Lucas 10

Ɨ nyúucarij tɨ jájcua tɨ aꞌɨj́na áꞌxaj ɨ Tavástaraꞌ ɨ Jesús tɨ Cɨríistuꞌ pueꞌeen ajta Salmos (COK) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Tɨꞌɨj aꞌyan mutyojoꞌmaꞌaj, tavástaraꞌ pu séecan avaꞌjajpuaxɨj huéeicatyej japuan tamuáamuataꞌ japuan huaꞌpuaj mu aráꞌaxcaa, aꞌɨ́ɨjma puꞌij huataꞌítyacaꞌ tyahuaꞌpuaj maꞌcan, mej mij anáatyaꞌaj huajuꞌun, aꞌájna joꞌtɨj jaꞌchájtaꞌnajmee joꞌtɨj aꞌɨ́ɨn joꞌréꞌnyesij.
1 Depois disto, o Senhor designou outros setenta; e os enviou de dois em dois, para que o precedessem em cada cidade e lugar aonde ele estava para ir.
2 Aꞌyaa pu tyihuoꞌtéꞌexaaj tɨjɨn:
2 E lhes fez a seguinte advertência: A seara é grande, mas os trabalhadores são poucos. Rogai, pois, ao Senhor da seara que mande trabalhadores para a sua seara.
3 Séricuj muaꞌaj, aꞌyaa nu tyajamuaataꞌítyij huaꞌ tzajtaꞌ ɨ tyeɨ́tyee, aꞌyaa xu sij huaséꞌrihuaꞌaj xáꞌjuꞌun matɨꞌɨj cányaꞌxɨɨ huaꞌ tzajtaꞌ ɨ ɨ́ɨraꞌvetyee.
3 Ide! Eis que eu vos envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Caxu túmii aꞌaj, caxu tyiꞌtɨ́j aꞌaj ɨ siaj jɨn huatyóohuɨɨreꞌen caxu siajta átoꞌrij tyiꞌpíij nusu tyúucaꞌquej, siajta quee aꞌtɨ́j tyíꞌixaatyeꞌej ɨ juyéj jitze.
4 Não leveis bolsa, nem alforje, nem sandálias; e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Siatɨꞌɨj huaꞌchej jaꞌráꞌastij, néijmiꞌcaa xu anaquéecan huatatyójtyeꞌen aꞌyan tɨjɨn: “Cheꞌ tyámuaꞌ tyíꞌeenyeꞌ yajáꞌmuachej.”
5 Ao entrardes numa casa, dizei antes de tudo: Paz seja nesta casa!
6 Ajta tɨpuaꞌaj tyámuaꞌ naa metyíꞌtyechej, huaꞌ jimi pu huatyáꞌɨtzeereꞌej ɨ siaj jɨn huoꞌtatyójtyej, naꞌríij mequee, caxu muaꞌaj tyiꞌtɨ́j joꞌrɨésij.
6 Se houver ali um filho da paz, repousará sobre ele a vossa paz; se não houver, ela voltará sobre vós.
7 Aꞌáa xu joꞌtyáꞌɨtzeereꞌen joꞌsiaj jaꞌráꞌiixaj, siajta tyúꞌcuaꞌnyij siajta huayeꞌen tyiꞌtɨ́j maj jamuaatáꞌsij, jiꞌnye aꞌyaa pu tyeꞌtyévijtyeꞌ maj tyaanájchityeꞌen aꞌɨ́jcɨ ɨ tɨ tyíꞌmuɨjhuacaa. Caxu ajóꞌjujhuaꞌnyeꞌ áyee siajta áyee ɨ maj huaꞌchej jitze.
7 Permanecei na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque digno é o trabalhador do seu salário. Não andeis a mudar de casa em casa.
8 Siatɨꞌɨj séej chájtaꞌnaj jitze joꞌtyájrutyej, majta jeꞌen tyámuaꞌ tyajamuaatyéjeevej, aꞌɨ́j xu huácuaꞌnyij tyiꞌtɨ́j maj jáꞌmuacueꞌtyej,
8 Quando entrardes numa cidade e ali vos receberem, comei do que vos for oferecido.
9 setyihuóꞌhuaatyeꞌ ɨ maj tyíꞌcucuiꞌ, siajta aꞌyan tyihuoꞌtéꞌexaatyeꞌen tɨjɨn: “Puꞌríj jaꞌmua jimi atyojoꞌréꞌnyesij aꞌájna xɨcáaraꞌ jitze tɨꞌɨj Dios néijmiꞌqueꞌ tyuꞌtaꞌíjtaj.”
9 Curai os enfermos que nela houver e anunciai-lhes: A vós outros está próximo o reino de Deus.
10 Ajta tɨpuaꞌaj séej chájtaꞌnaj jitze siaꞌráꞌastij joꞌmaj quee tyámuaꞌ tyajamojoꞌtyéjeevej, aꞌáa xu cáayej jitze aꞌyan tyihuoꞌtéꞌexaatyeꞌen tɨjɨn:
10 Quando, porém, entrardes numa cidade e não vos receberem, saí pelas ruas e clamai:
11 “Aꞌɨ́jna ɨ chuéj tɨ muɨɨnyíj tɨ ajtáviꞌtaxɨj ɨ tacaꞌquéj jitze, aꞌyaa tɨ maꞌcan ɨ chájtaꞌ, aꞌɨ́j tu huatácaꞌtzɨj siaj sij jáamuaꞌreej siaj jéehua ootyáꞌɨtzeerej ɨ Dios jimi. Ajta aꞌyaa xu tyáꞌmuaꞌreeriaj tɨ arí tyaꞌráꞌiixaj jaꞌmua jimi aꞌnáj tɨ ɨ Dios néijmiꞌqueꞌ tyuꞌtaꞌíjtaj.”
11 Até o pó da vossa cidade, que se nos pegou aos pés, sacudimos contra vós outros. Não obstante, sabei que está próximo o reino de Deus.
12 Aꞌyaa nu tyajáꞌmuaꞌixaatyeꞌ tzáahuatyiꞌraꞌaj jɨmeꞌ, aꞌájna xɨcáaraꞌ jitze tɨꞌɨj ɨ Dios yaráꞌiixaj jéetzeꞌ mu aꞌɨ́ɨmaj ɨ tyeɨ́tyee jajpuéetzij muáꞌjuꞌun mequee ɨ maj Sodoma jáꞌchajcaꞌaj.
12 Digo-vos que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 ’Siataꞌaj huatóoxaamujrityeꞌen muaꞌaj mu siaj Corazín jaꞌchej, siataꞌaj muaꞌaj mu siaj Betsaida jaꞌchej. Jiꞌnye tɨpuaꞌaj aꞌyan náarɨnyijcheꞌ huaꞌ jimi ɨ maj Tiro joꞌcháatɨmee naꞌríij huaꞌtzajtaꞌ ɨ maj Sidón joꞌcháatɨmee, aꞌɨ́ɨ mu aamíꞌ tyaꞌantzáahuatyeꞌnyijcheꞌ ɨ Dios jimi, majta chaꞌmanaꞌaj tyuꞌtyoochéetyaꞌxɨꞌnyijcheꞌ majta nasíj japua huaraꞌsejcheꞌ mej mij ɨ tyeɨ́tyee jáamuaꞌreej maj meríj tyáꞌantzaahuaj.
13 Ai de ti, Corazim! Ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom, se tivessem operado os milagres que em vós se fizeram, há muito que elas se teriam arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Ajta aꞌájna xɨcáaraꞌ jitze matɨꞌɨj néijmiꞌi áꞌxɨjtyiꞌhuan, jéetzeꞌ xu muaꞌaj jajpuéetzij xáꞌjuꞌun mequee aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj Tiro majta ɨ maj Sidón jaꞌchej.
14 Contudo, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vós outras.
15 Siajta muaꞌaj mu siaj Capernaúm jaꞌchej, ¿nyi aꞌyan setyityóotzaahuatyeꞌ tɨ ɨ Dios jamuaꞌviꞌtɨn ɨ jútyeꞌ? Capu xaa nyuꞌuj, sulu Dios pu aꞌáa jamojóohuaꞌxɨj joꞌtɨj jéetzeꞌ jaꞌpuejtzij.
15 Tu, Cafarnaum, elevar-te-ás, porventura, até ao céu? Descerás até ao inferno.
16 ’Aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j tɨ jáꞌmuanamuaj, aꞌɨ́ɨ pu ajta nyéetzij nyanamuaj, ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨquee jamuaꞌtzaahuatyeꞌ, capu ajta nyéetzij náꞌtzaahuatyeꞌ, ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ quee nyéetzij náꞌtzaahuatyeꞌ, aꞌɨ́j pu ajta quee áꞌtzaahuatyeꞌ ɨ tɨ nyojoꞌtaꞌítyacaꞌ.
16 Quem vos der ouvidos ouve-me a mim; e quem vos rejeitar a mim me rejeita; quem, porém, me rejeitar rejeita aquele que me enviou.
17 Ɨ maj huéeicatyej japuan tamuáamuataꞌ japuan huaꞌpuaj aráꞌasej, jéehua mu jutyamuaꞌveꞌej uvéꞌnyej, aꞌyaa mu tyuꞌxájtasimeꞌej tɨjɨn:
17 Então, regressaram os setenta, possuídos de alegria, dizendo: Senhor, os próprios demônios se nos submetem pelo teu nome!
18 Jesús pu aꞌyan tyihuoꞌtéꞌexaaj tɨjɨn:
18 Mas ele lhes disse: Eu via Satanás caindo do céu como um relâmpago.
19 Nyáaj nu jamuaatáꞌ mej mij quee jeꞌej jáꞌmuaꞌuurej ɨ cúꞌcuꞌsee, majta ɨ tyaxcáj. Nyajta jamuaatáꞌ siaj sij huoꞌtyámueꞌtɨn néijmiꞌcaa ɨ maj jamuájchaꞌɨɨreꞌ, mej mij quee jeꞌej jamuáaꞌuurej.
19 Eis aí vos dei autoridade para pisardes serpentes e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, vos causará dano.
20 Siajta caxu aꞌɨ́jcɨ jɨn jutyamuaꞌveꞌej ɨ maj jamuaꞌráꞌastej ɨ tyiyáaruꞌuj, sulu aꞌɨ́j xu jɨn huatóotyamuaꞌveꞌen tɨ arí áꞌyuꞌsiꞌij u tajapuá jeꞌej siaj ántyaꞌruj.
20 Não obstante, alegrai-vos, não porque os espíritos se vos submetem, e sim porque o vosso nome está arrolado nos céus.
21 Aꞌájna puꞌij ɨ Jesús jéehua huatóotyamuaꞌvej, tɨꞌquij aꞌyan tyuꞌtaxájtacaꞌ ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios jitze maꞌcan tɨjɨn:
21 Naquela hora, exultou Jesus no Espírito Santo e exclamou: Graças te dou, ó Pai, Senhor do céu e da terra, porque ocultaste estas coisas aos sábios e instruídos e as revelaste aos pequeninos. Sim, ó Pai, porque assim foi do teu agrado.
22 ’Néijmiꞌi pu ɨ nyavástaraꞌ tyinaatáꞌ. Capu aꞌtɨ́j jamuaꞌreej aꞌtɨ́j tɨ yójraꞌ puéꞌeen, sulu aꞌɨ́ɨ puꞌuj jamuaꞌreej ɨ vástariaꞌraꞌ, capu ajta aꞌtɨ́j jamuaꞌreej aꞌtɨ́j tɨ vástariaꞌraꞌ puéꞌeen, sulu aꞌɨ́ɨ puꞌuj jamuaꞌreej ɨ tɨ yójraꞌ puéꞌeen, majta jeꞌen aꞌɨ́ɨmaj ɨ tɨ ɨ yójraꞌ huoꞌtaséjratyeꞌsij juxɨéꞌviꞌraꞌ jɨmeꞌ.
22 Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, senão o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Tɨꞌquij huoꞌséerajraa aꞌɨ́ɨjma ɨ maj jamuán huacɨ́j, aꞌɨ́ɨjma puꞌij aꞌyan tyuꞌtéꞌexaaj tɨjɨn:
23 E, voltando-se para os seus discípulos, disse-lhes particularmente: Bem-aventurados os olhos que veem as coisas que vós vedes.
24 jiꞌnye aꞌyaa nu tyajáꞌmuaꞌixaatyeꞌ maj aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj tyíꞌxaxaꞌtaꞌaj ɨ Dios jitze maꞌcan, majta ɨ maj tyityatatyáꞌcaꞌaj rey jɨmeꞌ, aꞌɨ́ɨ mu aꞌyan tyáꞌxɨeꞌvaꞌcaꞌaj maj jaaséej jeꞌej siaj muaꞌaj tyíꞌsej, ajta camu aꞌyan tyeeséj, aꞌyaa mu majta tyáꞌxɨeꞌvaꞌcaꞌaj maj jáanamuaj jeꞌej siaj muaꞌaj tyíꞌnamuaj, ajta camu aꞌyan tyáanamuajriꞌ.
24 Pois eu vos afirmo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vedes e não viram; e ouvir o que ouvis e não o ouviram.
25 Aꞌnáj pu sɨ́ɨj ɨ tɨ tyíꞌmuaꞌtaj ɨ yuꞌxarij jitze Moisés tɨ joꞌyúꞌxacaꞌ, aꞌɨ́ɨ pu ajeꞌréꞌnyej tɨꞌij Jesús jamuán tyuꞌxáj, aꞌyaa pu tyíꞌtyesaꞌcaꞌaj tɨꞌij jaꞌantyimuéꞌtɨn, aꞌɨ́j pu jɨn aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ tɨjɨn:
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o intuito de pôr Jesus à prova e disse-lhe: Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Jesús pu aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
26 Então, Jesus lhe perguntou: Que está escrito na Lei? Como interpretas?
27 Aj puꞌij aꞌɨ́jna ɨ tɨ tyíꞌmuaꞌtaj ɨ yuꞌxarij jitze aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
27 A isto ele respondeu: Amarás o Senhor, teu Deus, de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todas as tuas forças e de todo o teu entendimento; e: Amarás o teu próximo como a ti mesmo.
28 Jesús pu aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
28 Então, Jesus lhe disse: Respondeste corretamente; faze isto e viverás.
29 Ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ tyíꞌmuaꞌtaj, aꞌɨ́ɨ pu jaxɨeꞌvaꞌcaꞌaj mej mij jáamuaꞌreej ɨ tyeɨ́tyee tɨ quee aꞌnáj ootyáꞌɨtzee ɨ Dios jimi, aꞌɨ́j pu jɨn aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ aꞌɨ́jcɨ ɨ Jesús tɨjɨn:
29 Ele, porém, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: Quem é o meu próximo?
30 Aj puꞌij ɨ Jesús aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
30 Jesus prosseguiu, dizendo: Certo homem descia de Jerusalém para Jericó e veio a cair em mãos de salteadores, os quais, depois de tudo lhe roubarem e lhe causarem muitos ferimentos, retiraram-se, deixando-o semimorto.
31 Aj puꞌij sɨ́ɨj ajta aꞌáa joomaꞌcaꞌaj ɨ juyéj jitze, puaaríij pu puéꞌeenyeꞌej aꞌɨ́jna, tɨꞌɨj jaaséej tɨ áꞌmeꞌriajcaꞌaj aa pu ɨmuáj jaꞌtanyáaj ɨ juyéj jitze ajta mu joꞌmej.
31 Casualmente, descia um sacerdote por aquele mesmo caminho e, vendo-o, passou de largo.
32 Ajtáhuaꞌaj pu sɨ́ɨj aꞌáa joomaꞌcaꞌaj aꞌɨ́ɨ pu puéꞌeenyeꞌej sɨ́ɨj tɨ Leví jitze ajtyámaꞌcan, tɨ ajta tyíꞌhuɨɨriaꞌcaꞌaj ɨ huaꞌ tyeyúuj tzajtaꞌ, tɨꞌɨj aꞌáa joꞌréꞌnyej joꞌtɨj joꞌriáꞌcaꞌaj ɨ tɨ áꞌmeꞌriajcaꞌaj, aꞌɨ́ɨ pu ajta jaaséej, aꞌyaa pu chaꞌtaj naꞌaj huarɨ́j aꞌáa pu ɨmuáj jaꞌtanyáaj ajta mu joꞌmej.
32 Semelhantemente, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, também passou de largo.
33 Ajtáhuaꞌaj pu sɨ́ɨj aꞌáa joomaꞌcaꞌaj ɨ juyéj jitze aꞌɨ́ɨ pu puéꞌeenyeꞌ sɨ́ɨj tɨ séej chuéj japua jáꞌmaꞌcan tɨ aꞌyan tyajaꞌrájtyapuaj tɨjɨn Samaaria, tɨꞌɨj jaaséej, aꞌɨ́ɨ puꞌij jaꞌancuꞌvaxɨj.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou-lhe perto e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Tɨꞌquij jimi ajtyáxɨɨriacaꞌ, aj puꞌij jacáajoꞌsij joꞌtɨj tyajáꞌpuejtyiꞌhuacaꞌaj ɨ aséityij jɨmeꞌ ajta ɨ nahuáj, ajta jacáꞌijcatacaꞌ joꞌtɨj tyajáꞌpuejtyiꞌhuacaꞌaj, aj puꞌij jaꞌváꞌraj ju púuruꞌ japua, tɨꞌɨj ij yoꞌtɨj aꞌájna joꞌmaj jáꞌasacaa ɨ maj puasaaruveꞌ, aꞌáa puꞌij tyámuaꞌ tyéechaꞌɨj.
34 E, chegando-se, pensou-lhe os ferimentos, aplicando-lhes óleo e vinho; e, colocando-o sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Yaa ariáꞌpuaꞌaj, aꞌɨ́jna ɨ tɨ Samaaria jáꞌmaꞌcan, aꞌɨ́ɨ pu huaꞌpuácaa iitaꞌɨ́ꞌpuj ɨ túmii, ajta jaataꞌɨ́ꞌpuꞌuj aꞌɨ́jcɨ ɨ tɨ antyúumuaꞌreej aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ ɨ chiꞌij, aꞌyaa pu tyaatéꞌexaa tɨjɨn: “Pataꞌaj tyámuaꞌ tyéechaꞌɨɨn, nyajta nyáaj nyatɨꞌɨj uvéꞌnyej, aj nu muaatáꞌsij néijmiꞌi aꞌchu paj jaaxɨ́jtye ɨ paj jáachaꞌɨj.”
35 No dia seguinte, tirou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: Cuida deste homem, e, se alguma coisa gastares a mais, eu to indenizarei quando voltar.
36 Aꞌyaa puꞌij, ¿aꞌtanyíj aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj huéeicaj aꞌɨ́ɨn puéꞌeen ɨ tɨ tyámuaꞌ tyiꞌtyévistaj jaꞌraa aꞌɨ́jcɨ jimi ɨ juxaꞌaj tyévij ɨ maj tyaanáhueꞌriꞌ ɨ náhuaꞌrij?
36 Qual destes três te parece ter sido o próximo do homem que caiu nas mãos dos salteadores?
37 Ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ tyíꞌmuaꞌtaj ɨ yuꞌxarij jitze Moisés tɨ joꞌyúꞌxacaꞌ aꞌyaa pu tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
37 Respondeu-lhe o intérprete da Lei: O que usou de misericórdia para com ele. Então, lhe disse: Vai e procede tu de igual modo.
38 Ajta aꞌɨ́jna ɨ Jesús, aꞌɨ́ɨ pu ooj huamaꞌcaꞌaj, tɨꞌquij aꞌáa jaꞌráꞌaj joꞌtɨj jaꞌchajtaꞌ, aꞌáa pu íitɨꞌ tɨ aꞌyan ántyapuaj tɨjɨn Marta huoꞌtyéeje ɨ juchiꞌtáj.
38 Indo eles de caminho, entrou Jesus num povoado. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Séej pu aꞌɨ́jna tyíꞌihuaaraꞌcaꞌaj íitacan, tɨ aꞌyan ántyapuaacaꞌaj tɨjɨn Maríia, aꞌɨ́ɨ puꞌij ɨ Maríia aꞌáa véjriꞌ joꞌtayíxɨj ɨ Jesús jimi tɨꞌij janamuaj jeꞌej tɨ tyíꞌxajtacaꞌaj.
39 Tinha ela uma irmã, chamada Maria, e esta quedava-se assentada aos pés do Senhor a ouvir-lhe os ensinamentos.
40 Ajta aꞌɨ́jna ɨ Marta, capu jeꞌej jájtyooveꞌej jeꞌej tɨ huárɨnyij, jiꞌnye jéehua pu tyíꞌmuarɨeꞌcaꞌaj tɨꞌij tyihuóꞌcueꞌtyej, aj puꞌij ajtyáxɨɨriacaꞌ ɨ Jesús jimi, tɨꞌquij aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então, se aproximou de Jesus e disse: Senhor, não te importas de que minha irmã tenha deixado que eu fique a servir sozinha? Ordena-lhe, pois, que venha ajudar-me.
41 Aj puꞌij Jesús aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
41 Respondeu-lhe o Senhor: Marta! Marta! Andas inquieta e te preocupas com muitas coisas.
42 ajta sɨ́ɨj puꞌuj juxɨeꞌveꞌ paj aꞌyan huárɨnyij. Maríia pu aꞌɨ́j avaꞌhuoj ɨ tɨ jéetzeꞌ jɨ́ꞌreꞌen, capu ij aꞌtɨ́j jáaꞌriꞌraj.
42 Entretanto, pouco é necessário ou mesmo uma só coisa; Maria, pois, escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.