2 Pedro 1
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Na Saimon Pita munom ganom i ne yokamai boi ereiye. Na Yesu Kirisito nuwi kokonan gan te nawi dongoro fuka yai ta moiye. Ena na bei moiro no yokamai fi ki supunga mapunom nokapu wom ipungamere epe ne inga yokamai munom ganom i boi ereiye. Nonon yokamai Yai Gumanom Yesu Kirisito yaromi akire di norere moi kuwom suwapunga norongua yaromi yo tere moingua iran i yaromi fi ki supunga mapunom norongoro ipunie.
1 Ayu Simon Peter, Jesu Keriso ana akir wairafin naatu ana tur abarayan.
2 Ena epena ne yokamai bei moiro Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu surai mapunomom finga ena Yai Gumam bei nokapu wom de erere te wira dungua mapunom ori wom erowame.
2 Ayu ayoyoyoban God ana manaw ana kabeber naatu ana tufuwamaim nigegewasini, saise God naatu ata Regah Jesu Keriso ana so’ob tutufin etei kwanaso’ob gewas.
3 Ena Yesu Kirisito bei moiro Yai Gumam yoporam boinguamom i ire “Nonon yokamai yokori yo tere moraime,” diro tai kan muruwo norome. Nonon yokamai Yai Gumam mapunom mora fipunga ena tai kan i norome. Yaromi bei moiro “Nonon yokamai uro na keranom sikamere epe keranom sungua inaime. Te nonon yokamai uro na mapunom nokapu wom beikamere epe benaime,” diro nonon unom boi noromie.
3 It ata ma yawas isan God ana fairamaim sawar etei’imak itit. Naatu i taiyuwin ana fair naatu ana gewasinamaim eafit Jesu Keriso’one Kirisiyan anama yawas taso’ob.
4 Ena yaromi keranom sungua te mapunom nokapu norongua te komari “Tai nokapu wom yo morom erowaiye,” diro ka di koi engua i epena norongua iran mangi ari mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga mapunom i nonon yokamai bei niki de norekenamba Yai Gumam nenen mapunom moinguamere epe morapune.
4 Nati fair ta’imon naatu eomatanen gewagewasih maiyow itit, saise nati siwaramaim iti tafaram ana gurusen kakafih boro kwanahaiw, imih wanatowan anama gewas kwanafarambonen kwanama.
5 Ena Yai Gumam mapunom moinguamere epe ne yokamai morainga iran ne yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom mapunom na di mari de erowaika bei iwa furo beiyo! Ena ne yokamai fi ki singa mapunom akai nere mapunom nokapu wom ama beiyo! Te ne yokamai mapunom nokapu wom benainga akai nere inokore nokapu wom ama eiyo!
5 Anayabin iti isan, kwanasinaftobon gewasin a baitumatum tafan kwanaya’abar, naatu gewasin tafan so’ob kwanaya’abar,
6 Te ne yokamai inokore nokapu wom enainga akai nere tai mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai mora kan kenom benainga akai nere tai ipun dowangua fuka di erowangua kakom i ama erowai tere moiyo! Te ne yokamai erowai tere morainga akai nere Yai Gumam konom ama dourom boiyo!
6 so’ob tafan roumutufuren kwanaya’abar, roumutufuren tafan, baitafofor kwanaya’abar, baitafofor tafan God ana yawas kwanaya’abar,
7 Te ne yokamai Yai Gumam konom mora dourom borainga ena akai nere ne yokamai denom minom arinoma yokamai ama mun fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma mora mun fi ereinga akai nere ne yokamai denom minom ari yai opai muruwo ama mun fi ereiyo!
7 naatu God ana yawas tafan Kirisiyan ana yawas kwanaya’abar, naatu Kirisiyan ana yawas tafanamaim yabow kwanaya’abar.
8 Ena ne yokamai mapunom i dourom borainga moko iwa nangua ena ne yokamai bei moiro Yai Gumam kokonanom benaingoro mukom munmane koramie. Te ne yokamai Ari Wanopanom mapunom moingua mora firaingamere epe ne yokamai Yai Gumam kokonanom benaime.
8 Sawar hai ah gagamih i iti kwanabow, naatu kwanabow uma awan nakakaratan na’at, boro nakura’ara’ahi a yan kwanabat, naatu ni’obaiyi ata Regah Jesu Keriso kwanasu’ub.
9 Mukom munmane koramba te ari mapunom i dourom boikenainga ari okonom muromdi kama gawo toka sungua kon nokapu kankeingamere epe yokamai bei moiro Yai Gumam yokamai koma bianom faingua mora biyom si eronguai kinanom gi dume.
9 Baise sawar iti men kwanabow a yawas tafanamaim kwanayaya’abar kwa boro mata hinifimabe, ef yok boro men kwananuw. Naatu a yawas atamanin bowabow kakafinamaim kwama’am God notawiy kukusouwi boro nuhi nabur.
10 Ena, arinama yokamao, ne yokamai mapunom nokapu dourom boiyo! Ena dourom borainga ne yokamai te ari yokamai gere mora firainga Yai Gumam bei moiro ne yokamai unom boiro nou kei eromie. Ne yokamai epe benaingai ako sikenaingere
10 Imih au ofonah baitumatumayah God eafi naatu rubini imaim yuwa kwana’asfofor turobe kwanabow. Iti na’atube kwanasinaf kwa boro men kwanare’emih.
11 ena Yai Gumam bei moiro yoporam boingua erowangoro ne yokamai furo nonon yokamai Ari Wanopanom akire di norongua moi kuwom suwapunga norowangua yaromi ari kiapanom bei erongua di derewo duwangua akaiyom ikai tei kawom naime.
11 Basit ef nati na’atube kwanasisinaf kwa boro ata Regah Jesu Keriso ata baiyawasenayan boro baibasit anababatun nit, ma’ama wanatowan ana aiwob kwanarun.
12 Ena iran ne yokamai ka mora di ereikai mora fire te ka kawom mora ingai tei arire erowai tere moimba kakom kakom muruwo na bei moiro “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaiye.
12 Iti ao i an gagamin, isan imih ayu boro matanfufur nuhi anakusisib kwananot. Baise kwa i marasika kwaso’obaka naatu God ana tur kwanowar kwabitumatum i turobe.
13 Na di fikai kakom kakom na ganam dinom gere tei yo moraikai “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaika i faname.
13 Iti i gewasin maiyow ayu yawasu ama’amamaim a not matanfufur akukusisib kwananot nati boun ao isan.
14 I fanamba nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito “Ne kakom gurom towane ne ganum dinom ma dowane,” di mari de narongua ena na mora fiye.
14 Ayu anotanot iti na’atube i ef gewasin, anayabin Jesu Keriso ata Regah bebeyanamaim au tur eowen ayu boro kafa’imo anamorob.
15 Ena iran na bei moiro yoporam boiro ne yokamai ka di erowaikoro ena okome na goraika ne yokamai ka i muruwo kakom kakom inokore ei fi moraime.
15 Imih anasinaftobon koufair anit, saise ayu anamomorob ufunamaim iti sawar a notamaim hinama men nuhi hinaburumih.
16 Ena no yokamai ure Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boinguamom i ire tokoi mangi unangua kam i ne yokamai di eropunga kakom tei no yokamai furo ari ka kasu dimba ari ta “Ka i nokapu dume,” dinga kanom i ne yokamai di erekepune. Tamanume. Ne yokamai yaromi keranom sunguamom i towane okonom muromdi towane kanere kam i ne yokamai di eropune.
16 Kwa au’uwi kwanowar, ata Regah Jesu Keriso ana fair auman boro namatabir maiye nan tafaramaim. I ana fair aki aso’ob, anayabin men sabuw hai baifuwenamaim hibinanakwar anowar a’o’omih. Baise aki taiyuwi mataiyan ana fair gagamin a’i’itin i kwa a tur a’o’owen.
17 Ena koma Nenom Yai Gumam Yesu kam akire dire keranom sungua i tongua kakom tei no yokamai ama moire kanupune. Kakom tei Yai Gumam keranom sungua kapakom yaromi uro wam kam epe di norome: “Yaromi na wanam moingua mun fi teiye. Te na denam minam yaromi mun fi teiye,” epe di norongoro
17 Anayabin aki nati’imaim, God i Tamah naatu ana bonamanamarin auman Jesu Keriso ifai bobora’ara’ah naatu marane fanan Jesu isan eo, “Iti orot i Ayu Natu au yabow, i isan Ayu abiyasisir gagamin maiyow.”
18 ena no yokamai yaromi gere Yai Gumam nenen kopumom tei moire kamundi tei ka i unguai no yokamai mora fipunie.
18 Aki Jesu Keriso ana bai’ufununayah nai tounu bairi nati oyaw kakafiyin tafanamaim abat, God isan marane eafare eo aki taiyuwi tainiyan anowar.
19 Ena no yokamai ka i fipunga iran no yokamai ari komari di mari de ereinga yokamai kanom epena yoporam boiro fi ki supune. Te ari kewa iro akai si boingui tei deingoro kon kaningamere epe ari komari di mari de ereinga yokamai ka dinga Yai Gumam konom i mari deingoro ena ne yokamai ka i kan kenom beiyo! Iran kamun takonguamere epe Yai Gumam bei moiro ne yokamai nomanenom wiyom yaunangoro te kuimokome koimoi ongo suna kakom tei moko unguamere epe Yesu uro ne yokamai denom minomdi mokoname.
19 Anayabin aki God fanan anowar, dinab sabuw Keriso isan hio i turobe. Kwa kwanabow gewas fanah kwanab anayabin i kwa a hinow na’atube emamarakaw naatu a Maragias ana marakaw na’atube dogor wanawanan ekukusisiar.
20 Ena fi goi iyo! Komari ari ka di mari de ereinga yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeime. Tamanume.
20 Nati i an gagamin kwanaso’ob gewas. Dinab iyab God ana tur Bukamaim hikikirum i men hai notamaim hikirumamih.
21 Yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeimba Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro ari yokamai akire di erongoro ena yokamai Yai Gumam ka erongua i di mari deimie.
21 Naatu men kafa’imo orot babin ta uwih hikirumamih. Aiyabin! Baise iyab God rurubiniyih i God ana tur hikirum Anun Kakafiyih u’uwih na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.