Marcos 14

El Nayar Presidio De Los Reyes Cora NT (CRN_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Puꞌuri tɨ́n aꞌájna tejaꞌuréꞌenejsimeꞌeca matɨ́ꞌɨj puaꞌa tíꞌiyestehuaꞌa meꞌɨ́jna jɨmeꞌe cáneꞌaxɨ mej huáꞌacuiꞌini, majta mej pan cuaꞌaca tɨ caí levadura ranaxca. Ayee pu téꞌaturaacaꞌa huaꞌapua xɨcaj. Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe teyujtaꞌa, majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej téꞌeyuꞌuxaca, aꞌɨ́ɨ mú tihuaúrixaa aꞌij mej yeꞌí avíitzi jɨ́n tiraatéeviꞌi ɨ́ Jesús mej mi raajéꞌica.
1 Faltavam dois dias para a Festa da Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento . Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Ayee mú tíꞌiruixaateꞌecaꞌa tɨjɨ́n: ―Ijii catu raatéviꞌira. Aj tu ti tiyen rɨni matɨ́ꞌɨj tiúꞌuyesten ɨ́ teɨte. Tɨ́ puaꞌa tiyen huárɨni íjii, ayée tu huaꞌutájaaxɨejteꞌesin ɨ́ teɨte. Aj mú mi huataníniuꞌucacu téjmi jemi. Aꞌɨ́j pu jɨ́n tamuárɨꞌeristeꞌe aꞌame tɨ puaꞌa teraatéeviꞌi teꞌaꞌájna. ―Ayee mú tiuꞌutaxájtacaꞌa.
2 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
3 Meenti aꞌɨ́ɨn ɨ́ Jesús, aꞌujna aꞌutéveecaꞌa u Betania. Aꞌuu pu aꞌutéveecaꞌa aꞌu tɨ éꞌeche aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ tɨ ayén ántehuaa tɨjɨ́n Simón. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ mej miyen ratamuáꞌamua tɨjɨ́n Tɨ́ tineájxɨ huáꞌireꞌaraꞌan jetze ɨ́ atzaj. Tɨ́ꞌɨj aꞌɨ́ɨn Jesús huatecaíca meesa jetze, seɨj pu aveꞌeréꞌene. ꞌƗ́itaꞌa pu púꞌeen aꞌɨ́jna. Aꞌɨ́ pu limeeta huajáasimeꞌe rumuájcaꞌa jetze. Huíjpiticaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ tiꞌitɨ́. Tetej limeetajraꞌa pu puꞌeeneꞌe. Ajta aceite pu avéꞌejɨsti, nardu jetze tɨ meꞌecan, tiꞌitɨ́ tuꞌupi. Naa pu teáarɨ́ꞌe aꞌɨ́jna ɨ́ aceite, ajta jeíhua tíꞌijnajche. Aj pu i aꞌɨ́ɨn ɨ́ ꞌɨ́itaꞌa, raꞌantítapua aꞌɨ́jna ɨ́ limeeta. Tɨ́ꞌɨj jí án yáꞌajtuaa aꞌɨ́jna ɨ́ aceite muꞌúutzeꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
3 Jesus estava no povoado de Betânia, sentado à mesa na casa de Simão, o Leproso. Então uma mulher chegou com um frasco feito de alabastro , cheio de perfume de nardo puro, muito caro. Ela quebrou o gargalo do frasco e derramou o perfume na cabeça de Jesus.
4 Aj mú mi seica ɨ́ mej aꞌutéꞌuucaꞌa aꞌujna, aꞌɨ́ɨ mú huataníniuꞌucacucaꞌa meꞌɨ́jna jemi ɨ́ ꞌɨ́itaꞌa. Ayee mú tíꞌiruixaateꞌecaꞌa tɨjɨ́n: ―¿Aꞌiné een jɨ́n huaújhuajcacaꞌa amɨ́jna ɨ́ aceite tɨ iꞌicáujmeijra?
4 Alguns que estavam ali ficaram zangados e disseram uns aos outros: — Que desperdício!
5 Iꞌirɨꞌɨriistacaꞌa pu mej ráatuaanijcheꞌen mej mi raamuáꞌitɨncheꞌe aꞌachú caj huaíca cientos tumin naꞌari jaítzeꞌe, tɨ́ꞌɨj ii tiuꞌutévaɨreꞌencheꞌe ɨ́ tumin mej huaꞌutévaɨreꞌen ɨ́ mej caí aꞌij tíꞌijviicuaꞌi. ―Yee mú tiuꞌutaxájtacaꞌa. Aj mú mi raatájaaxɨejviꞌiriꞌi aꞌɨ́jna ɨ́ ꞌɨ́itaꞌa.
5 Esse perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentas moedas de prata , que poderiam ser dadas aos pobres. Eles criticavam a mulher com dureza,
6 Tɨ́ꞌɨj jí Jesús ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Xaatapuáꞌajta sej níniuꞌucacu. ¿Aꞌiné een jɨ́n jáꞌitaꞌa xuꞌuráninei? Aꞌíjna tɨ jɨ́meꞌen ayén náaruu mɨ ꞌɨ́itaꞌa, temuaꞌa pu naa xɨ́ꞌepɨꞌɨn huarɨ́j.
6 mas Jesus disse:
7 Ayee nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe. Aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej caí aꞌij tíꞌijviicuaꞌi, aꞌɨ́ɨ mú múꞌejmi jemi seíireꞌe muáꞌajuꞌu tɨ́j naꞌa rusén jɨmeꞌe. Jaꞌanáj tɨ naꞌa puꞌi íꞌirɨꞌɨriista aꞌame sej huaꞌutévaɨreꞌen tɨ puaꞌa siyen tíꞌijxeꞌeveꞌe. Mɨ́ ajta inee, canu chéꞌe múꞌejmi jemi seíireꞌe naꞌame.
7 Pois os pobres estarão sempre com vocês, e, em qualquer ocasião que vocês quiserem, poderão ajudá-los. Mas eu não estarei sempre com vocês.
8 ’Aꞌijna i ꞌɨ́itaꞌa, ayée pu huarɨ́j aꞌachú tɨ caj tiuꞌutárɨꞌɨristarecaꞌa ɨ́ jemin. Nej caí xɨ huamɨ́ꞌɨ, aꞌɨ́ɨ pu amuacaí necámeijriꞌi ineetzi matɨ́j tíꞌijrɨꞌɨre tɨ puaꞌa jaꞌatɨ́ huámɨꞌɨni.
8 Ela fez tudo o que pôde, pois antes da minha morte veio perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
9 Ayej xaa neꞌu tiꞌayajna, ayée nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe, aꞌu tɨ naꞌa mej tihuaꞌutáꞌixaateꞌen ɨ́ teɨte niuucajtzeꞌen ɨ́ Dios, naíjmiꞌicɨꞌe íiyen chaanaca japua, aꞌɨ́ɨ mú majta huataxájta aꞌij tɨ huarɨ́j aꞌíjna i ꞌɨ́itaꞌa mej mi jeíhua raꞌutámuaꞌaree.
9 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
10 Ajta seɨ́j ajtáraa aꞌu mej aꞌutéꞌuucaꞌa ɨ́ mej tamuáamuataꞌa japuan huaꞌapua aráꞌase. Ayee pu ántehuaa tɨjɨ́n Judás Iscariotes. Aꞌɨ́ pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen aꞌɨ́jna tɨ Jesús jetze ajtémeꞌecan. Ayee pu een jɨ́n ajtáraa tɨ i avíitzi jɨ́n tejáꞌuxa huáꞌa jamuan ɨ́ mej teꞌáijta teyujtaꞌa. Raxɨ́ꞌeveꞌecaꞌa mej naíjmiꞌi raaxɨ́ꞌepɨꞌɨntareꞌen aꞌij mej yeꞌí huárɨni tɨ i aꞌɨ́ɨn huaꞌutátuiireꞌen ɨ́ Jesús.
10 Judas Iscariotes, que era um dos doze discípulos, foi falar com os chefes dos sacerdotes para combinar como entregaria Jesus a eles.
11 Matɨ́ꞌɨj meꞌɨ́n huánamuajriꞌi, jéꞌecan pu rɨ́ꞌɨ huaꞌutáꞌa. Aj mú mi teꞌataújratziiriꞌi mej mi tiraanájchiteꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Judás. Tɨ́ꞌɨj jí áꞌuraa. Tɨ́ꞌɨj ji raachúꞌeve jaꞌanáj tɨ íꞌirɨꞌɨri tɨ́ꞌij huaꞌutátuiireꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
11 Quando ouviram o que ele disse, eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele. Assim Judas começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus.
12 Tɨ́ꞌɨj jí tejaꞌuréꞌene aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa jetze, ɨ́ mej jetzen pan cuaꞌaca tɨ caí cuꞌusti, ajta aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa mej jetzen mehuáꞌamuaɨꞌɨvajtacareꞌe ɨ́ cáneꞌaxɨ. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ tɨ áꞌamuajcaꞌa ɨ́ mej tíꞌiyeste. Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej jamuan áꞌujujhuaꞌaneꞌen, aꞌɨ́ɨ mú mi miyen tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi ɨ́ ɨ́ Jesus tɨjɨ́n: ―¿Aꞌuné jetze muaꞌaráanajche tej áꞌujuꞌun tej ti rɨ́ꞌɨ tejáꞌuruuren teꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ pan tej ráacuaꞌani, tej ti raꞌutámuaꞌaree aꞌij tɨ titáachaꞌɨɨ ɨ́ Dios, aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa jetze tɨ huáꞌucuii ɨ́ huáꞌayaujmuaꞌa ɨ́ mej amuáatée huanúnuꞌihuacaꞌa?
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , em que os judeus matavam carneirinhos para comemorarem a Páscoa , os discípulos perguntaram a Jesus: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da Páscoa para o senhor?
13 Tɨ́ꞌɨj jí huaꞌapuaca huataꞌítecaꞌa mej jamuan áꞌujujhuaꞌaneꞌen. Ayen tihuáꞌaꞌixaateꞌe tɨjɨ́n: ―Sericu aꞌájna chajtaꞌa. Aa xu jaꞌatɨ́ éꞌeteuni tɨ xaꞌari huátɨsin, jaj tuꞌurájmuaa. Aj xu si jamuan áꞌujuꞌun.
13 Então Jesus enviou dois discípulos com a seguinte ordem:
14 Aꞌu tɨ aꞌɨ́ɨn aꞌuteáruti, aꞌájna xu ráahuauni chiꞌiraꞌan jetze ɨ́ jaꞌatɨ. Aj xu si siyen tiraataꞌixaateꞌen ayén tɨjɨ́n: “Yee pu tiꞌixa aꞌɨ́jna ɨ́ Maeestru yee: ¿Aꞌuné neꞌatáꞌaca nej tzajtaꞌan tiúꞌucuaꞌani huáꞌa jamuan ɨ́ neteɨ́testemuaꞌa?” Seajta siyen: “Tetaꞌaj raꞌutámuaꞌaree aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa jetze matɨ́ꞌɨj huácuii ɨ́ huáꞌayaujmuaꞌa ɨ́ mej amuáatée huanúnuꞌihuacaꞌa.” Ayee xu tiraatáꞌixaateꞌesin.
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre manda perguntar: “Onde fica a sala em que eu e os meus discípulos vamos comer o jantar da Páscoa?”
15 Tɨ́ꞌɨj jí aꞌɨ́ɨn hui amuaataseíjrateꞌesin ánɨmua tɨ rujapua tiveꞌéjme cuaartu tɨ veꞌée. Puꞌuri rɨ́ꞌɨ tiúꞌuruu temuaꞌa naa. Aꞌuu xu si rɨ́ꞌɨ teꞌuhuáruuren ɨ́ tej ráacuaꞌani ɨ́ pan. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
15 Então ele mostrará a vocês no andar de cima uma sala grande, mobiliada e arrumada para o jantar. Preparem ali tudo para nós.
16 Matɨ́ꞌɨj mi u áꞌujuꞌu ɨ́ mej huaꞌapua. Ayee pu tejaꞌuréꞌene naíjmiꞌi tɨ tihuaꞌutáꞌixaa ɨ́ Jesús. Aj mú mi rɨ́ꞌɨ ráaru ɨ́ mej ráacuaꞌani mej mi raꞌutámuaꞌaree aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa jetze tɨ Dios huáꞌuchaꞌɨj.
16 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
17 Tɨ́ꞌɨj ari huachúmuaꞌancaa, aj pu i aꞌuteájrupi u chiꞌita ɨ́ Jesús, majta ɨ́ mej tamuáamuataꞌa japuan huaꞌapua aráꞌase.
17 Quando anoiteceu, Jesus chegou com os doze discípulos.
18 Matɨ́ꞌɨj meri tíꞌicuaꞌacaa meesa japua, aj pu i Jesús ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ayee nu xaa neꞌu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe. Seɨ́j tɨ aꞌamua jetze ajtémeꞌecan múꞌeen mɨ sej tíꞌicuaꞌa ne jamuan, aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ, aꞌɨ́ɨ pu neetzi jɨmeꞌe tiuꞌutátuiireꞌesin huáꞌa jemi ɨ́ mej teꞌáijta teyujtaꞌa. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
18 Enquanto estavam à mesa, no meio do jantar, ele disse:
19 Tɨ́ꞌɨj jí utéevatzɨ́ ɨ́ huáꞌa tzajtaꞌa. Aj mú mi autéjhuii mej raataꞌíhuaꞌu meꞌɨ́jna ɨ́ Jesús, seɨ́j ajta seɨ́j. Miyen tɨjɨ́n: ―¿Aꞌataani púꞌeen? ¿Ni qui inee? Ajtahuaꞌa seɨ́j ayén tɨjɨ́n: ―¿Aꞌataani, caꞌɨ́n inee?
19 Eles ficaram tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu, está?
20 Aj pu i ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen, ɨ́ seɨ́j ɨ́ sej tamuáamuataꞌa japuan huaꞌapua aráꞌase. Aꞌii pu pan cuaꞌa aꞌíjna jetze i tuxaꞌa ne jamuan.
20 Jesus respondeu:
21 Ayej xaa neꞌu tiꞌayajna. Ayee pu tejaꞌuréꞌenejsin ineetzi jemi nej neajta ɨ́ teáataꞌa jetze airáane aꞌij tɨ yeꞌí téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze. ’Mɨ́ ajta, aꞌɨ́jna tɨ nejɨ́meꞌen tiuꞌutátuiireꞌesin huáꞌa jemi, ayée nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe, aꞌii pu huápɨꞌɨ rajpuaíjtzi aꞌame. Jaítzeꞌe pu raatévaɨreꞌencheꞌe tɨ caí núꞌihuaacheꞌe. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
21 Pois o
22 Maúcheꞌe mú tíꞌicuaꞌacaa. Aj pu i Jesús pan tɨ́ꞌɨj. Aj pu i rɨ́ꞌɨ tiuꞌutáꞌa ɨ́ Dios jemi, ajta raꞌantítaaraxɨ, aꞌɨ́ɨ pu huaꞌuréꞌeꞌɨꞌɨpɨꞌɨ. Ayen tɨjɨ́n: ―Xáacuaꞌa. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen i nehuáꞌiraꞌa.
22 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
23 Ajta áꞌiyen vaasu tijáj. Ajta rɨ́ꞌɨ tiuꞌutáꞌa ɨ́ Dios jemi, aꞌɨ́ɨ pu ajta huaꞌuréꞌijte. Naíjmiꞌi mú raꞌantiꞌí ɨ́ jaj ɨ́ vaasu jetze.
23 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, e todos beberam do vinho.
24 Ajta ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Aꞌijna tɨ urajmuaa i vaasu tzajtaꞌa, aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen i nexuureꞌe ɨ́ nej raꞌiráxɨreꞌesin nej ni huaꞌutévaɨreꞌen muꞌiicáca jemi, ajta tɨ ij Dios raꞌantipuáꞌajteꞌen ɨ́ tɨ jéjcuacan jɨ́n teꞌataújratziiriꞌi ruseɨ́j aꞌɨ́mej jemi tɨ aꞌɨ́ɨn tihuaꞌutáꞌuuniꞌi.
24 Então Jesus disse:
25 ’Ayee nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe. Ayej xaa neꞌu tiꞌayajna. Ijii, canu chéꞌe raꞌantíꞌisin aꞌíjna i uuva jáꞌaraꞌa. Mɨ́ ajta, aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa jetze tɨ́ꞌɨj Dios avéuraꞌateꞌe nainjapua ɨ́ chaanaca, aꞌájna xɨcájraꞌa jetze nu xaa raꞌantíꞌisin jéjcuacan jɨmeꞌe ɨ́ jáꞌaraꞌaraꞌan ɨ́ uuva. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
26 Matɨ́ꞌɨj mi seɨj tiuꞌutáchuiicacaꞌa chuiicari ɨ́ mej jɨ́n rɨ́ꞌɨ tiraatáꞌan ɨ́ Dios. Matɨ́ꞌɨj mi aꞌucɨ́j. Aj mú meꞌuun aꞌaráꞌa Aceituunajemi, jɨrí tɨ aꞌutacáꞌa.
26 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
27 Aj pu i Jesús ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ayee pu téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze tɨ Dios ayén tiuꞌutaxájtacaꞌa tɨjɨ́n: “Nee nu i nej iꞌi Dios, aꞌɨ́j nu jéꞌicatan ɨ́ tɨ cáneꞌaxɨ tiseíj. Majta aꞌucɨ́jxɨꞌɨsin ɨ́ cáneꞌaxɨ.” Yee puꞌu téꞌeyuꞌusiꞌi. Ayee pu tíꞌineruuren ineetzi. Seajta múꞌeen, setiuꞌutatéviꞌiraꞌata ineetzi jemi. Aj xu si aꞌucɨ́jxɨꞌɨsin cumu ɨ́ cáneꞌaxɨ tɨ caí jaꞌatɨ́ huáꞌajyeꞌemua.
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Mɨ́ neajta inee, netɨ́ꞌɨj huatarún, áa nu aꞌuméꞌe naꞌame aꞌájna Galilea. Amuacaí nu neꞌuun aráꞌaiixa. Seajta áꞌiyen múꞌeen. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
28 Mas, depois que eu for ressuscitado, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Aj pu i aꞌɨ́ɨn Pedro ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Capu amɨ́n tɨ puaꞌa metiuꞌutatéviꞌiraꞌata mɨ seica múꞌeetzi jemi. Canu niyen rɨni inee.
29 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem!
30 Aj pu i Jesús ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ayee nu tíꞌimuaꞌixaateꞌe. Ayee pu téꞌeme íjii tɨ́caꞌa, tɨ caí xɨ huajíjhuaꞌa ɨ́ tecuaaraꞌi, huaíca pej piyen tiuꞌitéhuaꞌita tɨjɨ́n pecáj nemuaꞌate.
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Mɨ́ ajta aꞌɨ́ɨn Pedro, caꞌanín pu jɨ́n ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Tɨ́ puaꞌa ayén tiúꞌujxeꞌeveꞌe nej huámɨꞌɨni á jamuan, canu cuiꞌi niyen tihuaꞌutáꞌixaateꞌesin yee canu muamuaꞌate. ―Yee puꞌu tiuꞌutaxájtacaꞌa. Majta ɨ́ seica, ayée mú cheꞌatá tíꞌixajtacaꞌa seɨj ajta seɨj aꞌij tɨ Pedro tíꞌixajtacaꞌa.
31 Mas Pedro repetia com insistência: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
32 Matɨ́ꞌɨj mi aꞌucɨ́j. Aa mú aꞌaráꞌa huastari tzajtaꞌa, cɨyej tɨ eꞌeréꞌevee tɨ ayén téjaꞌarájtehuaa tɨjɨ́n Getsemaní. Aj pu i Jesús ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Xaꞌujráꞌasi múꞌeen iiyecuí, meenti nee, neraatéhuauusin ɨ́ Dios jemi.
32 Jesus e os discípulos foram a um lugar chamado Getsêmani. E Jesus lhes disse:
33 Tɨ́ꞌɨj i á aúurupi. Aꞌɨ́mej pu aꞌuvíꞌitɨ́ aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro, ajta ɨ́ Jacobo, ajta aꞌɨ́jna ɨ́ Juan. Tɨ́ꞌɨj jí aꞌij puaꞌa ruꞌuhuatáꞌa ɨ́ tzajtaꞌan. Jéꞌecan pu uhuateújxɨemɨste ɨ́ ru tzajtaꞌa.
33 Então Jesus foi, levando consigo Pedro, Tiago e João. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
34 Aj pu i ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Aꞌij pu puaꞌa neꞌase, huápɨꞌɨ. Xɨee nej cuj mɨꞌɨni. Yee xu huateáturan múꞌeen íiye. Seucheꞌe atanéjneꞌeri. ―Ayee puꞌu tihuaꞌutáꞌixaa.
34 e disse a eles:
35 Tɨ́ꞌɨj jí aꞌirájraa aꞌatzu ꞌáꞌayee. Aj pu i aicaújtutzi á chuaataꞌa. Rájhuaviiriꞌi ɨ́ Dios tɨ puaꞌa nuꞌu íꞌirɨꞌɨristan tɨ caí ayén tejaꞌuréꞌenen aꞌɨ́jna xɨcájraꞌa tɨ nuꞌu jetzen tirajpuaíitzi áꞌaraꞌani.
35 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e pediu a Deus que, se possível, afastasse dele aquela hora de sofrimento.
36 Ayee pu aꞌɨ́ɨn tirájhuaviiriꞌi tɨjɨ́n: ―Dios, ɨ́ pej niyáꞌupua púꞌeen. Naíjmiꞌi pu íꞌirɨꞌɨri múꞌeetzi jemi. Tɨ́ puaꞌa petiꞌitáꞌacareꞌen tɨ caí náacɨꞌɨti aꞌíjna tɨ aꞌij puaꞌa een nej jɨ́n rajpuaíitzi naꞌame. Aru tɨ puaꞌa íꞌirɨꞌɨristan, chéꞌe caí ayén tejaꞌuréꞌenineicaꞌan netɨ́j tíꞌijxeꞌeveꞌe inee, sino patɨ́j múꞌee tíꞌijxeꞌeveꞌe. ―Yee puꞌu.
36 Ele orava assim:
37 Aj pu ijtáꞌi u yaꞌuvéꞌeme. Aa pu aꞌaráꞌa aꞌu mej aꞌutéꞌuucaꞌa ɨ́ mej jamuan áꞌujujhuaꞌaneꞌe. Muꞌuri íꞌicuꞌutzucaꞌa. Aj pu i huaꞌujɨ́ste aꞌɨ́ɨme. Tɨ́ꞌɨj jí ayén tiraataꞌixaa ɨ́ Pedro tɨjɨ́n: ―Simón, ¿ni pecáj téꞌeviicuaꞌi pej atáneere aꞌatzu caj sei hora?
37 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
38 Seucheꞌe atanéjneꞌeri. Seajta raatéjhuauni ɨ́ Dios jemi tɨ ij caí tejamuáacɨꞌɨti tiꞌitɨ́ ɨ́ sej jɨ́n auteáturan ɨ́ Dios jemi. Ayee nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe. Rɨ́ꞌɨ xu títeꞌuhuateújcaꞌanen ɨ́ ru tzajtaꞌa. Mɨ́ ajta caí, capu áꞌamuacaꞌanistiꞌi sej atanéjneꞌeri. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
38 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
39 Ajtahuaꞌa pu áꞌume. Ayee pu cheꞌatá naꞌa tirájhuaviiriꞌi ɨ́ Dios tɨ caí rajpuaíjtzi áꞌaraꞌani.
39 Jesus foi outra vez e orou, dizendo as mesmas palavras.
40 Tɨ́ꞌɨj jí u aꞌuvéꞌemej. Ajtahuaꞌa pu huáꞌuteu mecuꞌutzúcaꞌa aꞌiné cutzi pu huaꞌamuaꞌitɨ́jcɨ́caꞌa jeíhua. Aj pu i Jesús huaꞌutajé. Capu aꞌij huáꞌamitɨejteꞌecaꞌa aꞌij mej yeꞌí tiraataꞌixaateꞌen.
40 Em seguida, voltou ao lugar onde os discípulos estavam e os encontrou de novo dormindo. Eles estavam com muito sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos. E não sabiam o que responder a Jesus.
41 Huaícaca tzajtaꞌa, ajtahuaꞌa pu áꞌume. Ajtahuaꞌa pɨ́ aꞌuréꞌeve tɨ puaꞌa meriꞌijtáhuaꞌa íꞌicuꞌutzu. Aj pu i ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―¿Ni seuj íꞌicuꞌutzu? ¿Ni seújseꞌupeꞌe? Puꞌuri aúcheꞌe. Puꞌuri aꞌájna tejaꞌuréꞌene mej meri nejɨ́meꞌen tiuꞌutátuiireꞌesin, i nej neajta ɨ́ teáataꞌa jetze airáane, aꞌɨ́mej jemi ɨ́ mej aꞌij puaꞌa tíꞌiteteɨte.
41 Quando voltou pela terceira vez, Jesus perguntou:
42 Xáꞌajhuiixɨꞌɨ. Cheꞌeré ticu. Puꞌuri eꞌevéꞌeme aꞌɨ́jna tɨ tiuꞌutátuiireꞌesin ineetzi jɨ́meꞌen aꞌɨ́mej jemi ɨ́ mej teꞌáijta.
42 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
43 Aúcheꞌe pu tiꞌixáatacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús, tɨ́ꞌɨj seɨ́j eꞌiréꞌene tɨ aꞌɨ́mej jetze ajtémeꞌecan ɨ́ mej tamuáamuataꞌa japuan huaꞌapua aráꞌase. Judás pu ántehuaa. Jeíhua mú teɨte eꞌevéꞌejuꞌucaꞌa jamuan aꞌɨ́jna ɨ́ Judás. Huáꞌaniuucajtzeꞌe mú jɨ́n huajúꞌucaa meꞌɨ́jna ɨ́ mej teꞌáijta teyujtaꞌa, majta meꞌɨ́jna ɨ́ mej téꞌeyuꞌuxaca, majta meꞌɨ́jna ɨ́ vaujsi.
43 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes, pelos mestres da Lei e pelos líderes judeus.
44 Aꞌɨ́jna ɨ́ Judás, tɨ huaꞌutátuiireꞌesin ɨ́ Jesús, aꞌɨ́ɨ pu teꞌataújratziiriꞌi aꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ ayén huárɨni mej mi ráamuaꞌaree jaꞌatɨ́ tɨ pɨ́rɨcɨ aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Ayen tɨjɨ́n: ―Aꞌɨ́jna ɨ́ nej ruꞌitépɨꞌɨtzeꞌe, ajta ɨ́ nej raatateújteꞌesin, aꞌii pu aꞌɨ́ɨn pɨ́rɨcɨ. Setáꞌaj raatéeviꞌi, seajta raꞌanján, amuajɨ́ꞌɨcɨꞌihuacan temuaꞌa naa. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Judás.
44 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam e levem bem seguro o homem que eu beijar, pois é ele.”
45 Jɨ́meꞌen puꞌu aꞌaráꞌa, aj pu i ajteáxɨɨrecaꞌa aꞌu tɨ aꞌutéveecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Tɨ́ꞌɨj jí ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Maeestru. Aꞌɨ́ pu ayén huataújseijratacaꞌa tɨ́j ɨ́ tɨ rajaahua aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Ayen tɨjɨ́n: ―Maeestru. Ajta ruꞌitépɨꞌɨtzeꞌe.
45 Logo que chegou perto de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Majta meꞌɨ́n ɨ́ teɨte, aꞌɨ́ɨ mú raatéeviꞌi.
46 Então eles pegaram Jesus e o prenderam.
47 Seɨ́j pu ajta aꞌájna huatéveecaꞌa. Aꞌɨ́ pu ruchun huíjcupi. Aj pu i raꞌajtaveíjchecaꞌa ɨ́ naxairaꞌan jetze ɨ́ tɨ ravaɨ́reꞌe aꞌɨ́jna tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa. Aꞌɨ́ pu tiraapuaíj.
47 Mas um dos que estavam ali tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
48 Tɨ́ꞌɨj jí Jesús ayén tihuaꞌutaꞌíhuaꞌuriꞌi aꞌɨ́mej ɨ́ teɨte tɨjɨ́n: ―¿Aꞌiné een jɨ́n yé sevéꞌejuꞌu? ¿Aꞌiné sej si yé cɨyej tiꞌivéꞌɨꞌɨsin, seajta tepúustiꞌi chuumiraꞌa? ¿Ni qui nahuaꞌari nej púꞌeen sej si siyen tinaatevíꞌira?
48 Então Jesus disse para aquela gente:
49 Nain tújcaꞌari tzajtaꞌa nu tejáꞌamuamuaꞌatehuaꞌa náꞌayeꞌi aꞌujna teyujtaꞌa. Caxu jaꞌanáj naateeviꞌi aꞌujna, aꞌiné ayée xu neruuren tɨ ij araúrasten aꞌij tɨ yeꞌí téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
49 Eu estava com vocês todos os dias, ensinando no pátio do Templo, e vocês não me prenderam. Mas isso está acontecendo para se cumprir o que as
50 Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej jamuan áꞌujujhuaꞌaneꞌe, aꞌɨ́ɨ mú huataúruu. Aa mú yaúurɨe naímiꞌi.
50 Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
51 Ajta seɨ́j pu raavájrajmeꞌe cujtaꞌan ɨ́ Jesús. Temuaij pu púꞌeen tɨ saavana jɨ́n aꞌiréꞌechejcaꞌa tɨ jetzen aꞌiréꞌecaꞌitɨ́ cúꞌucutzu. Seica ɨ́ teɨte mú raatéeviꞌi aꞌɨ́jna ɨ́ temuaij.
51 Um jovem, enrolado num lençol, seguia Jesus. Alguns tentaram prendê-lo,
52 Ajta aꞌɨ́ɨn, aꞌɨ́ɨ pu aꞌiréujchui. A yaúuhuaꞌaxɨ aꞌɨ́jna ɨ́ rucɨɨxu. Aj pu i mú aꞌij huárupi. Aꞌutɨéechejraa muaꞌaviꞌi.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Matɨ́ꞌɨj mi yaꞌuvíꞌitɨ́ aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús aꞌɨ́jna jemi ɨ́ tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe naíjmiꞌica ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca u teyujtaꞌa. Naíjmiꞌi mú tiújseɨj, ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca u teyujtaꞌa, majta ɨ́ mej téꞌeyuꞌuxaca, majta ɨ́ huáꞌavaujsimuaꞌa.
53 Em seguida, levaram Jesus até a casa do Grande Sacerdote , onde estavam reunidos os chefes dos sacerdotes, alguns líderes dos judeus e alguns mestres da Lei.
54 Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ Pedro, á pu auméꞌecaa aꞌatzu ɨmuá huáꞌacujtaꞌan aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej yaꞌuvíꞌitɨ́ ɨ́ Jesús. Aa pu aꞌaráꞌa aꞌu tɨ éꞌeche aꞌɨ́jna tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa. Aꞌuu pu aꞌuteájrupi jáꞌitaꞌa tɨ eꞌeráyaujtaꞌa. Aj pu i aꞌujyeíjxɨ huáꞌa jamuan ɨ́ xantaaruꞌu. A pu aꞌutacái jáꞌaraa. Aꞌujpɨ́steꞌe pu jáꞌaraa ɨ́ taij jɨmeꞌe.
54 Pedro seguiu Jesus de longe e entrou no pátio da casa do Grande Sacerdote. Ele sentou-se perto do fogo, com os guardas, para se esquentar.
55 Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa, majta huaꞌajueesi, aꞌɨ́ɨ mú tíꞌihuaꞌucaꞌa mej mi ráateuni tiꞌitɨ́j ɨ́ mej jɨ́n jetzen teꞌujpuáꞌajteꞌen, tiꞌitɨ́j ɨ́ mej jɨ́n raajéꞌica aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Camu tiꞌitɨ́j huáteu.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando encontrar alguma acusação contra Jesus a fim de o condenarem à morte. Mas não conseguiram nenhuma.
56 Aꞌii muꞌu huáteu: Mej jeíhua raahuáꞌitacaꞌa ɨ́ teɨte. Mɨ́ ajta, camu ramuaꞌareerecaꞌa ɨ́ seica, majta ɨ́ seica, tiꞌitɨ́j ɨ́ mej xajtacaꞌa.
56 Muitos diziam mentiras contra ele, mas as suas histórias não combinavam umas com as outras.
57 Seica mú huatéhuiixɨ. Huaꞌitzi mú jɨ́n tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna jetze ɨ́ Jesús. Miyen tɨjɨ́n:
57 Alguns se levantaram e acusaram Jesus com mentiras. Eles diziam:
58 ―Ayee tu tiráanamuajriꞌi tɨ ayén tiꞌixa tɨ jɨ́meꞌen yee: “Nee nu raatéꞌuuna aꞌíjna i teyuu teteca mej ráꞌajtaahuacaꞌa. Huaica xɨcaj tzajtaꞌa nu seɨj ájtaahua teyuu mej nuꞌu caí ráꞌajtaahua ɨ́ teteca.” Ayee pu yeehui tiuꞌutaxájtacaꞌa amɨ́jna mɨ Jesús. ―Ayee mú tíꞌixajtacaꞌa meꞌɨ́jna.
58 — Nós ouvimos quando ele disse: “Vou destruir este Templo que foi construído por seres humanos e, em três dias, levantarei outro que não será construído por seres humanos.”
59 Mɨ́ ajta meꞌɨ́n, camu ramuaꞌareerecaꞌa ɨ́ seica, majta ɨ́ seica, tiꞌitɨ́j ɨ́ mej xajtacaꞌa.
59 Mesmo assim as suas histórias não combinavam umas com as outras.
60 Aj pu i seɨj ájchee huáꞌa tzajtaꞌa. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe naíjmiꞌica ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa. Aj pu i aꞌɨ́ɨn ayén tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús tɨjɨ́n: ―¿Ni pecáj huatániuusin aꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ mej múꞌeetzi jetze tíꞌijpuaꞌajteꞌe? ¿Tiꞌitájni jɨ́n paꞌuteájturaa ɨ́ Dios jemi mej mi miyen tíꞌimuahuaꞌita?
60 Aí o Grande Sacerdote se levantou no meio de todos e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender dessa acusação?
61 Ajta aꞌɨ́ɨn Jesús, capu tiꞌitɨ́ huataxájtacaꞌa. Áꞌatee aꞌatzu tɨ ayén caí teꞌevéꞌeniuucaꞌa. Aj pu ijta aꞌɨ́ɨn tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa, ajtahuaꞌa pu ayén tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi tɨjɨ́n: ―¿Ni múꞌee peꞌɨ́n púꞌeen ɨ́ Cɨríistuꞌu, ɨ́ tɨ yaujraꞌan púꞌeen ɨ́ tej rɨ́ꞌɨ tiraatáꞌan iteen? ―Yee pu tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi.
61 Mas Jesus ficou calado e não respondeu nada. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Você é o
62 Aj pu i Jesús ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Nee nu neꞌɨ́n púꞌeen. Ajta xu neseij i nej neajta teáataꞌa jetze airáane. An nu eꞌecacaí naꞌame rɨꞌɨríintaꞌa ɨ́ tɨ nain jɨ́n antiújmuaꞌaree. Seajta, múꞌeen xu neseijran netɨ́ꞌɨj aꞌicaaméꞌen jaitɨri tzajtaꞌa. ―Ayee pu tiuꞌutaxájtacaꞌa.
62 Jesus respondeu:
63 Tɨ́ꞌɨj jí aꞌɨ́ɨn tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe ɨ́ mej tíꞌimɨjhuaca teyujtaꞌa, aꞌɨ́ɨ pu raꞌantisiújtzaꞌan ɨ́ rusiicuꞌu mej mi ráamuaꞌaree tɨjɨ́n aꞌɨ́ɨ pu huataniúꞌucacaꞌa. Aj pu i ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Meꞌecui xaa neꞌu. ¿Ni caí neꞌu icu? Capu chéꞌe ruxeꞌeveꞌe tɨ jaꞌatɨ jɨ́meꞌen teꞌanxájta.
63 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Não precisamos mais de testemunhas!
64 Múꞌeen xu seri ráanamuajriꞌi tɨ aꞌij puaꞌa tiuꞌuxájtacaꞌa ɨ́ Dios jemi. ¿Aꞌiné tejamuáꞌamitɨejteꞌe múꞌejmi? ¿Tiꞌitájni ayén tiraavíjteꞌe? ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa. Aj mú mi naíjmiꞌi tiuꞌutáꞌa tɨ huámɨꞌɨni aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
64 Vocês ouviram esta blasfêmia contra Deus! Então, o que resolvem? Todos estavam contra Jesus e aí o condenaram à morte.
65 Matɨ́ꞌɨj mi seica autéjhuii mej raꞌatétzijmuaꞌaxɨꞌɨn, majta raꞌutanán. Majta ruꞌitévaꞌaraꞌa rumuájcaꞌan jɨmeꞌe. Miyen tɨjɨ́n: ―Huataxáj, ¿aꞌatani muꞌitéjvee? ―Yee mú tiraataꞌixaa. Majta meꞌɨ́n ɨ́ xantaaruꞌu, aꞌɨ́ɨ mú majta ruꞌitéevajxɨ.
65 Então alguns começaram a cuspir nele. Cobriam o rosto dele, davam bofetadas nele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe! E também os guardas o pegaram e lhe deram bofetadas.
66 Ajta aꞌɨ́ɨn Pedro, aꞌɨ́ɨ pu u aꞌutéveecaꞌa aꞌujna jáꞌitaꞌa tɨ eꞌeráyaujtaꞌa u chiꞌita. Aj pu i seɨj aꞌuteájrupi tɨ ravaɨ́reꞌe ɨ́ tɨ tíhuaꞌuꞌaíjteꞌe mej tíꞌimɨjhuaca u teyujtaꞌa. ꞌƗ́itaꞌa pu pɨ́rɨcɨ aꞌɨ́jna.
66 Pedro ainda estava lá embaixo no pátio, quando apareceu uma das empregadas do Grande Sacerdote .
67 Aꞌɨ́ pu aꞌuteájrupi aꞌu tɨ anúꞌujcatii aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro aꞌu tɨ áꞌujpɨsteꞌecaꞌa ɨ́ taij jetze. Tɨ́ꞌɨj aꞌɨ́ɨn raaseíj, áa puꞌu aꞌutéechaxɨ rajseíiraꞌajraa. Aj pu i ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Peajtá pej múꞌee áꞌucheꞌecaneꞌe jamuan Jesús tɨ Nazarét éꞌemeꞌecan. ―Ayee pu tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ ꞌɨ́itaꞌa.
67 Ela viu Pedro se esquentando perto do fogo, olhou bem para ele e disse: — Você também estava com Jesus de Nazaré.
68 Aj pu i seɨcɨé tiraataxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨjɨ́n: ―Canu ramuaꞌate. Canu neajta ramuaꞌaree aꞌij pej yeꞌí tíꞌineꞌixaateꞌe múꞌee. Aj pu i aꞌɨ́ɨn huirájraa. Aa pu aꞌitéechaxɨ á tɨ eꞌiténineꞌi. Aj pu i tecuaaraꞌi huajíjhuacaꞌa.
68 Mas ele negou, dizendo: — Eu não o conheço. Não sei do que é que você está falando. E saiu para o corredor. Naquele momento, o galo cantou.
69 Tɨ́ꞌɨj i ajtahuaꞌa aꞌɨ́ɨn ꞌɨ́itaꞌa raaseíj. Aj pu i ayén tihuáꞌitixaa aꞌɨ́mej ɨ́ mej eꞌeréꞌeteꞌecaa aꞌujna. Ayen tɨjɨ́n: ―Amɨ́jna mɨ jaꞌatɨ, aꞌii pu seɨ́j púꞌeen tɨ huáꞌa jetze ajtémeꞌecan ɨ́ mej jamuan áꞌujujhuaꞌaneꞌe.
69 Quando a empregada viu Pedro ali, começou a dizer aos que estavam perto: — Este homem é um deles.
70 Ajtahuaꞌa seɨcɨé tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro. Aꞌatzu áꞌateeviꞌica matɨ́ꞌɨj eꞌeréꞌeteꞌecaa, majtáhuaꞌa miyen tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ayej xaa neꞌu tiꞌayajna, múꞌee pe aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ Galilea pej éꞌemeꞌecan. Ayee pej tíꞌixaxaꞌa matɨ́j aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej aꞌuun aꞌuhuachéjme. ―Yee mú tiraataꞌixaa.
70 Mas ele negou outra vez. Pouco depois, as pessoas que estavam ali disseram de novo a Pedro: — Não há dúvida de que você é um deles, pois você também é da Galileia.
71 Aj pu i Pedro aꞌutéjche tɨ niuucajtzeꞌen ɨ́ Dios ayén tihuáꞌaꞌixaateꞌen tɨjɨ́n capu ramuaꞌate. Ajta, tɨ puaꞌa nuꞌu caí ayén tiꞌayájnacaꞌa, chéꞌe nuꞌu Dios raatáꞌan ɨ́ puaíjtzi. Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Canu aꞌatzu ramuaꞌate aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ sej raxa. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
71 Aí Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem de quem vocês estão falando! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade!
72 Jɨ́meꞌen puꞌu ayén tiuꞌutaxájtacaꞌa, aj pu i huaꞌapuaca jetze huajíjhuacaꞌa ɨ́ tecuaaraꞌi. Tɨ́ꞌɨj jí Pedro raꞌutámuaꞌareeriꞌi aꞌij tɨ tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús tɨjɨ́n: “Tɨ́ caí xɨ huaꞌapuaca jetze huajíjhua ɨ́ tecuaaraꞌi, múꞌee pe huaícacajetze piyen tiraataxáj yee pecáj nemuaꞌate.” Ayee pu tiraatáꞌixaateꞌecaꞌa aꞌɨ́jna. Aj pu i aꞌij puaꞌa raatáꞌa, tiujyeínejraa huápɨꞌɨ aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro.
72 Naquele instante o galo cantou pela segunda vez, e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro caiu em si e começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.