Atos 24

El Nayar Presidio De Los Reyes Cora NT (CRN_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Anxɨ́j xɨcaj pu teuuméꞌeca, tɨ́ꞌɨj aꞌɨ́ɨn ɨ́ Ananias ɨ́ tɨ tíꞌaijta u teyujtaꞌa, aꞌɨ́ɨ pu aꞌucanée aꞌujna Cesarea aꞌɨ́mej jamuan ɨ́ huaꞌavaujsi, ajta seɨ́j tɨ abogado pɨ́rɨcɨ. Ayee pu ántehuaa aꞌɨ́jna tɨjɨ́n Tértulo. Aꞌɨ́ɨ mú tiꞌitɨ́j jɨ́n jetzen teꞌujpuáꞌajte aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo ɨ́ tajtuhuan jemi.
1 Cinco dias depois, desceu o sumo sacerdote Ananias com alguns anciãos e Tertulo, advogado. Compareceram eles ante o governador para acusar Paulo.
2 Matɨ́ꞌɨj u yaꞌutajé ɨ́ Pablo, aj pu i aꞌɨ́ɨn Tértulo aꞌutéjche tɨ tiraaxájtziꞌi. Ayee pu tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Félix tɨjɨ́n: ―Tuꞌuri hui jeíhua rɨ́ꞌɨ tiꞌitechée naa taxɨéehua pajta pauj múꞌee tíꞌitaꞌaijteꞌe. Jéihua pej rɨ́ꞌɨ tirájteuve éꞌe tzajtaꞌa tetáꞌaj jaítzeꞌe rɨ́ꞌɨ yee tíꞌitechéjmeꞌeni.
2 Este foi citado e Tertulo começou a acusá-lo nestes termos: Graças a ti nós gozamos de paz, e pela tua providência se têm corrigido muitos abusos em nossa nação.
3 Nain tu teri ancuréꞌa. Aꞌɨ́j tu jɨ́n naa titaatátemuaꞌave nainjapua. Rɨ́ꞌɨ tu timuaatáꞌaca múꞌee Félix pej iꞌi tajtuhuan, pej jeíhua naa rɨ́ꞌɨ tíꞌiruure.
3 Nós o reconhecemos em todo o tempo e lugar, excelentíssimo Félix, com toda a gratidão.
4 Aru tetáꞌaj caí máàj muáꞌɨtzee, ayée nu tíꞌimuahuavii pej aꞌatzu huatáꞌan ɨ́ caꞌaníjraꞌa pej aꞌatzu táanamua tej timuaatáꞌixaateꞌesin.
4 Mas, para não te enfadar por mais tempo, rogo-te que, na tua bondade, nos ouças por um momento.
5 ’Jaꞌiné amɨjna mɨ tevi, jeíhua tuꞌuri hui tirájteuriꞌiriꞌi tɨ tíꞌitziita íiyen chaanaca japua. Nain japua pu caꞌanéjri huaꞌutáꞌa ɨ́ teɨte ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan mej mi huaujnéꞌusiꞌiteꞌen. Aꞌɨ́ɨ pu ajta antiújmuaꞌaree aꞌɨ́mej jɨmeꞌe ɨ́ mej ráꞌatzaahuateꞌe meꞌɨ́jna tɨ Nazarét éꞌemeꞌecan.
5 Encontramos este homem, uma peste, um indivíduo que fomenta discórdia entre os judeus no mundo inteiro. É um dos líderes da seita dos nazarenos.
6 Ajta aꞌɨ́ɨ pu huataújtese tɨ raatéxɨeehuata ɨ́ teyuu. Aꞌɨ́j tu hui jɨ́n rajvíꞌi. Ayee tu tíꞌijxeꞌeveꞌecaꞌa tej puaíjtzi raatáꞌan aꞌij tɨ téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze.
6 Tentou mesmo profanar o templo. Nós, porém, o prendemos.
7 ’Ajta aꞌuun tɨ taꞌamuájca, aꞌɨ́jna ɨ́ Lisias, aꞌɨ́ɨ pu aꞌuun aꞌuteájrupi. Tɨ́ꞌɨj i táꞌajajniꞌiriꞌi caꞌanéeri jɨmeꞌe.
7 {Quisemos julgá-lo segundo a nossa lei, mas, sobrevindo o tribuno Lísias, no-lo tirou das mãos com grande violência, ordenando que os seus acusadores comparecessem diante de ti.}
8 Ajta ayén titaatáꞌixaa tɨjɨ́n mej múꞌeetzi jemi aꞌuvéꞌejuꞌun ɨ́ mej tíꞌijxajtziꞌi. Tɨ puaꞌa nuꞌu múꞌee aseɨ́j petiraaꞌíhuaꞌu, aj pej xaa ramuaꞌaréeren tɨ ayén tiꞌayajna nain ɨ́ tej jɨ́n tiꞌitɨj jɨ́n jetzen tíꞌijpuaꞌajteꞌe. ―Ayee pu tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Tértulo.
8 Tu mesmo, interrogando-o, poderás verificar todas essas coisas de que nós o acusamos.
9 Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej aꞌutéꞌuucaꞌa ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, aꞌɨ́ɨ mú majta naímiꞌi miyen tiuꞌutaxájtacaꞌa tɨjɨ́n: ―Ayee pu tiꞌayajna.
9 Os judeus apoiaram o advogado, confirmando que as coisas de fato eram assim.
10 Aj pu i aꞌɨ́ɨn tajtuhuan rumuájcaꞌa jɨ́n tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo ayén tɨjɨ́n: ―Patáꞌaj hui tiuꞌutaxáj. Tɨ́ꞌɨj i Pablo ayén tiuꞌutaxájtacaꞌa tɨjɨ́n: ―Rɨ́ꞌɨ pu hui tinaatáꞌa nej huatánneꞌa inee, aꞌiné néjmuaꞌaree tɨjɨ́n juees pej pɨ́rɨcɨ aꞌíjna chuéjraꞌa japua. Pepuꞌuri áꞌatee pej juees pɨ́rɨcɨ.
10 Depois disso, a um sinal do governador, Paulo respondeu: Sabendo eu que há muitos anos és governador desta nação, é com confiança que farei a minha defesa.
11 ¿Aꞌiné tíꞌirɨꞌɨri pej ráamuaꞌaree tɨ ayén tiꞌayajna? Auchén pu tamuáamuataꞌa japuan huaꞌapua xɨcaj áꞌatee nej aꞌán aꞌujnéj án Jerusalén nej ni rɨ́ꞌɨ tiraatáꞌan ɨ́ Dios.
11 Podes verificar que não há mais de doze dias que eu subi a Jerusalém para fazer minhas devoções.
12 ’Majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej tíꞌinexajtziꞌi, matɨ́ꞌɨj naateeviꞌi, canu huaꞌajteáꞌaxɨꞌɨcaꞌa ɨ́ teɨte aꞌujna teyujtaꞌa tɨ veꞌée tzajtaꞌa, ni canu neajta caꞌaníjraꞌa huaꞌatáꞌaca mej huataníniuꞌucacun aꞌujna teyujtaꞌa, ni canu neajta caꞌaníjraꞌa huaꞌatáꞌaca neꞌújna u chajtaꞌa.
12 Não me acharam disputando com alguém, nem amotinando o povo, quer no templo, quer nas sinagogas, ou na cidade.
13 Amɨ́ɨme mɨ teɨte, camu majta aꞌij tirájteusin ɨ́ mej jɨ́n ne jetze teꞌujpuáꞌajteꞌen.
13 Nem tampouco te podem provar as coisas de que agora me acusam.
14 ’Ayee nuꞌu xaa tíꞌimuaꞌixaateꞌe. Nee nu hui ravaɨreꞌe ɨ́ Dios ɨ́ mej ranáꞌamicheꞌe ɨ́ nevaújsimuaꞌacɨꞌɨ. Nee nu ravaɨreꞌe neꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ yeꞌirá ɨ́ mej jetzen huajúꞌucaa. Aꞌɨjna jɨmeꞌe ɨ́ neyeꞌirá, ayée mú tiꞌixa amɨ́ɨme tɨjɨ́n neseɨ́j nu aꞌij tirájteu. Mɨ neajta, canu. Nain nu hui ántzaahua aꞌij tɨ yeꞌí téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze ɨ́ tɨ teꞌanxɨ́vi, neajta nain aꞌachú mej caj raꞌuyúꞌuxacaꞌa aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej tíꞌixaxaꞌataꞌa ɨ́ Dios jetze meꞌecan.
14 Reconheço na tua presença que, segundo a doutrina que eles chamam de sectária, sirvo a Deus de nossos pais, crendo em todas as coisas que estão escritas na lei e nos profetas.
15 ’Ayee nu hui neajta inee tirájxeꞌeviꞌiraꞌa ɨ́ Dios jemi, matɨ́j amɨ́ɨme neꞌɨ́jna jɨmeꞌe mej huatarújsin ɨ́ mɨꞌɨchite tzajtaꞌa ɨ́ mej meri huácuii, aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej rɨ́ꞌɨ tíꞌiteteɨtestacaꞌa, majta aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej aꞌij puaꞌa titeetiújchaꞌɨɨca.
15 Tenho esperança em Deus, como também eles esperam, de que há de haver a ressurreição dos justos e dos pecadores.
16 Aj nu hui jɨ́n tíꞌiteseꞌe nej niyen rɨꞌéeneꞌe mé néꞌucheꞌecaneꞌen ɨ́ Dios jemi, neajta huáꞌa jemi ɨ́ teɨte.
16 Por isso, procuro ter sempre sem mácula a minha consciência diante de Deus e dos homens.
17 ’Tɨ́ꞌɨj teuuméꞌeca aꞌachú puaꞌan nineꞌiraꞌa nej áꞌucheꞌecan nej ni tumin huaꞌutáꞌan ɨ́ neteɨ́testemuaꞌa, neajta tiuꞌutámuaɨꞌɨvejtan ɨ́ Dios jemi.
17 Depois de muitos anos {de ausência} vim trazer à minha nação esmolas e oferendas {rituais}.
18 Netɨ́ꞌɨj ni u eꞌehuánjejcuare aꞌij tɨ téꞌaxa ɨ́ tayeꞌirá jɨmeꞌe ɨ́ yuꞌuxari jetze. Ayee nu rɨjcaa matɨ́ꞌɨj seica taaseíj meꞌújna teyujtaꞌa tɨ veꞌée.
18 Nesta ocasião, acharam-me no templo, depois de uma purificação, sem aglomeração e sem tumulto.
19 ’Aꞌɨ́ɨ mú meꞌɨ́n púꞌeeneꞌe ɨ́ mej meꞌuun éꞌemeꞌecan aꞌuun tɨ huatacáꞌa aꞌujna Asia. Camu jeíhua á éꞌeteɨtestacaꞌa ineetzi jemi, camu majta rúꞌitziiteꞌecaꞌa. Tɨ puaꞌa tiꞌitɨ́j aꞌij metéꞌumuaꞌareere ineetzi jemi, michéꞌe meꞌɨ́n yé veꞌeréꞌenen múꞌeetzi jemi mej mi meꞌɨ́jna jɨ́n ne jetze teꞌujpuáꞌajteꞌen.
19 Viram-me ali uns judeus vindos da Ásia, e estes é que deviam comparecer diante de ti e me acusar, se tivessem alguma queixa contra mim.
20 Naꞌari caí, michéꞌe memɨ́n mɨ mej yé huatéꞌuu raataxáj tiꞌitɨ́j ɨ́ nej jɨ́n auteájturaa netɨ́ꞌɨj neꞌuun aꞌutéveecaꞌa huáꞌa jemi ɨ́ huáꞌa jueesi.
20 Ou digam estes aqui que crime terão achado em mim, quando eu compareci diante do Grande Conselho.
21 ’Tij caí hui aꞌɨ́ɨ púꞌeen ɨ́ tiꞌitɨ́j ɨ́ nej jɨ́n auteájturaa netɨ́ꞌɨj u aꞌutéveecaꞌa huáꞌa jemi, netɨ́ꞌɨj ni huajíjhuacaꞌa niyen tɨjɨ́n: “Múꞌeen xu tíꞌinexajtziꞌi íjii seꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ nej téꞌatzaahuateꞌe aꞌɨ́jna jɨmeꞌe mej nuꞌu majtáhuaꞌa huatarújsin ɨ́ mɨꞌɨchite.” ―Ayee pu tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo.
21 A não ser esta única frase que proferi em voz alta no meio deles: Por causa da ressurreição dos mortos é que sou julgado hoje diante de vós!
22 Tɨ́ꞌɨj Félix ráanamuajriꞌi, capu raꞌaránajchecaꞌa tɨ raaxɨ́ꞌepɨꞌɨntareꞌen. Aꞌiné aꞌɨ́ɨ pu rúꞌumuaꞌareerecaꞌa aꞌij tɨ éeneꞌe ɨ́ huaꞌayeꞌira ɨ́ mej téꞌatzaahuateꞌe. Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Cheꞌe miꞌi uvéꞌenen ɨ́ xantaaruꞌu ɨ́ taꞌamuájca aꞌɨ́jna ɨ́ Lisias. Aj nu temuaꞌa naa tíꞌijmuaꞌareeren aꞌíjna ɨ́ sej jɨ́n tíꞌijxajtziꞌi múꞌeen.
22 Félix conhecia bem esta religião e, adiando a questão, disse: Quando descer o tribuno Lísias, então examinarei a fundo a vossa questão.
23 Aj pu ꞌi Félix aꞌɨ́jna huataꞌáij ɨ́ xantaaruꞌu tɨ anxɨ́te tíꞌaijta tɨ auj rachaꞌɨɨca aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo. Ajta nuꞌu aꞌatzu raatáꞌan tɨ áꞌucheꞌecaneꞌen ruseɨ́j. Ajta mej ráamuaare ɨ́ amiigustemuaꞌameꞌen, majta tiꞌitɨ́j tiraatáꞌan tɨ tiráꞌaturaateꞌe. Ajta aꞌɨ́jna ɨ́ Félix, aj pu i áꞌuraa.
23 Ordenou ao centurião que o guardasse e o tratasse com brandura, sem proibir que os seus o servissem.
24 Tɨ́ꞌɨj teuuméꞌeca aꞌachú puaꞌan xɨca, ajtahuaꞌa pu uvéꞌene aꞌɨ́jna ɨ́ Félix, ajta jamuan ɨ́raꞌaraꞌan tɨ ayén ántehuaa tɨjɨ́n Drusila. Aꞌɨ́ɨ pu Israél jetze ajtémeꞌecan. Tɨ́ꞌɨj i raataꞌaíjtacaꞌa ɨ́ Pablo tɨ i aꞌɨ́ɨn tiraataꞌíhuaꞌu aꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ puaꞌa jaꞌatɨ ráꞌatzaahuateꞌe aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús, tɨ iꞌi Cɨríistuꞌu.
24 Passados que foram alguns dias, veio Félix com sua mulher Drusila, que era judia. Chamou Paulo e ouvia-o falar da fé em Jesus Cristo.
25 Pablo pu ayén tiraataꞌixaa tɨ ayén tiúꞌujxeꞌeveꞌe tɨ jaꞌatɨ ayén huárɨni ɨ́ tɨ iꞌi xɨ́ꞌepɨꞌɨn jɨmeꞌe naíjmiꞌica jemi, ajta nuꞌu tɨ rɨ́ꞌɨ huaꞌutéchaꞌɨɨn. Pablo pu ajta ayén aꞌɨ́jna tiuꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Félix tɨ Dios ayén puaíjtzi tihuaꞌutáꞌasin aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej yen seijreꞌe íiyen ɨ́ chaanaca japua. Aꞌɨ́j pu jɨ́n tiuꞌutátziɨn aꞌɨ́jna ɨ́ Félix. Aj pu i ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Patáꞌaj áꞌuraꞌani íjii. Nemuaatájeevi hui neajtahuaꞌa netɨ́ꞌɨj huatácɨꞌɨpe. Aj nu ni muánamuajran neajtahuaꞌa.
25 Mas, como Paulo lhe falasse sobre a justiça, a castidade e o juízo futuro, Félix, todo atemorizado, disse-lhe: Por ora, podes retirar-te. Na primeira ocasião, chamar-te-ei.
26 Mɨ ajta aꞌɨ́ɨn Félix ayée pu tíꞌijxeꞌeveꞌecaꞌa tɨ Pablo tumin raatáꞌan aꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ raatátuaani. Aꞌɨ́j pu jɨ́n jeíhua pu raataꞌaíjtacaꞌa tɨ tiuꞌuxáj jamuan.
26 Esperava outrossim, ao mesmo tempo, que Paulo lhe desse algum dinheiro, pelo que o mandava chamar com freqüência e se entretinha com ele.
27 Tɨ́ꞌɨj teuuméꞌeca huaꞌapua nineꞌiraꞌa, tɨꞌɨqui Félix airájraa tɨ tiꞌitéveecaꞌa tajtuhuan jɨmeꞌe. Tɨꞌɨquitáꞌi seɨj teꞌenteájrupi tajtuhuan jɨmeꞌe. Ayee pu ántehuaacaꞌa tɨjɨ́n Porcio Festo. Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ Félix, ayée pu tíꞌijxeꞌeveꞌecaꞌa tɨ rɨꞌéeneꞌe huateáturan aꞌɨ́mej jemi ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan. Aꞌɨ́j pu jɨ́n caí raatátuaa ɨ́ Pablo.
27 Decorridos dois anos, Félix teve por sucessor a Pórcio Festo. Querendo, porém, agradar aos judeus, deixou Paulo na prisão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.