João 5

El Nayar Presidio De Los Reyes Cora NT (CRN_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Puꞌuri aꞌatzu áꞌateeviꞌica matɨ́ꞌɨj tiuꞌuyéꞌeste aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan. Ajta aꞌɨ́ɨn Jesús, aꞌuun pu aꞌujnéj aꞌánna Jerusalén.
1 Passadas essas coisas, havia uma festa dos judeus, e Jesus foi para Jerusalém.
2 Aꞌuun pu jéjmuaa aꞌájna vejliꞌi taꞌáa puéerta aꞌu mej jetzen aꞌuteáruꞌipi ɨ́ cáneꞌaxɨ. Ayee pu téjaꞌarájtehuaa tɨjɨ́n Betesda. Anxɨ́vi pu áꞌaportaalijmeꞌecaa aꞌu mej eꞌetiújseꞌɨrihuaꞌa jeíhua teɨte ɨ́ mej tíꞌicucuiꞌicaꞌa. Seica mú miyen aracúcuꞌunijmeꞌecaꞌa, majta seica, aꞌij puaꞌa mú huatzúnaꞌicheꞌe, majta seica cɨyáaxaviꞌicaa ɨ́ huáꞌɨɨca.
2 Existe ali, junto ao Portão das Ovelhas, um tanque, chamado em hebraico Betesda, o qual tem cinco pórticos.
3 — ausente —
3 Nestes jazia uma multidão de enfermos, cegos, coxos, paralíticos
4 Aꞌɨ́ɨ mú miyen rachúꞌeveꞌecaꞌa tɨ ij jaꞌatɨ́ ayén raꞌutáruureajxɨꞌɨn ɨ́ jaj, aꞌiné jaꞌanáj tɨ naꞌa, ayée pu rɨjcaa seɨ́j tɨ júteꞌe tíꞌivaɨreꞌe Dios tɨ éꞌeseijreꞌe. Aꞌɨ́ɨ pu aveꞌecánineicaꞌa aꞌájna tɨ jéjmuaa, tɨ ij aꞌɨ́ɨn raꞌutáruureajxɨꞌɨn. Ajta aꞌɨ́ɨn jaꞌatɨ́ tɨ amuacaí ateájraꞌani ɨ́ jaj tzajtaꞌa, aꞌɨ́ɨ pu ayén run tɨ́j naꞌa tɨ jɨ́n tíꞌicuiꞌi.
4 [esperando que a água se movesse. Porque um anjo descia de tempos em tempos, agitando-a; e o primeiro a entrar no tanque, uma vez agitada a água, sarava de qualquer doença que tivesse].
5 Meenti seɨ́j aꞌuun aꞌutéveecaꞌa tɨ ayén ari áꞌatee aꞌachú cumu seité japuan tamuáamuataꞌa japuan aráhuaica nineꞌiraꞌa tɨ ayén tíꞌicuiꞌi.
5 Estava ali um homem enfermo havia trinta e oito anos.
6 Tɨ́ꞌɨj i Jesús ayén raaseíj tɨ aꞌuun aúucaꞌatii, ayée pu ráamuaꞌareeriꞌi tɨ aꞌɨ́ɨn nuꞌu jaꞌatɨ́ ari áꞌatee tɨ ayén ꞌeen. Aj puꞌi ayén tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi tɨjɨ́n: ―¿Ni piyen tíꞌijxeꞌeveꞌe pej huarún?
6 Jesus, vendo-o deitado e sabendo que estava assim havia muito tempo, perguntou:
7 Ajta aꞌɨ́ɨn tɨ tíꞌicuiꞌi, ayée pu tiuꞌutaniú tɨjɨ́n: ―Nevástaraꞌa, tɨ́ꞌɨj ayén raꞌutáruureajxɨꞌɨn ɨ́ jaj, capu hui méꞌe jaꞌatɨ́ tɨ naatévaɨreꞌen nej ni ateájraꞌani ɨ́ jaj tzajtaꞌa. Ajta, netɨ́ꞌɨj nauj á áꞌumeꞌen, seɨ́j pu hui caꞌanacan aꞌuun ateeme nej caí inee. ―Ayee pu tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna tɨ tíꞌicuiꞌi.
7 O enfermo respondeu: — Senhor, não tenho ninguém que me ponha no tanque, quando a água é agitada. Quando tento entrar, outro enfermo chega antes de mim.
8 Aj puꞌi Jesús ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ájchesi. Anchuée mɨ áꞌutaatzi. Pajta hui áꞌuraꞌani.
8 Então Jesus lhe disse:
9 Jɨ́meꞌen puꞌu ayén tiuꞌutaxájtacaꞌa, aj puꞌi aꞌɨ́ɨn jaꞌatɨ́ huarúj. Ajta yáꞌuchuii ɨ́ rúꞌutaatzi. Tɨꞌɨj jí áꞌuraa. Ajta aꞌájna pɨ́tíꞌirɨjcaa aꞌájna xɨcájraꞌa mej jetzen ruseꞌupi tɨ́ꞌɨj huarúj.
9 Imediatamente o homem se viu curado e, pegando o leito, começou a andar. E aquele dia era sábado.
10 Ajta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, ayée mú tiraataꞌixaa meꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ tɨ ayén huarúj tɨjɨ́n: ―Puꞌuri hui aꞌájna pɨ́tíꞌirɨcɨ ɨ́ xɨcájraꞌan tej jetzen taseꞌupi. Ajta ayée pu téꞌeyuꞌusiꞌi aꞌɨ́jna jetze ɨ́ yuꞌuxari tɨ ayén tíꞌitaꞌaijteꞌe tɨ nuꞌu caí aꞌij tíꞌirɨꞌɨri pej piyen ráachuisimeꞌen mɨ áꞌutaatzi íjii.
10 Por isso, os judeus disseram ao que tinha sido curado: — É sábado, e neste dia você não tem permissão para carregar o seu leito.
11 Ajta aꞌɨ́ɨn tɨ cɨyáaxaraꞌacaꞌa, ayée pu tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Ayee pu tinaatáꞌixaa aꞌɨ́jna tɨ naarújte tɨjɨ́n yee nej nuꞌu ráꞌanchueeni ɨ́ neꞌutaatzi, neajta nuꞌu u áꞌuraꞌani.
11 Ao que ele lhes respondeu: — O mesmo que me curou me disse: “Pegue o seu leito e ande.”
12 Aj mú mi miyen tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi tɨjɨ́n: ―¿Aꞌataani púꞌeen aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ tɨ ayén timuaatáꞌixaa pej nuꞌu piyen ráꞌanchueeni, pajta nuꞌu áꞌuraꞌani?
12 Perguntaram-lhe: — Quem é o homem que disse a você: “Pegue o seu leito e ande”?
13 Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ jaꞌatɨ́ tɨ ayén huarúj, capu aꞌatzu ramuaꞌatejcaꞌa jaꞌatɨ́ tɨ puꞌeeneꞌe, aꞌiné aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús puꞌuri á aúurutecaꞌa huáꞌa tzajtaꞌa ɨ́ teɨte ɨ́ mej meꞌuun eꞌetiújseɨreꞌecaꞌa.
13 Aquele que tinha sido curado não soube responder, porque Jesus tinha se retirado, por haver muita gente naquele lugar.
14 Tɨꞌɨj jí Jesús aꞌuun yáꞌuteu aꞌujna teyujtaꞌa. Ayee pu tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Meꞌecui xaa, pepuꞌuri huarúj. Pecáj chéꞌe tiꞌitɨ́j jɨ́n aꞌaturáa ɨ́ Dios jemi. Naꞌari caí, ayée pu tejaꞌuréꞌenejsin tɨ jaítzeꞌe puaíjtzi muáacɨꞌɨti caí ajmíꞌi.
14 Mais tarde, Jesus o encontrou no templo e lhe disse:
15 Aj puꞌi áꞌuraa aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ. Ajta ayée pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́mej ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan tɨ aꞌɨ́ɨn Jesús aꞌɨ́ɨn púꞌeeneꞌe tɨ ayén raarújte.
15 O homem se retirou e disse aos judeus que tinha sido Jesus quem o havia curado.
16 Majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, ayée mú ꞌeen jɨ́n aꞌij puaꞌa raruurejcaꞌa meꞌɨ́jna ɨ́ Jesús meꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ aꞌɨ́ɨn ayén rɨjcaa aꞌájna xɨcájraꞌa mej jetzen ruséꞌupihuaꞌa.
16 E por isso os judeus perseguiam Jesus, porque fazia essas coisas no sábado.
17 Jesús pu ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Tɨ́j naꞌa tɨ yú aucaꞌitɨ́ aꞌame, aꞌɨ́ɨ pu auj tíꞌimuarɨꞌe ɨ́ niyáꞌupua. Ayee nu cheꞌatá nenaꞌa inee tíꞌimuarɨꞌe. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa.
17 Mas Jesus lhes disse:
18 Ayee mú ꞌeen jɨ́n jaítzeꞌe miyen tíꞌiteseꞌecaꞌa mej mi raajéꞌica meꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ nuꞌu ayén Jesús raatéxɨeehuatacaꞌa tɨ ayén huárɨni aꞌij mej tíꞌijrɨꞌɨre aꞌájna xɨcájraꞌan jetze mej ruséꞌupihuaꞌa. Aꞌɨ́ɨ pu ajta nuꞌu ayén ratamuáꞌamuaꞌateꞌe ɨ́ Dios tɨ nuꞌu yaꞌupuáaraꞌan púꞌeen. Aꞌɨ́j pu nuꞌu jɨ́n ayén tiúꞌujseijratacaꞌa tɨ ayén cheꞌatá naꞌa ꞌeen tɨ́j ɨ́ Dios.
18 Por isso, os judeus cada vez mais queriam matá-lo, porque além de desrespeitar o sábado, também dizia que Deus era seu próprio Pai, fazendo-se igual a Deus.
19 Ayee pu tiuꞌutaniú aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús tɨjɨ́n: ―Ayee nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe tzáahuatiꞌiraꞌa jɨmeꞌe, capu rɨꞌɨrí nej niyen tiꞌitɨ́j huáruuren neseɨ́j, i nej neajta teáataꞌa jetze airáane. Ayee nu cheꞌatá nenaꞌa tíꞌiruure aꞌij nej tíꞌisiseꞌij tɨ ayén tíꞌiruure ɨ́ niyáꞌupua.
19 Então Jesus lhes disse:
20 Ayee pu ɨ́ niyáꞌupua nexɨ́ꞌeveꞌe ineetzi i nej yaujraꞌan púꞌeen. Aꞌɨ́ɨ pu ajta tíꞌineseijrateꞌe nain aꞌij tɨ aꞌɨ́ɨn tíꞌiruure. ’Jee xaa neꞌu, ayée pu tinaataseíjrateꞌesin tiꞌitɨ́j tɨ jaítzeꞌe huápɨꞌɨ ruxeꞌeveꞌe caí aꞌij nej neri tiúꞌuruu sej si temuaꞌa naa tiraꞌutaseíj.
20 Porque o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que faz; e maiores obras do que estas lhe mostrará, para que vocês fiquem maravilhados.
21 Ayee pu hui niyáꞌupua huaꞌajjájpuaxɨꞌɨsin ɨ́ teɨte huáꞌa tzajtaꞌa ɨ́ mej meri huácuii. Aꞌɨ́ɨ pu ajta huaꞌutáꞌasin mej mi majtáhuaꞌa ruuri muáꞌaraꞌani. Ayee nu cheꞌatá nenaꞌa huaꞌutáꞌasin aꞌachú puaꞌamé aꞌɨ́ɨme tɨ ayén naꞌaráanajche nej niyen huaꞌutáꞌan mej mi majtáhuaꞌa ruuri muáꞌaraꞌani.
21 Pois assim como o Pai ressuscita e vivifica os mortos, assim também o Filho vivifica aqueles a quem quer.
22 ’Ajta yeehui aꞌɨ́ɨn niyáꞌupua, capu jaꞌatɨ́ áꞌaxɨjteꞌe sino puꞌuri ayén nain jɨ́n tinaaꞌíjca ineetzi, i nej yaujraꞌan púꞌeen nej ni naíjmiꞌica aꞌuxɨ́jteꞌen.
22 E o Pai não julga ninguém, mas confiou todo julgamento ao Filho,
23 Ayee pu ꞌeen jɨ́n huarɨ́j ɨ́ niyáꞌupua mej mi miyen cheꞌatá menaꞌa rɨ́ꞌɨ tinaatáꞌan ineetzi matɨ́j majta rɨ́ꞌɨ tiratáꞌaca meꞌɨ́jna ɨ́ niyáꞌupua. Ajta, aꞌɨ́ɨn tɨ caí rɨ́ꞌɨ tinaatáꞌaca ineetzi, i nej yaujraꞌan púꞌeen, aꞌɨ́ɨ pu ajta caí rɨ́ꞌɨ tiraatáꞌaca ɨ́ niyáꞌupua tɨ íiyen nejaꞌutaꞌítecaꞌa.
23 para que todos honrem o Filho assim como honram o Pai. Quem não honra o Filho não honra o Pai que o enviou.
24 ’Ayee nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe tzáahuatiꞌiraꞌa jɨmeꞌe, jaꞌatɨ́ tɨ naꞌa tɨ ayén ranamua aꞌij nej tiꞌixa, ajta tɨ ayén raꞌaráꞌastijreꞌen aꞌɨ́jna tɨ yen nejaꞌutaꞌítecaꞌa, aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ, ayée pu ruurican jɨ́n huateáturaasin tɨ́j naꞌa rusén jɨmeꞌe. Capu jaꞌanáj puaíjtzi racɨꞌɨti aꞌiné aꞌɨ́ɨ pu ari huirájraa aꞌu tɨ ayén tiyeꞌecɨꞌɨtíicheꞌe tɨ huámɨꞌɨni. Aꞌɨ́ɨ pu ajta ari aꞌuun aꞌuteájrupi aꞌu tɨ ayén yéꞌecɨꞌɨti tɨ ruuri áꞌaraꞌani.
24 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem ouve a minha palavra e crê naquele que me enviou tem a vida eterna, não entra em juízo, mas passou da morte para a vida.
25 ’Ayee nu tzáahuatiꞌiraꞌa jɨ́n tejáꞌamuaꞌixaateꞌe. Ayee pu tejaꞌuréꞌenejsin, jee xaa neꞌu. Ayee pu ari tejaꞌuréꞌene aꞌájna xɨcájraꞌan tɨ jetzen ayén tihuáꞌacɨꞌɨti aꞌɨ́mej ɨ́ mej meri huácuii mej mi miyen ráanamua aꞌij nej tiꞌixa inee, i nej yaujraꞌan púꞌeen ɨ́ Dios. Majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej miyen raꞌancuréꞌasin aꞌij mej tíꞌijnamuajran, aꞌɨ́ɨ mú rusén jɨmeꞌe ruuri muáꞌajuꞌu.
25 Em verdade, em verdade lhes digo que vem a hora — e já chegou — em que os mortos ouvirão a voz do Filho de Deus; e os que a ouvirem viverão.
26 ’Aꞌiné ru jetze pu ayén rusén jɨ́n ruuri ɨ́ Dios, aꞌɨ́ɨ pu ayén naatáꞌa ineetzi i nej yaujraꞌan púꞌeen nej ni niyen cheꞌatá nenaꞌa ne jetze rusén jɨ́n ruuri.
26 Porque assim como o Pai tem vida em si mesmo, também concedeu ao Filho ter vida em si mesmo.
27 Aꞌɨ́ɨ pu hui ajta naatáꞌa nej ni neꞌɨ́jna jɨ́n antínmuaꞌaréere náꞌaraꞌani nej ni huaꞌuxɨ́jteꞌen ɨ́ teɨte aꞌiné nee nu neajta teáataꞌa jetze airánneijte.
27 E lhe deu autoridade para julgar, porque é o Filho do Homem.
28 ’Caxu seꞌɨ́jna jɨ́n rɨ́ꞌɨ tiyéꞌuseijra, aꞌiné aj pu tejaꞌuréꞌenejsin matɨ́j menaꞌa puaꞌamé ɨ́ mej meri huácuii, ayée mú ranamuajran netɨ́ꞌɨj huaꞌutájeeve.
28 Não fiquem maravilhados com isso, porque vem a hora em que todos os que se acham nos túmulos ouvirão a voz dele e sairão:
29 Aꞌuu mú eꞌitajúꞌun aꞌu mej eꞌevéꞌenámiꞌihuajmee. Majta aꞌɨ́ɨme, ɨ́ mej rɨ́ꞌɨ titetiújchaꞌɨɨcaꞌa, aꞌɨ́ɨ mú eꞌitajúꞌun mej mi ruuri muáꞌaraꞌani. Mɨ́ majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej aꞌij puaꞌa titetiújchaꞌɨɨcaꞌa, aꞌɨ́ɨ mú eꞌitajúꞌun nej ni niyen huaꞌuxɨ́jteꞌen tɨ ij ayén puaíjtzi tihuáꞌacɨꞌɨti.
29 os que tiverem feito o bem, para a ressurreição da vida; e os que tiverem praticado o mal, para a ressurreição do juízo.
30 ’Capu rɨꞌɨrí nej niyen tiꞌitɨ́j huáruuren neseɨ́j nenaꞌa, sino ayée nu cheꞌatá nenaꞌa huáꞌaxɨjteꞌe aꞌij nej tíꞌijnamua ɨ́ niyáꞌupua jemi. Ajta, ayée pu tiraavíjteꞌe aꞌij nej tihuáꞌaxɨjteꞌe aꞌiné canu niyen rahuauca nej niyen rɨcɨ aꞌij tɨ tinaꞌaráanajche sino ayée nu rɨcɨ nej ni niyen rɨ́ꞌɨ tiraatáꞌan aꞌɨ́jna tɨ yen nejaꞌutaꞌítecaꞌa.
30 — Eu nada posso fazer por mim mesmo; assim como ouço, julgo. O meu juízo é justo, porque não procuro a minha própria vontade, e sim a daquele que me enviou.
31 ’Tɨ́ puaꞌa neseɨ́j nenaꞌa niyen tiuꞌutánxaj, canu niyen tzáahuatiꞌiraꞌa jɨ́n niyen tiuꞌutánxajta.
31 Se eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, o meu testemunho não é verdadeiro.
32 Mɨ́ ajta, seɨ́j pu ayén tineetéxajta ineetzi, neajta inee, ayée nu ramuaꞌaree tɨ́j naꞌa aꞌij tɨ tíꞌinexa ineetzi, ayée pu tzáahuatiꞌiraꞌa jɨ́n tíꞌinexa aꞌɨ́jna.
32 Outro é o que dá testemunho a respeito de mim, e sei que o testemunho que ele dá a respeito de mim é verdadeiro.
33 ’Múꞌeen xu seica huataꞌáitecaꞌa ɨ́ Juan jemi. Aꞌɨ́ɨ pu ajta tzáahuatiꞌiraꞌa jɨ́n tejámuaatáꞌixaa ineetzi jɨmeꞌe.
33 Vocês mandaram mensageiros a João, e ele deu testemunho da verdade.
34 Capu hui ayén ruxeꞌeveꞌe tɨ jaꞌatɨ́ ayén tíꞌinexajta ineetzi. ’Mɨ́ neajta, ayée nu tejáꞌamuaꞌixaateꞌe neꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ Juan tɨ ij Dios ayén tejámuaatáꞌuuniꞌi.
34 Eu, porém, não recebo testemunho humano, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Ayee pu aꞌatzu tiuꞌutévaɨ aꞌɨ́jna ɨ́ Juan tɨ́j tatzari tɨ áꞌataa, tɨ ajta nain japua huatátzaveꞌejyeꞌi. Seajta múꞌeen, ayée xu aꞌatzu huataúraꞌa sej siyen huataújtemuaꞌaveꞌen seꞌɨ́jna jɨmeꞌe sej raꞌancuréꞌa aꞌij tɨ aꞌɨ́ɨn tiuꞌutaxájtacaꞌa.
35 — João era a lâmpada que estava acesa e iluminava, e, por algum tempo, vocês quiseram se alegrar com a sua luz.
36 ’Tiꞌitɨ́ pu jaítzeꞌe ruxeꞌeveꞌe caí aꞌij tɨ tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Juan. Aꞌɨ́jna tɨ Dios ayén jɨ́n tinaaꞌíjca nej ni niyen neꞌɨ́jna jɨ́n teꞌaráꞌasten ɨ́ nej neri niyen neꞌɨ́jna jɨ́n rɨcɨ, aꞌɨ́ɨ pu ajta tíꞌivaɨreꞌe sej si siyen ráamuaꞌaree tɨ ayén nejaꞌutaꞌítecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ niyáꞌupua.
36 Mas eu tenho maior testemunho que o de João; porque as obras que o Pai me confiou para que eu as realizasse, essas que eu faço testemunham a meu respeito de que o Pai me enviou.
37 Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ niyáꞌupua tɨ ayén nejaꞌutaꞌítecaꞌa, aꞌɨ́ɨ pu ajta naatéxajtacaꞌa ineetzi jɨmeꞌe. Múꞌeen xu caí jaꞌanáj ráanamuajriꞌi tɨ tiuꞌuxájtacaꞌa. Caxu seajta jaꞌanáj rujɨ́ꞌɨ jɨ́n raaseíj aꞌij tɨ ꞌeen.
37 O Pai, que me enviou, esse mesmo é que tem dado testemunho de mim. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram a sua forma.
38 Caxu seajta raꞌancuréꞌasin aꞌij tɨ aꞌɨ́ɨn tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌiné caxu naꞌaráꞌastijreꞌesin ineetzi, Dios tɨ nejaꞌutaꞌítecaꞌa.
38 Também não têm a palavra dele permanente em vocês, porque não creem naquele a quem ele enviou.
39 ’Múꞌeen xu aujcaꞌaneecan jɨ́n tiúꞌujmuaꞌate seꞌɨ́jna jetze ɨ́ yuꞌuxari aꞌiné ayée pu tejamuáꞌamitɨejteꞌe sej seꞌɨ́jna jetze yaúꞌitɨee xáꞌajuꞌun aꞌij sej yeꞌí huárɨni sej si rusén jɨ́n ruuri xáꞌaraꞌani. Aꞌii pu hui aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ yuꞌuxari tɨ jetzen téꞌeyuꞌusiꞌi aꞌij mej tiuꞌutaxájtacaꞌa ineetzi jɨmeꞌe.
39 Vocês examinam as Escrituras, porque julgam ter nelas a vida eterna, e são elas mesmas que testificam de mim.
40 ’Mɨ́ seajta múꞌeen, caxu áꞌujcaꞌane sej siyen naꞌaráꞌastijreꞌen ineetzi nej ni amuaatáꞌan sej si rusén jɨ́n ruuri xáꞌaraꞌani.
40 Contudo, vocês não querem vir a mim para ter vida.
41 ’Capu ne jetze ruxeꞌeveꞌe tɨ puaꞌa tevi ayén rɨ́ꞌɨ tinaatáꞌan.
41 Eu não aceito glória que vem de pessoas;
42 Mɨ́ seajta múꞌeen seɨcɨé xu tíꞌimuaꞌatze. Nee nu niyen ramuaꞌaree sej caí hui raxɨ́ꞌeveꞌe ɨ́ Dios ɨ́ aꞌamua tzajtaꞌa.
42 sei, entretanto, que vocês não têm o amor de Deus em vocês.
43 ’Ayee nu ꞌeen jɨ́n aveꞌecáane niyáꞌupua jetze meꞌecan. Mɨ́ seajta múꞌeen, caxu naꞌancuréꞌeviꞌitɨ. Aru tɨ puaꞌa jaꞌatɨ́ runiúucajtzeꞌen jɨ́n mú aꞌuvéꞌemeꞌen, múꞌeen xu xaa raꞌancuréꞌeviꞌitɨ seꞌɨ́jna.
43 Eu vim em nome de meu Pai, e vocês não me recebem; se outro vier em seu próprio nome, vocês certamente o receberão.
44 ’¿Aꞌiné tíꞌirɨꞌɨri sej tzáahuatiꞌiraꞌa jɨ́n téꞌantzaahuateꞌen tɨ́ puaꞌa siyen rɨ́ꞌɨ tiuꞌutaúraꞌan rujɨ́ɨmuaꞌa senaꞌa, seajta caí tíꞌiteseꞌe sej ráahuauni tɨ Dios rɨ́ꞌɨ tejamuaatáꞌan? Capu xaa neꞌu aꞌij tíꞌirɨꞌɨri.
44 Como podem crer, vocês que aceitam glória uns dos outros e não procuram a glória que vem do Deus único?
45 Caxu siyen múꞌeen tíꞌimuaꞌatze nej tejáꞌamuaxajtziꞌiran ɨ́ niyáꞌupua jemi. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ tɨ tejáꞌamuaxajtziꞌiran aꞌɨ́jna ɨ́ Moisés teecan, ɨ́ sej siyen rachúꞌeveꞌe tɨ aꞌɨ́ɨn aꞌamua japua niuuni.
45 Não pensem que eu os acusarei diante do Pai; quem acusa vocês é Moisés, em quem puseram a sua esperança.
46 ’Tɨ́ puaꞌa siyen téꞌatzaahuateꞌe seꞌɨ́jna jemi ɨ́ Moisés, ayée xu seajta náꞌantzaahuateꞌencheꞌe ineetzi seꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ aꞌɨ́ɨn ayén neetzi jɨmeꞌe raꞌutéyuꞌuxacaꞌa.
46 Porque, se vocês, de fato, cressem em Moisés, também creriam em mim; pois ele escreveu a meu respeito.
47 ¿Aꞌiné sej si caí ráꞌatzaahuateꞌe aꞌij tɨ aꞌɨ́ɨn tiraꞌutéyuꞌuxacaꞌa? ¿Aꞌiné tíꞌirɨꞌɨri sej siyen ráꞌantzaahuateꞌen aꞌij nej inee tejámuaatáꞌixaateꞌesin? Capu xaa neꞌu aꞌij tíꞌirɨꞌɨri. ―Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús.
47 Se, porém, não creem nos escritos dele, como crerão nas minhas palavras?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.