ãmicʉriyabe oteiyabepebu. Cũinácʉ ʉ̃mʉ diyabede ĩni, oteibi joborõi. Diyabedecabu oteiyabe quĩ́jiyabe caiye oteiye pʉeno.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Ʉbenita ʉ̃i oteniburu yóboi, bʉcʉrĩ mʉivʉ ʉracʉ ape oteiye pʉeno. Aru dicʉ cavabʉa ʉracavabʉa nʉivʉ. Dicʉ taino cãchinoi, míjina ne juaiboa d̶ad̶ama, arejamed̶a Jesús. Nopedeca mamarʉmʉre Jʉ̃menijicʉi jaboteino quĩ́jinotamu, põeva obebevʉ ne cʉe boje noi. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne coyʉrĩburu yóboi, ʉrarõtamu no Jʉ̃menijicʉi jaboteino, obedivʉ põeva ne cʉe boje noi.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Yópe arĩ, buedejamed̶a Jesús Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe ayʉ. Ne jápiarĩ coreóvarãjiyepe ayʉ buedejamed̶a náre cainʉmʉa.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Coyʉre curejamed̶a cainʉmʉa jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe aiyeque ʉ̃i bueinore. Ʉbenita coyʉrejamed̶a ʉ̃i bueimarare aipe aiyʉede iye jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe aiyede.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Dijãravʉmica nainújie baji Jesús arejamed̶a ʉ̃i bueimarare: —Jã́rica, macajitabʉ ʉrabʉ apedʉvei nʉrevʉ, arejamed̶a náre.
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Quénora dajocarĩ nʉrejaimad̶a, nʉvaivʉ Jesúre põevare jocarĩ jiad̶ocũi. Apevʉ põeva nʉrejaimad̶a jiad̶ocũai, náre coapa yóvaivʉ náre.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Aru jataivʉre japurejavʉ̃ya ũmevʉ parʉrõ baju. Pãcaiboa coiye boje jiad̶ocũi, buidéjavʉ̃ya dicũre oco.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Ʉbenita Jesús cãñʉ marejámed̶a japʉvaino yebai. Tʉorejamed̶a jabʉóvaiboi. Aru coedavarĩ, arejaimad̶a ʉ̃́re: —¿Mʉ jidʉbecʉrʉ̃ maje corãjinore? arejaimad̶a.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Jesús coedarĩ jararejamed̶a ũmevʉre. Aru arejamed̶a macajitabʉre: —Quénora, pãcamejabʉ, arejamed̶a Jesús. Que aiyede, ũmevʉ bíjacʉnʉri, pãcamenejavʉ̃ya dibʉ macajitabʉ.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Que teni Jesús arejamed̶a ʉ̃i bueimarare: —¿Aipe teni jidʉrivʉrʉ̃ mʉja? ¿Aipe teni “Jesús mead̶acʉyʉme ñʉjare”, abevʉrʉ̃ mʉja? arejamed̶a.
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Jesús ʉ̃i que aiyede, cuecumari arejaimad̶a ne bajumia: —¿Yécʉba ñai yópe d̶ayʉ, ũmevʉ aru macajitabʉ máre jʉ aimʉ? arejaimad̶a na.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.